Obavještavamo studente da je na oglasnoj ploči Općine Tešanj istaknuta Lista dodjeljenih stipendija studentima – braniocima i članovima njihovih porodica za studijsku 2017/2018 godinu.


POMOĆNIK OPĆINSKOG NAČELNIKA
Sabahudin Omerbašić,profesor

Više od dvije trećine država na svijetu ima problem sa visokim nivoom korupcije, pokazao je posljednji godišnji izvještaj “Indeks percepcije korupcije” (Corruption Perceptions Index) koji je objavio “Transparency International”.

U izvještaju je analiziran nivo korupcije u 180 zemalja koje su ocjenjivane ocjenama od 100 do 0, pri čemu što je ocjena niža to je novo korupcije veći.

Najbolje ocijenjeni Novi Zeland ima 89 poena, dok posljednje tri na listi Somalija, Južni Sudan i Sirija imaju 14, odnosno 12 i devet poena.

Bosna i Hercegovina sa 38 poena zauzima 91. mjesto koje dijeli sa Albanijom.

Kada je riječ o regionu, Srbija je ocijenjena sa 41. bodom što je plasman na 77. mjestu liste. Najbolje je plasirana Slovenija koja zauzima 34. mjesto sa 61 bodom, potom slijedi Hrvatska koja je zauzela 57. mjesto na listi sa 49 bodova. Kosovo se nalazi na 85. mjestu sa 39 bodova.

Najgore je plasirana Makedonija koja nije ni u prvih 100. Njeno mjesto na listi je 107, a broj bodova 35.

Interaktivnu mapu korupcije možete pogledati OVDJE.

Lista deset najmanje korumpiranijih zemalja:

1. Novi Zeland

2. Danska

3. Finska/Norveška/Švicarska

4. Singapur/Švedska

5. Velika Britanija/Kanada/Luksemburg/Holandija

6. Njemačka

7. Australija/Hong Kong/Island

8. SAD/Austrija/Belgija

9. Irska

10. Japan

Lista deset najkorumpiranijih zemalja:

1. Somalija

2. Južni Sudan

3. Sirija

4. Afganistan

5. Jemen/Sudan

6. Sjeverna Koreja/Ekvatorijalna Gvineja/Gvineja Bisao/Libija

7. Irak/Venecuela

8. Angola

9. Eritrea/Čad

10. Kongo/Kambodža/Tadžikistan

Rusija se nalazi na 135. mjestu liste sa tek 29 poena.

(fokus.ba)

Zemlja sa trenutno najviše otvorenih slučajeva zbog povrede evropskog prava jeste Njemačka, protiv koje se vode čak 74 postupka, a blizu su i Belgija, Grčka, Španija, Portugal i Hrvatska.

Prema navodima hrvatskih portala, u toku je 55 postupaka protiv Hrvatske, od kojih su 33 još u fazi kada Evropska komisija članici šalje “prvo upozorenje”.

U drugoj, predsudskoj fazi, trenutno je 20 postupaka, a Evropska komisija podnijela je i dvije tužbe protiv Hrvatske.

Te tužbe podnesene su jer Zagreb nije izvijestio Evropsku komisiju da li su dvije evropske direktive prenesene u nacionalno zakonodavstvo, a u oba slučaja je Komisija tražila od Suda EU da Hrvatskoj naloži plaćanje kazni.

Iako zemlje članice uglavnom nastoje da izbjegnu rješavanje sporova sa Briselom pred sudom EU, često su sklone da krše zajednička pravila ili da kasne sa realizacijom evropskih propisa u nacionalnom zakonodavstvu.

Međunarodni fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) pozvao je međunarodnu zajednicu da uloži hitan napor kako bi se ispunile potrebe 720.000 djece iz Arakana koja su izložena nasilju ili se nalaze u Bangladešu u kojem nastupa sezona ciklona, javlja Anadolu Agency (AA).

Manuel Fontaine, direktor UNICEF-a za hitne programe, u novom izvještaju upozorio je da će trenutna kriza trajati godinama ukoliko se ne nađe rješenje temeljnog arakanskog problema.

Prema njegovim riječima, oko 185.000 djece u bijegu od strašnih događaja u Arakanu spas je pronašlo kod rodbine ili komšija.

Samo u kampovima u Bangladešu nalaze se 534.000 arakanske djece. Ukazali su i na veliku opasnost koja može doći sa nadolazećom sezonom ciklona u Bangladešu.

