U drugoj polovini dana slab snijeg se prognozira za Krajinu, zapad, sjever i dio centralne Bosne. U ostalim područjima prestanak padavina. U Hercegovini djelomično smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -1 i 4°C, na jugu zemlje između 7 i 12°C. 

U petak, 23.02.2018., u Bosni oblačno. Slab snijeg se prognozira u Krajini, zapadu i dijelu sjevera Bosne. Na jugozapadu Bosne prije podne kiša ili susnježica. U Hercegovini veći dio dana oblačno. Od večernjih sati do kraja dana u Hercegovini razvedravanje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između -2 i 1°C, na jugu zemlje između 3 i 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 6°C, na jugu zemlje između 9 i 13°C.

U subotu, 24.02.2018., u Bosni oblačno sa slabim snijeg ili susnježicom i to uglavnom u Krajni, sjevernim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini i jugozapadu Bosne pretežno vedro. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka u Bosni uglavnom između -1 i 4°C. U Hercegovini jutarnja temperatura zraka između 3 i 6°C, a najviša dnevna temperatura zraka na između 9 i 14°C.

U nedjelju, 25.02.2018., u Bosni i Hercegovini oblačno. U većem dijelu zemlje će padati snijeg. Na zapadu, jugu i jugoistoku Hercegovine prije podne kiša koja će od poslijepodnevnih sati preći u snijeg. Prognozirana visina novog snijega je 5 do 15 centimetara. Vjetar umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -6 i -3°C. Na jugu zemlje temperatura zraka prije podne između 3 i 6°C, a u drugoj polovini dana temperatura zraka opada prema 0°C.

U ponedjeljak, 26.02.2018., u Bosni i Hercegovini oblačno sa snijegom. Prognozirana visina novog snijega je 10 do 20 centimetara. Vjetar umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -9 i -4°C, na jugu zemlje između -2 i 2°C.

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas o održavanju tematske panel diskusije projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“, koja će se održati u petak, 23. februara, u Konferencijskoj sali JU „Opća biblioteka“ Tešanj (sala u prizemlju), sa početkom u 18:00 sati. Nakon panel diskusije, u 19:20 sati, biće upriličena i Konferencija za medije.

Ova panel diskusija je organizovana povodom početka realizacije projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“,  koji se implementira u sklopu „Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom balkanu (ReLOaD)“ finansiranom od Europske unije a kojeg provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Projekat realizuje Sportski savez općine Tešanj, u saradnji sa partnerima na projektu: Udruženje pedagoga fizičke kulture Tešanj, Plesni klub „Win“ Tešanj, Stonoteniski klub „Nec“ Tešanj, Sportsko udruženje Trepče i Udruženje sportskih ribolovaca „Blinker“ Kalošević-Tešanj. Direktni korisnici projekta su djeca sa posebnim potrebama i djeca sa normalno razvijenim sposobnostima, mladi, invalidna licima, ženska populacija i drugi građani.

Cilj ove panel diskusije je predstavljanje projekta „Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE“. Panelisti: dr.sc. Jasmin Zahirović (kineziologija), dr.sc. Almir Atiković (gimnastika), dr.sc. Amra Nožinović Mujanović (ples) i mr. Emina Turalić, psiholog, će nam ukazati opravdanost ovog projekta, te potrebu okupljanja, podsticanja i aktivnog učešća predstavnika jedinica lokalne samouprave, organizacija civilnog društva, javnih ustanova/institucija, medija i drugih relevantnih aktera na lokalnom nivou, ka zajedničkom djelovanju u podizanju javne svijesti i jačanju senzibiliteta lokalne zajednice prema ugroženim kategorijama društva.   

Ovim putem Vas pozivamo da se odazovete na tematsku panel diskusiju.

PROGRAM I SATNICA:

Svjetski ekonomski forum objavio je rezultate Indeksa globalne konkurentnosti 137 država u svijetu za period od 2017 do 2018. godine, a Bosna i Hercegovina smjestila se na 103. mjesto.

