Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je nedavno usvojio Odluku o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dažbina.

Odluka se trenutno sprema u jezičke verzije, nakon čega te jezičke verzije idu na potpis u Vijeće ministara BiH, a zatim prema Službenom listu BiH, potvrdio je za Radiosarajevo.ba Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Prema njegovim riječima, primjena ove Odluke počinje osmog dana od dana objave u Služenom listu BiH.

“Očekujemo da bi sve skupa moglo biti završeno do kraja ovoga mjeseca”, rekao je Kovačević. U skladu s pomenutom Odlukom došlo je do određenih izmjena kada su u pitanju visine iznosa za koje je predviđeno oslobađanje od plaćanje uvoznih dažbina.

“Kada osoba ulazi u carinsko područje BiH vozilom ili na neki drugi način, trenutno ima pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na robu koju unose u svom ličnom prtljagu za vlastite potrebe do vrijednosti od 200 KM. Stupanjem na snagu i početkom primjene nove Odluke ta vrijednost se povećava do iznosa od 600 KM”, pojasnio je Kovačević. Prema trenutnim propisima kada građani BiH dobijaju pakete iz inozemstva, trenutno se oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina vrši na pakete zanemarive vrijednosti do iznosa od 50 KM.

“Stupanjem na snagu i početkom primjene nove Odluke ta vrijednost se povećava do iznosa od 300 KM, ukoliko fizičko lice naručuje robu iz inozemstva i istu plaća prilikom narudžbe. S druge strane oslobađaju se od plaćanja uvoznih dažbina paketi do vrijednosti od 90 KM ukilko fizička lica iz BiH iste dobijaju od fizičkih lica iz inozemstva bez bilo kakvog plaćanja”, istaknuo je. Kada se radi o gore pomenutoj robi mora biti vidljivo da je ista namijenjena za vlastitet potrebe.

“Ne smije se raditi o količinama koje bi dale naslutiti da je ta roba namijenjena daljoj prodaji u BiH. U tom smislu prilikom pregleda pošiljki posebno će se voditi računa o vrsti i i količini robe u paketima kako bi oslobađanje ostvarilo zaista samo za one pošiljke gdje je jasno vidljivo da se radi o robi namijenjenoj za vlastite potrebe. Sasvim je jasno da će u provjerama biti evidentirana i osoba koja konstatno naručuju određenu robu, te će biti izvršene dodatne provjere istih. U svakom slučaju očekujemo da će povećanje iznosa za oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina uticati na porast broja narudžbi robe preko interneta od strane građana BiH”, rekao je Ratko Kovačević.

BiH je dužna da u skladu s evropskim direktivama kao buduća članica EU uvede minimalne akcize na energetske proizvode, uključujući i električnu energiju, potvrđeno je “Nezavisnim” u Uniji za takse i carine EU.

Naime, kako nam je objasnio Patrik Mekalou, portparol Unije, sve zemlje članice dužne su primijeniti pravila u skladu sa Direktivom za oporezivanje energetike 2003/96/EC, koja uključuje i minimalan nivo akciza na električnu energiju.

Mekalou je istakao da od BiH kao dio integracionog procesa EU očekuje da postepeno uskladi svoje propise s evropskom pravnom stečevinom.

“Komisija će razmotriti specifično stanje energetike u sklopu predstojeće procjene bh. aplikacije za članstvo u EU. Radujemo se da ćemo s tim u vezi biti u prilici da izanaliziramo odgovore iz upitnika koji se odnose na energetske politike”, rekao je on.

Iako nadležna ministarstva na sva tri nivoa u pisanoj izjavi za tekst koji su “Nezavisne” objavile o tome da je već formirana radna grupa koja se bavi, između ostalog, i uvođenjem akciza na struju nisu željela potvrditi da se planira uvođenje tih nameta, iz odgovora EU je vidljivo da se na tome, ipak, radi.

“Mi razumijemo da je BiH trenutno u procesu određivanja tarifa za ‘Elektroprenos BiH’ i nezavisne operatore sistema, ali Evropska komisija nije involvirana. To je pitanje u nadležnosti BiH, koja može angažovati privatne eksperte ukoliko ocijeni da je to potrebno”, rekao je Mekalou.

Izvor iz BiH, na kojem smo bazirali priču o uvođenju akciza na struju, nam je rekao da će zakon o akcizama, uključujući i odredbe o akcizama na struju, biti završen do kraja juna, a da će pravilnik biti usvojen do kraja godine.

Rečeno nam je, takođe, da se razmatra opcija po kojoj bi akcize na struju za domaćinstva iznosile nula maraka, a da nivo akciza za ostale potrošače još nije utvrđen. Pojašnjeno je, takođe, da su eksperti iz Slovenije, Austrije i Hrvatske već održali nekoliko radionica i sastanaka sa domaćim vlastima kako bi se usvojio novi zakon o akcizama u skladu s evropskom pravnom stečevinom.