Fontaine je istakao da sezona ciklona, koja počinje početkom marta, dovodi do poplava i klizišta koje će samo pogoršati već lošu situaciju u kampovima gdje su privremeno smještene izbjeglice iz Arakana.

Arakanski muslimani Rohingye su već godinama najugroženija etnička manjina u svijetu, a od 25. augusta se suočavaju s novim valom nasilja u mijanmarskoj regiji Arakan.

Pod izgovorom borbe protiv militantnih grupa, mijanmarska vojska je porušila najmanje 350 muslimanskih sela iz kojih je najmanje 688.000 mještana primorano na bijeg ka susjednom Bangladešu.

Porodilište Kantonalne bolnice Zenica jedno je od najvećih u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje se rodi više od 3.000 beba godišnje. Međutim, porodilje osim novorođenčadi kući iz zeničke bolnice ponesu i loša iskustva u komunikaciji i odnosu s ljekarima. Nadležni su svjesni navedenog problema te ističu da za svaku utvrđenu krivnju, nakon žalbe pacijenta, osoblje bude adekvatno sankcionisano.

Porodiljski odjel Kantonalne bolnice Zenica do prije nekoliko godina bio je neuslovan za normalno obavljanje poroda, ali i boravak porodilja prije i nakon poroda. Prije tri godine izvršena je prva rekonstrukcija odjela koja je donekle poboljšala uslove boravka porodilja.

S obzirom na to da ni tada uslovi nisu bili na potpuno zadovoljavajućem nivou, početkom 2016. godine donacijom Općine Kartepe iz Turske, u iznosu od 490.000 eura, u potpunosti je obnovljena Služba za ženske bolesti, perinatologiju i neonatologiju Kantonalne bolnice Zenica.

Zbog nedovoljnog ulaganja u osnovne potrebe Porodiljskog odjela Kantonalne bolnice Zenica, porodilje iz zeničke bolnice izlaze s lošim iskustvom.

Direktor zeničke bolnice Rasim Skomorac ističe kako navodi nisu tačni te da je Vlada ZDK u posljednje tri godine uložila blizu sedam miliona KM u nabavku nove opreme, a samo prošle godine uloženo je tri miliona KM u opremanje Kantonalne bolnice Zenica potrebnim materijalom.

"Posljednjih nekoliko godina povećali smo ulaganje u ovu ustanovu. Nemamo problema sa snabdijevanjem materijalom, ali sigurno da ima prostora za napredovanje. Dosta novca smo uložili u posteljine i sve ono što treba pacijentima. Najmanje smo ulagali u naše osoblje i iskreno, ne sjećam se kad smo im posljednji put kupili uniforme jer smo ulagali u pacijente i njihov ugođaj u bolnici", kazao je Skomorac.

Majke koje se porađaju u zeničkoj bolnici uglavnom se žale na neljubaznost ljekara, što ostavlja mrlju na njihov najljepši dan u životu. Zeničanka čiji identitet je poznat redakciji portala do sada je imala dva poroda. Prvog se nerado sjeća, ali poučena iskustvom, nije dozvolila da joj se iste stvari dešavaju i prilikom drugog poroda.

"Zbog odnosa ljekara prema porodiljama, porodi postaju noćna mora"

"Prvi porod je bio grozan, sjećam se neljubaznosti sestara i nesposobnosti ljekara. Jednostavno, ne ponovilo se. Drugi put sam došla s drugačijim stavom i bilo je drugačije. Istina, uslovi u kojima se žene danas porađaju su puno bolji nego prije deset godina, ali neljubaznost pojedinih ljekara i sestara je ostala. Majke tu dolaze sretne jer na svijet donose novi život, a neko vam svojim ponašanjem i neljubaznošću napravi noćnu moru od tog dana", izjavila je naša sagovornica te dodala da već 12 godina želi zaboraviti dan kada joj je dijete moglo umrijeti zbog bahatosti ljekara.

Razlog za neljubaznost i nesavjesnost prilikom obavljanja dužnosti nije poznat ni drugoj sagovornici našeg portala čija je sestra više od devet sati čekala da pedijatrica pregleda novorođenče.

"Hvala Bogu samo da je s bebom sve bilo uredu. Ne smijemo ni pomisliti šta bi bilo da je beba imala neke probleme nakon poroda. Trudnice nose poderane spavaćice, bebe umotavaju u poderane krpe, a u predrađaoni žene ostaju same u sobama, iako se radi o ženama koje su hitni slučajevi", dodala je naša sagovornica.