Naša zemlja napredovala je za četiri pozicije u odnosu na 2016. godinu kad je bila na 107. mjestu. Međutim, i dalje su nas određeni ekonomski parametri smjestili na kraj liste.

Na primjer, Bosna i Hercegovina je 135. u svijetu po sposobnosti da zadrži talente ili radnu snagu zbog čega je dobila ocjenu 1,8. S druge strane, BiH je dobila ocjenu 1,6 po sposobnosti da privuče talente, što je našu zemlju smjestilo na predzadnje ili 136. mjesto na Indeksu globalne konkurentnosti.

Zanimljivo je kako je BiH na 134. mjestu po sposobnosti zaštite interesa manjina, a među zadnjima na listi smo i kada su u pitanju sofisticiranost kupaca, broj zaposlenih žena, inovativnost, saradnja između poslodavaca i radnika te kvalitet obrazovnog sistema.

Najbolje ocjene imamo kada je riječ o bilansu državnog budžeta po kojem smo 15. na listi te ukupnoj poreskoj stopi koja nas je smjestila na 19. mjesto.

Zemlje iz našeg okruženja ostvarile su bolje rezultate, ali su skoro u istom rangu s BiH po sposobnosti privlačenja i zadržavanja talenata.

Popevši se sa 68. na 78. mjesto, Srbija je zauzela najbolju poziciju na listi u posljednjih deset godina. Crna Gora smjestila se na 88. mjesto, dok Hrvatska drži vodstvo u regiji na 74. mjestu.

Srbija je za sposobnost zadržavanja talenata dobila istu ocjenu kao i BiH, 1,8, što je smjestilo na 134. mjesto. Hrvatska je prema ovom parametru na 131. mjestu, a Crna Gora je 100. na listi s ocjenom 3,0.

Najbolje ocjene po svim ekonomskim parametrima od 137 država ima Švicarska, a najgore Jemen.

(tuzlanski.ba)

U Dohi je održan bosanskohercegovačko-katarski biznis forum. Predstavljene su mogućnosti i interesi dviju strana. Prisutni su istakli da bi trgovinska razmjena i investicije mogli biti na znatno većem nivou, te poručili da su vrata za jaču saradnju otvorena.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je kazao kako je trgovinska razmjena u prošloj gotini sa Katarom iznosila svega par miliona eura.

“To ne odražava realno stanje i realne kapacitete i namjera naše posjete jeste da povećamo nivo razmjene i naravno nivo investicija u BiH” – kazao je Zvizdić.

Ahmet Egrlić iz vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine smatra kako je Katar jedno veoma perspektivno tržište za BiH sa svih aspekata.

U prilog tvrdnjama Egrlića ide i činjenica da se Katar našao pod sankcijama susjednih zemalja, te se tako se otvaraju drugim tržištima.

Veliku priliku Katar vidi u Bosni i Hercegovini kako za trgovinu tako i za ulaganje.

Priliku na biznis forumu odžanom u Kataru odmah je iskoristio AS Holding u čijem je vlasništvu Solana d.d. Tuzla. Predstavnik grupacije AS Holding Vedad Halilović je za AJB kazao kako je ovo prvi put da sol iz Tuzle dolazi u Katar i države u okruženju.

Za prvi put dogovoren je izvoz soli u vrijednosti od 500.000 eura.

Solana trenutno izvozi na tržišta Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Kosova a najnoviji dogovor otvara joj vrata i najbogatijeg tržišta svijeta.

(Al Jazeera)

Prema posljednjim zvaničnim statističkim podacima, najviše prosječne plate u regionu su u Sloveniji i Hrvatskoj, a najniže u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Podaci Ureda za statistiku Slovenije su pokazali da je krajem 2017. godine prosječna neto mjesečna zarada u Sloveniji porasla na 1.062 eura, što je nominalno povećanje od 3,1 posto, a realno od 1,7 posto u odnosu na 2016. godinu.