U pogledu očekivanja EU, Mekalou je preporučio da pogledamo preporuke iznesene u Izvještaju o napretku BiH iz 2016. godine, u kojem je upozoreno da BiH nije napravila napredak u odnosu na zakonodavstvo o akcizama i carinama.

“U narednoj godini BiH bi posebno trebalo da: usvoji pravilnik o implementaciji nove carinske politike, poboljša saradnju između Uprave za indirektno oporezivanje BiH s poreskim službama u entitetima, dopuni zakon o akcizama i uskladi ga s evropskom pravnom stečevinom”, navedeno je u preporukama.

Takođe smo u prethodnom tekstu naveli da EU omogućava privremenu suspenziju ili umanjenu stopu strujnih akciza za pojedine grupe potrošača kako bi one bile ohrabrene da primijene više ekoloških standarda u proizvodnji i potrošnji električne energije, ali da EU očekuje da u konačnici svi potrošači budu podvrgnuti istom nivou akciza.

Tako je, na primjer, uobičajena praksa da se željezničkim operaterima omogući minimalna akcizna stopa kako bi bili ohrabreni da koriste elektrificirane umjesto dizelskih lokomotiva, ili da koriste tramvaje ili trolejbuse u gradskom prevozu.

Minimum akciza koji propisuje EU je jedan evro po megavatu za domaćinstva, i pola evra po megavatu za poslovne potrošače. Kada se pogleda praksa prisutna u EU, vidljivo je da sve zemlje članice imaju akcize i da su neki uveli nulte tarife za domaćinstva uglavnom navodeći kao opravdanje potrebu dostizanja ekoloških standarda.

U zaključku, može se reći da će BiH do kraja ove godine, najvjerovatnije nakon oktobarskih izbora, uvesti akcize na struju, s tim da se o stopama još ne može ništa reći.

Poređenja radi, kada su u aprilu 2015. u Srbiji uvedene akcize na struju, prema pisanju tamošnjih medija, cijena električne energije povećana je za 15 odsto.

(6yka.com)

U Bosni danas će biti oblačno sa slabim snijegom ili susnježicom. Sunčanije će biti u Hercegovini. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -2 i 3, na jugu zemlje od 5 do 9 stepeni.

U četvrtak u Bosni veći dio dana oblačno vrijeme. Lokalno će pasti malo snijega prije podne. Od večernjih sati postepeno razvedravanje. U Hercegovini vedro. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Jutarnja temperatura zraka većinom između -6 i -1, na jugu do 3, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -2 i 3, na jugu zemlje od 5 do 8 stepeni.

U našoj zemlji u petak preovladavat će umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost, koja ponegdje može biti i dugotrajna. Jutarnja temperatura zraka većinom između -6 i -1,na jugu do 2, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -2 i 3, na jugu zemlje od 5 do 8 stepeni.

Holandski senatori izglasali su novi zakon koji svakog građanina čini donatorom organa, osim ako oni naglase da to ne žele biti.

Poslanica Pia Dijkstra objasnila je da je zakon sličan onima u Belgiji i u Španiji, a da će svaka osoba starija od 18 godina, koja još nije odabrala da bude donator organa, dobiti pismo putem kojeg će moći izraziti svoj stav, prenosi AP.

Svi koji odluče da ne odgovore na pismo smatrat će se budućim donatorima organa, prenosi Tanjug.

Opcija odustajanja ostaje otvorena
Građani će, međutim, i dalje imati opciju da odustanu svakog trenutka.

Novi sistem je usvojen malom razlikom u Gornjem domu holandskog Parlamenta.

Donji dom je usvojio ovaj zakon s jednim glasom razlike.

(Al Jazeera)

Općinski načelnik sa saradnicima organizovao je radni sastanak sa predsjednicima savjeta i sekretarima mjesnih zajednica kako bi razgovarali o usvojenom Planu kapitalnih ulaganja za 2018 godinu. Razgovaralo se o kandidovanim projektima sa aspekta spremnosti projektne dokumentacije, pribavljenih dozvola za gradnju, građevinskih odbora, očekivanju predsjednika savjeta kada je u pitanju učešće građana u sufinansiranju projekata. Ovom prilikom, predstavnicima mjesnih zajednica su predstavljeni i nosioci aktivnosti u ime Općine za svaki projekat.
U oktobru 2017. godine su krenule pripreme i mjesne zajednice su dostavile svoje prijedloge prioritetnih projekata za ovu i naredne dvije godine. S obzirom da su i Budžet i Plan kapitalnih ulaganja usvojeni na Vijeću, predstavljamo usvojene dokumente predstavnicima mjesnih zajednica sa namjerom da što prije objavimo tendere i ugovorimo radove, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Zdravstvena vijeća predstavljaju jedini mehanizam civilne kontrole nad sektorom zdravstva, a odgovorni za njihovu uspostavu su izravno općinski načelnici, odnosno, ministri zdravstva.