Svakodnevna svjedočenja o lošim iskustvima boravka u zeničkoj bolnici postavljaju pitanje da li je problem manjak stručnog kadra ili druge okolnosti koje ne omogućavaju normalno odvijanje poroda i boravak porodilja u zeničkoj bolnici.

"Najgore je što se tako ponašaju prema ženama koje se prvi put porađaju. Nešto što bi trebalo biti jedno od najdivnijih iskustava u životu jedne žene, oni pretvore u horor. Ženama bebu ne donesu ni 12 sati nakon poroda, samo kažu da je beba u inkubatoru pa majka tada neka razmišlja šta je s bebom i da li je sve uredu”, pojašnjava naša sagovornica.

Načelnik Porodiljskog odjela Kantonalne bolnice Zenica Nihad Ribić u izjavi za Klix.ba je pojasnio kako su rekonstrukcije odjela poboljšale uslove te da porodilje u zeničkoj bolnici sigurno imaju jedan od najboljih komfora i ugodnosti u BiH.

"Većina majki nakon poroda u Kantonalnoj bolnici Zenica su prezadovoljne i odnosom ljekara prema njima i uslovima u kojima su boravile one i njihove bebe. Naše ljudstvo zaista daje sve od sebe, a dobili smo i certifikat 'Bolnica prijatelj beba' te bebe mogu biti uz majke prilikom boravka. Svjesni smo da postoje i majke koje su nezadovoljne odnosom ljekara prema njima, ali mi imamo Komisiju za žalbe i svi mogu napisati prigovor, pohvalu ili kritiku. Nakon toga, komisija zasjeda, upoznaje o svemu nadležno ministarstvo koje zaista poduzima konkretne mjere u tim slučajevima", kazao je Ribić.

Kredit će popraviti uslove, ali ljekari moraju promijeniti pristup pacijentu

Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona Dragoljub Brenjo pojašnjava kako osim porodilišta u Kantonalnoj bolnici Zenica postoje i stacionari u Žepču i Olovu te da se nije razmatralo proširenje kapaciteta. Za sada, veći broj poroda se obavlja u zeničkoj bolnici, a hitni slučajevi u stacionarima.

U izjavi za Klix.ba je dodao kako će Kantonalna bolnica Zenica kreditom od EBRD-a u iznosu od 10 miliona eura ući u proces rekonstrukcije i obnove KBZ.

"Planirana je gradnja trećeg sprata u Kantonalnoj bolnici Zenica te obnova ustanove s ciljem postizanja energetske efikasnosti. Sve će to poboljšati uslove za rad. Istina je da smo sve ove godine improvizovali bez dugoročnih rješenja, a ovaj kredit će dovesti do boljih uslova i materijalno-tehničkog napretka za pacijente i ljekare. Mi imamo stručan kadar, ali bolnica je u lošem stanju", kazao je Brenjo.

Obnovom Kantonalne bolnice Zenica neće se poboljšati odnos ljekara prema pacijentima, konkretno, porodiljama u zeničkoj bolnici, a Brenjo pojašnjava da je komunikacija ljekar - pacijent problem u čitavom zdravstvenom sektoru.

"Pacijentu treba pristupiti drugačije od trenutnog načina i svi ljekari moraju poštovati kodeks ponašanja. Međutim i svi pacijenti imaju pravo da se žale komisijama koje potom upoznaju nadležno ministarstvo ili vas upute ka pokretanju sudske parnice. Mi takvih slučajeva imamo sve više, a doći ćemo u situaciju da ćemo morati osigurati naše ljekare. Kako posmatramo reakcije advokata koji se specijaliziraju za medicinu, brojni postupci učinjeni iz nehata, svjesno ili nesvjesno, će se morati naplatiti. Oštete su velike, a bolnice, kao u Hrvatskoj, su prinuđene da osiguravaju svoj kadar. Sudovi donose odluke u korist pacijenata, a osiguranjem ljekara jedino ćemo moći izaći nakraj. Ovo je zakonski put, a ljekari moraju promijeniti svoj pristup pacijentima", zaključio je Brenjo.

U protekla 24 sata na području općine evidentirano je:

• 1 krivično djelo,
• 2 saobraćajne nezgode u kojima je 1 osoba zadobila lakše tjelesne povrede i 7 prijava građana. 

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je zabrinjavajući podatak da se prošle 2017. godine u Republici Hrvatskoj rodilo najmanje djece u posljednjih sto godina. Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva sa ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja, javlja Anadolu Agency.

Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Republici Hrvatskoj u 2017. godini rodilo se 36.647 djece, gotovo 900 djece manje nego u 2016. Podatak je alarmantan, jer je to prvi put u sto godina da se na prostoru današnje Hrvatske rodilo manje od 37.000 djece. Ako se stanje danas usporedi sa stanjem u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj 1950. godine, kada je u godinu dana rođeno preko 95.500 djece, uočava se dramatičan pad nataliteta.

Stjepan Šterc, demograf sa Odsjeka za geografiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku.

„Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije je da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.

- Interes europskog gospodarstva sebičan -

Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju sa prirodnim padom, a i sa negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija.

Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.

„Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati sa jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je vrlo velik i poprilično sebičan, a na koncu nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc.

Vijećnik BPS-a u Općinskom vijeću Visoko Mirnes Fatić uputio je vijećničko pitanje Institutu za zdravlje i ispravnost hrane Zenica o dostavljanju podata o broju oboljelih od karcinoma u ZDK. Portal Visoko.co.ba je objavio te podatke, sa akcentom na podatke o oboljelim iz Visokog.

Prenosimo tekst kolega sa portala.

-Odgovor na ovo pitanje donosi užasne i poražavajuće statističke podatke za Visoko. Nakon Zenice kao najmnogoljudnije opštine u ZDK, Visoko je na drugom mjestu po broju oboljelih, ali ako se uzme broj oboljelih na ukupan broj stanovnika onda Visoko prednjači po broju oboljelih od karcinoma u ZDK sa 729 evidentiranih bolesnika.

Evo kakva je situacija i u ostalim gradovima:

Zenica – 1810
Visoko – 729
Kakanj – 511
Tešanj – 449
Zavidovići – 409
Maglaj – 214
Žepče – 214
Breza – 185
Olovo – 126
Vareš – 121
Doboj jug – 47
Usora – 43
U ovom trenutku u ZDK evidentirano je 5.178 oboljelih od ove bolesti.

Iako smo zemlja sa više od 470 hiljada nezaposlenih, poslodavcima je sve teže da nađu kvalifikovanu radnu snagu.

Međunarodne institucije u tome su vidjele priliku da pomognu nezaposlenim osobama, ali i obrazovnom sektoru da zajedničkim snagama nastupe na poslovnom tržištu. Međunarodna organizacija rada, uz pomoć Evropske unije, pokrenula je projekt da se u lokalnim zajednicama zajedničkim snagama pomogne nezaposlenim osobama da se prekvalifikuju za zanimanja za koja postoji potražnja na tržištu rada, ali i obrazovnom sektoru da stvori praktične uslove da bi mogao educirati generacije koje dolaze.

Plan je da kroz procese prekvalifikacije prođe 2000 osoba a za njih minimalno 627 siguran je posao.

“U nekim školama smo nabavili opremu za kuhare i konobare, kao što smo radili u Čapljini. U nekim školama nabavljamo opremu za savremeni proces zavarivanja, također i za poljoprivredne aktivnosti. Ali osim tog hardverskog procesa, postoji i softverska komponenta, gdje se ta lica obučavaju”, objašnjava Džemal Hodžić, koordinator u ILO-u.

Drvoprerađivački, metalski i IT sektor su samo neka zanimanja za koja postoji veća potražnja nego što ima kvalificirane radne snage.

Primjerice, za drvoprerađivački sektor trenutno postoji veliko zanimanje. U toku je postupak stečaja i prodaja imovine Konjuha iz Živinica, što otvara mogućnost za zapošljavanje postojećeg i dodatnog kadra.

Poduzetnici vide priliku i u Zavidovićima pa se i očekuje rješavanje pitanja Krivaje u ovom gradu. Poslodavci ističu da ih država mora pratiti kroz rasterećenje nameta da bi kvalificiranoj radnoj snazi omogućili veću zaradu, a time ih zadržali u našoj zemlji.

“Imamo puno slabiju tehnologiju, zastrajelu tehnologiju. Ukoliko nemamo još stručne i kvalifikovane radnike, onda mi nemamo nikakvu šansu da se sa jeftinim proizvodom plasiramo na tržište Evrope. Nema više tržišta kantona ili entiteta. Svakom ozbiljnom privredniku je tržište BiH, pa čak i bivše Jugoslavije – malo”, upozorava Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Srbija uvodi dualno obrazovanje, u Hrvatskoj je reforma obrazovanja postala prvorazredno političko pitanje – gdje HNS, članica vladajuće koalicije, uslovljava učešće u Vladi reformom i unapređenjem obrazovanja.