Prošle godine je i u privatnom i u javnom sektoru Slovenije zabilježen rast prosječne mjesečne zarade. Nakon Slovenije slijedi Hrvatska u kojoj, prema najnovijim podacima, prosječna plata iznosi oko 835 eura.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna isplaćena neto plata prema zaposlenom u Hrvatskoj za novembar prošle godine iznosila je 6.190 kuna, ili 832 eura, što je na mjesečnom nivou nominalni porast od gotovo tri posto, a na godišnjem za 6,6 posto.

Slijedi Crna Gora u kojoj je, prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat), prosječna plata posljednjeg mjeseca 2017. godine iznosila 512 eura. Iznos prosječne neto zarade u toj zemlji u decembru je ostao isti kao u novembru, dok je u odnosu na decembar 2016. zabilježio rast od 0,6 posto.

Poslije Crne Gore, najviša prosječna primanja su zabilježena u Srbiji gdje je, kako pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u decembru 2017. godine iznosila 54.344 dinara, odnosno 459 eura, što je nominalno i realno povećanje za 14,2 posto u odnosu na novembar.

Najniže prosječne plate u regionu Balkana zabilježene su u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH u decembru 2017. godine iznosila je 862 KM, ili 440 eura, i nominalno je viša za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, te viša za 1,1 posto u odnosu na decembar 2016. godine.

Podaci Ureda za statistiku Makedonije su pokazali da je u novembru 2017. godine prosječna neto mjesečna zarada u toj zemlji iznosila 23.196 denara, odnosno 377 eura.

Pored toga što obvezno osiguranje od autoodgovornosti ima dominantno učešće u ukupno obračunatoj premiji na tržištu neživotnih osiguranja Federacije BiH (oko 60 posto u 2017. godini), ova vrsta osiguranja ima i poseban društveni značaj, imajući u vidu broj vozila, broj prometnih nezgoda i ukupne štetne posljedice koje nastaju iz tog osnova – izjavila je pomoćnica federalne ministrice finansija u Sektoru za privredne finansije Mira Bradara.

U intervjuu za Fenu Bradara govori zbog čega je i na koji način Vlada Federacije BiH predložila postepenu liberalizaciju i slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti donošenjem novog zakona o obaveznim osiguranjima u prometu.

Pomoćnica federalne ministrice finansija podsjeća da visinu premije, odnosno cijenu osiguranja od autoodgovornosti još uvijek društava za osiguranje ne određuju samostalno, niti vrše izmjene u obimu pokrića, što znači da ne postoji niti sloboda vršenja ocjene rizika.

“Osnovni problem koji je već dulji period prisutan u provođenju ove vrste osiguranja je nepoštivanje administrativno utvrđene premije, tj. odredaba zajedničkog premijskog sustava osiguranja od autoodgovornosti i to kroz nelojalnu konkurenciju, koja se ogleda u posrednom i neposrednom davanju nedozvoljenih popusta, raznim nedozvoljenim radnjama koje se kasnije različito knjigovodstveno evidentiraju, plaćanju tehničkog pregleda osiguranicima, davanju bonova za gorivo, gotovinskim isplatama putem blagajni po različitim osnovama, davanjem „gratis polica“ i slično”, objašnjava Bradara.

Navedene radnje, kako je naglasila, utiču na porast troškova osiguranja, te dovode do slabljenja financijskog položaja osiguravajućih društava i, u krajnjem, do nemogućnosti naknade štete osiguraniku u slučaju nastanka osiguranog slučaja, budući da se premija osiguranja ne utvrđuje u skladu sa procjenom rizika.

“Novim zakonom uvodi se postepena deregulacija i liberalizacija cijena obveznog osiguranja od odgovornosti za vozila. Ovaj model je još 2014. godine podržan i od FSAP misije koja se odnosila na Procjenu stanja financijskog sektora Bosne i Hercegovine, a koju se zajedno sačinili predstavnici MMF-a i SB”, kazala je Bradara.

Zato se, pojašnjava, u zakonu predlaže fazna deregulacija i liberalizacija cijena osiguranja od autoodgovornosti, u razdoblju od šest godina, nakon kojeg će se preći na potpunu liberalizaciju cijena usluga osiguranja od autoodgovornosti.