Mreža Naše društvo je s ciljem informiranja javnosti i podizanja svijesti o značaju i ulozi zdravstvenih vijeća u lipnju 2017. godine u Zenici održala okrugli stol na koji su bili pozvani predstavnici vladinog i nevladinog sektor koji su ujedno potencijalni članovi zdravstvenih vijeća. Pozivi za sudjelovanje upućeni su i svim načelnicima, kao i ministru zdravstva, ravnateljima domova zdravlja, nadležnih zavoda itd.

Ono što nas je posebno ugodno iznenadilo bilo je dobar odziv predstavnika općina, domova zdravlja, a vrlo pohvalnim smatramo i dolazak ministra zdravstva.

Prije održavanja okruglih stolova, svim općinama i Ministarstvu zdravstva ZE-DO kantona poslali smo zahtjeve sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama i zatražili informaciju imaju li formirano zdravstveno vijeće. Na temelju pristiglih odgovora napravili smo situacijsku analizu koju smo prezentirali na okruglom stolu, a koja je pokazala poražavajuće rezultate.

U nastavku projektnih aktivnosti fokusirali smo se na informiranje građana o značaju uspostave zdravstvenih vijeća, odnosno, uspostave partnerskih odnosa u zdravstvu. Razgovarali smo s građanima, snimali ankete i priloge vezano za probleme u zdravstvu, dijelili informativna letke itd.

Po okončanju informativne kampanje, koju smo na identičan način realizirali i u drugim županijama, svim načelnicima i ministrima zdravstva smo ponovno uputili dopise ovaj put zahtijevajući da se konkretno izjasne kada planiraju formirati zdravstveno vijeće

U nastavku pogledajte situaciju u ZE-DO kantonu, koji načelnici su formirali zdravstveno vijeće, koji su dali konkretno obećanje, a koji uopće nisu odgovorili na naš dopis, kao i na koji način je reagirala ministrica zdravstva.

GRAD ZENICA – Na naš dopis načelnik nije odgovorio, ali smo na službenoj stranici Grada našli informaciju da je 16.10.2017. godine objavljen Javni poziv za izbor i imenovanje članova Zdravstvenog vijeća Grada Zenica,.

Još uvijek nismo dobili informaciju da je vijeće imenovano, niti smo takvu informaciju mogli pronaći na službenoj stranici Grada Zenica.

OPĆINA VISOKO– Načelnica općine je odgovorila na naš dopis i dostavila nam tražene dokumente: Javni poziv za imenovanje Zdravstvenog vijeća Općine Visoko i Odluku o imenovanju Zdravstvenog vijeća Općine Visoko. Građani Visokog najbolje mogu procijeniti jesu li za članove Vijeća odabrane kompetentne osobe, ali ono što mi sa sigurnošću možemo reći je da je Općina Visoko prepoznala značaj sudjelovanja predstavnika pacijenata u kreiranju zdravstvene politike. Za razliku od većine drugih općina, oni su napravili dobar balans kada je u pitanju sudjelovanje vladinog i nevladinog sektora. Vijeće je imenovano 26.07.2014. godine na period od 4 godine. Nismo dobili dokumentaciju iz koje bismo mogli donositi zaključke o njihovom radu u proteklom periodu.

OPĆINA KAKANJ – Općina Kakanj je na naš prvi pisani zahtjev, u kojem smo tražili informacije vezano za uspostavu zdravstvenih vijeća, odgovorila u zakonskom roku i dostavila nam Odluku o formiranju zdravstvenog vijeća Općine Kakanj , kao i Rješenje o imenovanju Zdravstvenog vijeća Općine Kakanj. Nismo dobili dokument vezano za objavu javnog poziva, jer javni poziv nije ni objavljen, što nije u skladu sa Zakonom o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. Rješenje o imenovanju doneseno je 21.11.2016. godine, a članovi su imenovani na mandatni period Općinskog vijeća. Nismo dobili dokumente iz kojih bi se moglo saznati nešto više o radu Vijeća u proteklom periodu. Članovima Vijeća, sukladno čl.6. Odluke o osnivanju, pripada naknada za rad u visini utvrđenoj za rad članova radnih tijela Općinskog Vijeća. Građani Kaknja na gore navedenim linkovima mogu provjeriti, tko su članovi Zdravstvenog vijeća u njihovoj općini, odnosno, tko im može dati informacije o aktivnosti do sada realiziranim.