U našoj zemlji, o tome se malo ili nimalo ne govori – preče su neke druge teme, koje nas, umjesto naprijed, vraćaju u prošlost.

(Federalna.ba)

Odgovornost značajnog dijela poslanika prema obavezama koje proističu iz povjerenja koje su im građani dali na izborima, u najmanju ruku je – nedovoljna.
Samo jedna skupština – Skupština Zeničko-dobojskog kantona – u 2017. godini imala je zasjedanja u svakom mjesecu. Ostalih 9 je imalo „pauze“ od 2 (TK i KS), 3 (USK i BPK), 4 (PK i HNK), 5 (SBK i ZHK), pa sve do čak 6 mjeseci bez održanog zasjedanja (Skupština Kantona 10).

I pored ove činjenice, i generalno malog broja održanih sjednica i vremena provedenog na njima ni u jednoj skupštini nemamo situaciju da su svi poslanici prisustvovali svim sjednicama. Od ukupno 289 poslanika kantonalnih skupština, njih 132 (ili 46%) su bili odsutni bar sa jedne u ovom periodu održane sjednice.

U svakoj od kantonalnih skupština ima i poslanika koji, za 12 mjeseci, u 2017. godini, nisu postavili ni jedno poslaničko pitanje ili podnijeli inicijativu. Procentualno ih je najviše u ZHK (57%), Kantonu 10 (56%) i PK (52%), koji su i jedini kantoni sa preko 50% poslanika koji nisu postavili nijedno poslaničko pitanje. A najmanje, u tom smislu neaktivnih poslanika, bilo je u ZDK (6%), KS (9%) i BPK (12%).

U 2017. godini, 19% poslanika kantonalnih skupština nisu učestvovali u diskusiji ni po jednoj tački dnevnog reda. I ima ih u svakoj skupštini. Najviše u ZHK (48%, odnosno 11 od 23), te u PK (43% ili 9 od 21), a najmanje u ZDK (6%, tj. svega 2 od 35 poslanika ove skupštine), te, KS (11%) i USK (13%).

Amandmanska aktivnost poslanika takođe je na vrlo niskom nivou – čak 75% poslanika nisu, u 2017. godini, podnijeli, u svojoj skupštini, nijedan amandman na neko zakonsko rješenje.
A što se tiče zakona, iako imaju tu mogućnost, poslanici kantonalnih skupština se vrlo rijetko odlučuju da predlažu zakonska rješenja. U 2017. godini usvojeno je samo 11 zakona kojima predlagač nije bila vlada ili organizacije pod njenom upravom – 7 su individualni prijedlozi poslanika (u skupštinama USK, TK i BPK), jedan je prijedlog stranačkog kluba (u Skupštini ZHK), dva skupštinskih komisija (u Skupštini USK), a 1 neformalne grupe od 24 poslanika (u Skupštini TK).

Učestalost održavanja sjednica skupštine, vrijeme koje se provodi u radu na njima i oko njih, te, rezultati tog rada, ozbiljno dovode u pitanje opravdanost (svrsishodnost i moralnost) plaćanja tog rada. No, za sada samo Skupština Zeničko-dobojskog kantona, zahvaljujući principijelnoj odluci svojih poslanika funkcioniše tako da nijedan njen član (s izuzetkom novog Predsjedavajućeg Skupštine, izabranog 12.4.2017.) nije na platnom spisku Skupštine, odnosno, nije zaposlen u njoj. Za razliku od ovog čina socijalne osjetljivosti i društvene odgovornosti, poslanika Skupštine ZDK, u skupštinama PK, BPK, SBK, HNK, KS i K10 preko 50% poslanika je profesionalizovalo svoj status i primaju redovnu mjesečnu platu od skupštine. Uključujući i mjesece u kojima skupštine tih kantona ne održavaju sjednice.

Centri civilnih inicijativa se pridružuju inicijativi poslanika Skupštine ZDK, koju su, usvajajući Zakon o platama i naknadama u institucijama vlasti u ZDK, uputili svim drugim kantonalnim skupštinama u FBiH, da slijede njihov primjer i, kroz zakonsku proceduru, ukinu profesionalizaciju poslaničke dužnosti i privilegije kao što su „bijeli hljeb“, da bi, i na taj način, pokazali da se politikom ne bave zbog ličnog interesa, nego zbog dobrobiti građana.