“Tako je predviđeno da u prve tri godine Agencija za nadzor donosi zajedničku tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti koja će važiti i biti obvezujuća u ovom periodu, a u naredne tri godine na snagu bi stupila tzv. djelimična deregulacija kada će osiguravajuća društva određivati vlastite tarife premija i cjenovnik za osiguranje od automobilske odgovornosti ali koje moraju biti usklađene sa propisima o osiguranju, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke, na što suglasnost daje Agencija. Po isteku perioda od šest godina od dana stupanja na snagu ovog zakona doći će do potpune liberalizacije i slobodnog formiranja cijena usluga osiguranja”, rekla je Bradara.

Slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti je sukladno principima funkcioniranja slobodnog tržišta, kao i sa zahtjevima direktiva Europske unije.

Uvođenjem sistema slobodnog određivanja cijena osiguranja od autoodgovornosti, domaće tržište osiguranja, tvrdi Bradara, postalo bi konkurentnije, a to bi, između ostalog, moglo dovesti do fluktuacije cijena osiguranja od autoodgovornosti, a time i promjena u prihodima od premija osiguranja (pad prihoda).

Također, neophodno je da se harmoniziraju propisi na jedinstvenom tržištu osiguranju u BiH s obzirom na to da je 2015. godine novi Zakon donesen u Republici Srpskoj.

Promatrajući zemlje u okruženju koje su već uvele slobodno određivanje cijena osiguranja od autoodgovornosti kaže da je uočen pad cijene osiguranja, a to upućuje da će „sama liberalizacija biti povoljna i za korisnike proizvoda osiguranja“.

Po njenim riječima, očekuje se da će u duljem razdoblju doći do uspostavljanja optimalne razine cijena osiguranja od autoodgovornosti, sukladno preuzetim rizicima.

“Kako bi se amortizirali eventualni negativni efekti uvođenja slobodnog formiranja cijena osiguranja od autoodgovornosti, zakon predviđa da i u razdoblju djelimične i potpune liberalizacije, osiguravajuća društva, uz tarifu premija, dostavljaju Agenciji za nadzor tehničke osnove koje upotrebljava pri utvrđivanju tarifa premija, kao i pozitivno mišljenje ovlaštenog aktuara o adekvatnosti premija za trajno ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju”, pojasnila je.

Jedno od ključnih pitanja je pravo na naknadu nematerijalne štete kao vida novčane naknade radi tjelesnih povreda u prometnim nezgodama.

“Osnovni cilj datih normativnih rješenja kroz ovaj zakon je ujednačavanje prisutnih razlika u novčanim naknadama uz jasan Postulat – da se za manje posljedice trebaju dosuđivati manji iznosi naknade štete, a za teške treba dosuđivati veće iznose naknade”, ističe Bradara.

Navodi da ponuđeno zakonsko rješenje u velikoj mjeri prati i uvažava dosadašnje tekovine pravnog sustava, a uz znatna poboljšanja kojima se izbjegava dosadašnja negativna praksa da se oštećenim osobama za identične ili skoro identične povrede odnosno posljedice do kojih su te povrede dovele dosuđuju različite novčane naknade.

Načelo odštetnog prava u potpunosti dolazi do izražaja jer su omogućeni uvjeti da za istu povredu osoba ostvaruje jednako pravo.

“Upravo zbog svoje neprocjenjivosti u novcu, neimovinska šteta stvara ozbiljne poteškoće pri utvrđivanju visine novčane naknade što dovodi i do stvaranja pravne nesigurnosti. Trenutno je procjena visine ovog vida štete prepuštena na slobodnu ocjenu sudovima. Polje jedne takve ocjene vrlo je široko što za posljedicu ima različitu sudsku praksu između različitih sudova (entitetskih, kantonalnih i općinskih) ali veoma često i u okviru istog suda”, naglasila je Bradara.

U zakonu je kroz Okvirne kriterije za utvrđivanje prava na odštetu uvaženo načelo individualizacije odštete, tako da u određenim granicama ne ugrozi načelo ravnopravnosti oštećenih osoba.

Pored toga, Kriteriji za utvrđivanje prava na odštetu kroz svoje odredbe istodobno stvaraju prostor i za prilagodbu visine iznosa naknade u određenim rasponima, na više ili manje, ovisno od osobitosti svakog pojedinog slučaja i na taj način omogućavaju individualizaciju naknade.

“S obzirom na to da se naknade isplaćuju iz sredstava koje se ostvare od premije osiguranja predviđeno je i usklađivanje sa prosječnom cijenom premije u slučajevima kada dođe do povećanja/smanjenja prosječne premije za 10 posto”, rekla je Bradara.

Primjenom ovakvog sistema, uvjerena je, da će oštećeni u svakom trenutku jasno i transparentno znati koliki mu iznos odštete pripada i u kojem roku će odšteta biti isplaćena te se zbog toga očekuje značajno manji pritisak na sudove i rješavanje najvećeg broja odštetnih zahtjeva u izvansudskom postupku, nagodbom između osiguratelja i oštećene osobe.

Jedno od pitanja, izravno vezanih za pravo oštećene osoba na naknadu štete koje zakon posebno uređuje jeste postupak i rokovi rješavanja odštetnih zahtjeva.

“Utvrđivanje rokova za obradu šteta te sankcija društvu za osiguranje za nepravovremeno izvršavanje obveze u obliku zateznih kamata pridonijet će bržoj obradi i likvidaciji šteta te isplati naknade za štete”, kazala je Bradara.

Poručila je da u odnosu na važeći, novi zakon uređuje obvezna osiguranja u prometu koja se odnose na osiguranje putnika u javnom prevozu od posljedica nezgode, osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama, osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama i putnicima i osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama.

“U cilju jačanja stabilnosti sektora osiguranja nužno je uspostaviti sustav ranog upozorenja i uvođenja supervizije osiguravajućih društava bazirane na riziku”, zaključila je pomoćnica federalne ministrice finansija u Sektoru za privredne finansije Mira Bradara u intervjuu za Fenu.

(akta.ba)

Holandija sve više postaje narko-država, jer se policija ne može izboriti s rastom paralelne kriminalne ekonomije, navodi se u izvještaju holandske policije, prenosi Guardian.

Zvanične brojke prikazuju pad kriminaliteta, ali policajci tvrde da su žrtve prestale prijavljivati incidente, a organizirane kriminalne grupe dobijaju sve više prostora.

"Samo jednu od svakih devet kriminalnih grupa možemo tretirati sa sadašnjim brojem ljudi i resursima. Detektivi prate kako mali kriminalci izrastaju u bogate preduzetnike, koji ulaze u uslužne djelatnosti, nekretnine, putne agencije... Holandija ima mnoge karakteristike narko-države", navelo je približno 400 detektiva koji su učestvovali u izradi izvještaja.

Kritičari liberalnih zakona u Holandiji, koji dozvoljavaju trgovinu kanabisom i legaliziranje prostitucije, tvrde da zbog toga država postaje glavno stjecište trgovine narkoticima i ljudima.

'Kokainska luka Rotterdam'
Većina ekstazija u Evropi i SAD-u proizvedena je u laboratorijama na jugu države, koje drže marokanske bande, koje vode i proizvodnju kanabisa.

Polovina od gotovo 5,7 milijardi eura vrijednog kokaina koji bude rasparčan u Evropi prođe kroz roterdamsku luku, navodi Europol.

Holandska policija zato traži zapošljavanje još dodatna 2.000 policajaca.

Šef policije u Amsterdamu Pieter-Jaap Aalbersberg ističe da njegovi policajci troše 60 do 70 posto vremena samo na borbu protiv plaćenih zločina lokalnih bandi.

"Mladi ljudi sada su spremni izvršiti ubistvo za 3.000 eura. Nekad su dolazile strane plaćene ubice za 50.000 eura. Sad imamo domaće ubice iz Amsterdama", rekao je Aalbersberg.

(Al Jazeera)

Danas u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. Većinom će padati snijeg ili susnježica, na jugu kiša. U planinskim djelovima Hercegovine kiša će prelazit u susnježicu i snijeg. Više snijega očekuje se u Krajini i na planinama. Prognozirana količina padavina od 5 do 10, a u Hercegovini i na jugozapadu Bosne do 25 litara po metru kvadratnom. Prognozirana visina novog snijega je 5 do 15 centimetara. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -2 i 4, na jugu zemlje između 6 i 9 stupnjeva. 

PROGNOZA VREMENA ZA 22.02.2018 (Četvrtak)., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. U Bosni će većinom padati snijeg. Najmanje padavina na istoku i sjeveroistoku Bosne gdje je lokalno moguća slaba kiša. U Hercegovini kiša, na planinama snijeg. Prognozirana količina padavina od 10 do 20, a u Hercegovini i na jugozapadu Bosne od 20 do 35 litara po metru kvadratnom, lokalno i više. Prognozirana visina novog snijega je 10 do 20 centimetara. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka uglavnom između -1 i 5, na jugu zemlje između 6 i 11 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 23.02.2018 (Petak)., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. U Bosni će većinom padati snijeg ili susnježica. Na istoku i sjeveroistoku Bosne sa kišom i susnježicom. U Hercegovini kiša, na planinama snijeg. Više padavina u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Prognozirana količina padavina od 2 do 10, a u Hercegovini od 15 do 25 litara po metru kvadratnom, lokalno i više. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između -2 i 3, na jugu od 2 do 6, a najviša dnevna od 1 do 6, na jugu zemlje između 7 i 11 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 24.02.2018 (Subota)., u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. U Bosni sa susnježicom i slabim snijegom. Tokom dana, postupan padavina. U Hercegovini bez padavina. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između -4 i 1, na jugu od 2 do 5, a najviša dnevna od -1 do 5, na jugu zemlje do 8 stupnjeva.

Mirza Mujkanović, uspješni Bosanac koji živi u gradu Gelzekirchen u Njemačkoj, primjer je koji potvrđuju da naša dijaspora ne zaboravlja svoju domovinu. Ovaj Maglajlija nije zaboravio svoj rodni grad, ni svoje sugrađane kojima je potrebna pomoć. Tako je njegova firma „SIMM-BAU“ Narodnoj kuhinji Regionalnog odbora „Merhameta“ u Maglaju donirala brašno za cijelu 2018. godinu.

Time je, prema riječima direktorice Regionalnog odbora „Merhameta“ Maglaj Sanele Omerović, Mirza Mujkanović umnogome pomogao rad „Merhametove“ Narodne kuhinje i njene korisnike, socijalno ugrožene građane Maglaja.

Zanimljiva je životna storija Mirze Mujkanovića. Tokom agresije na BiH, sa nepunih 17 godina se dobrovoljno prijavio u redove Armije BiH, kao tada najmlađi borac. Odmah, s početkom agresije na Maglaj, prijavio se u dobrovoljce i učestvovao u najtežim btikama. Nakon godinu ratovanja, završio je u Maglajske DIV-ove gdje je, nakon tri-četiri mjesece, teže ranjen u glavu, koljeno i masno tkivo. Transportovan je u Zenicu, gdje je bio u komi nekoliko dana. Nakon prilično uspješne operacije, morao je nastaviti liječenje van zemlje.

- Nudili su mi Norvešku, Dansku, Švedsku i Njemačku, ali ja sam se odlučio da odem na liječenje u Hrvatsku, kako bih bio što bliže povratku u Bosnu i kako bih se što prije ponovo priključio u odbranu Maglaja. Međutim, to mi se nije ostvarilo jer je tog dana kada sam otišao iz Bosne u Rijeku započeo rat Hrvata protiv Muslimana, tako da se ja nisam mogao više vratiti u Bosnu i, kao ranjeni pripadnik Armije BiH, morao sam što prije napustiti Hrvatsku. Nakon toga, odlučio sam da svoje liječenje nastavim u Hrvatskoj - priča nam Mirza.

(merhamet.ba)