OPĆINA OLOVO– Načelnik Općine Olovo nije odgovorio na naš dopis.

OPĆINA ZAVIDOVIĆI– Iz Općine Zavidovići dobili smo dopis u kojem su nas informirali da je Služba za upravu društvenih djelatnosti i opću upravu u pripremi za osnivanjem zdravstvenog vijeća, kao i da je za potrebe formiranja i rada zdravstvenog vijeća predložen poseban transfer u proračunu za 2018.godinu.

Dopis smo dobili 12.10.2017.godine, ali još uvijek nemamo informaciju da je formirano Zdravstveno vijeće Općine Zavidovići.

OPĆINA TEŠANJ – Općina Tešanj je na naš prvi pisani zahtjev, u kojem smo tražili informacije vezano za uspostavu zdravstvenih vijeća, odgovorila u zakonskom roku i dostavila nam Javni poziv za imenovanje zdravstvenog vijeća Općine Tešanj, kao i Rješenje o imenovanju Zdravstvenog vijeća Općine Tešanj. Nismo dobili informacije o dosadašnjim aktivnostima.

OPĆINA MAGLAJ – Općina Maglaj je na naš prvi pisani zahtjev, u kojem smo tražili informacije vezano za uspostavu zdravstvenih vijeća, odgovorila u zakonskom roku i dostavila nam Javni poziv za imenovanje zdravstvenog vijeća Općine Maglaj kao i Rješenje o imenovanju Zdravstvenog vijeća Općine Maglaj. Nismo dobili informacije o dosadašnjim aktivnostima.

Rješenje o imenovanju doneseno je 03.04.2013., a članovi zdravstvenog vijeća su izabrani na mandat od 4 godine. Dakle, mandat ovog vijeća, u ovom sastavu, je istekao.

OPĆINA BREZA – Iz Općine Breza smo dobili odgovor i obećanje da će se u narednom periodu nastojati da se pokrene procedura za imenovanje članova Zdravstvenog savjeta. Ovo obećanje smo dobili 201.10.2017.godine, ali još uvijek nismo dobili potvrdu da su pokrenute konkretne aktivnosti za formiranje zdravstvenog vijeća.

OPĆINA VAREŠ – Načelnik Općine Vareš odgovorio je na naš dopis i informirao nas da će na osnovu javnog poziva do kraja decembra tekuće godine imenovati zdravstveno vijeće. Načelnik je održao dano obećanje i već 02.11.2017. godine raspisao Javni poziv za izbor članova Zdravstvenog savjeta općine Vareš. Savjet je osnovan 15.12.2017.godine, a konstitutivna sjednica održana je 31.01.2018. godine.

OPĆINA ŽEPČE – Načelnik nije odgovorio na dopis

OPĆINA DOBOJ JUG – Načelnik nije odgovorio na dopis

OPĆINA USORA- Načelnik nije odgovorio na dopis

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA – Iz Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, nismo dobili odgovor na naš dopis. Podsjećamo da je ministar zdravstva sudjelovao na okruglom stolu organiziranom u Zenici u srpnju prošle godine, gdje je prezentirao nacrt Pravilnika Zdravstvenog vijeća na nivou županije/kantona. Tom prilikom je naglasio da je Pravilnikom predviđena i naknada za rad u Zdravstvenom vijeću, te obećao da će se vrlo brzo krenuti s aktivnostima formiranja Vijeća.

Još uvijek nismo dobili informaciju da je ministar ispunio dano obećanje i formirao Zdravstveno vijeće na razini županije/kanton.

Da problema u zdravstvu ove županije /kantona ima mnogo, potvrdili su nam kroz svoja izlaganja na okruglom stolu predstavnici nevladinih organizacija, ali i predstavnici zdravstvenih ustanova, općinskih i županijskih institucija i dr.

Bez aktivnog sudjelovanja pacijenata, teško će biti detektirati slabe karike samog sustava, a najbrži i najefikasniji put do tih podataka je preko prigovora pacijenata.

Zakon o pravima i obvezama pacijenata obvezuje sve zdravstvene ustanove da izvješća o prigovorima pacijenata dostavljaju zdravstvenim vijećima, koja su, između ostalog, nadležna za njihovu evaluaciju i informiranje javnosti o povredama prava pacijenata. Iz tih izvješća se iščitavaju podaci na što se pacijenti žale i kako se rješavaju ti prigovori. Ukoliko općina/županija nema formirano zdravstveno vijeće zdravstvene ustanove nemaju kome dostavljati te podatke. Na taj način se blokira formiranje uvezane baze podataka prigovora.

Također, imajući u vidu da u je u radu zdravstvenih vijeća obvezno sudjelovanje predstavnika pacijenata i nevladinog sektora, neformiranjem zdravstvenih vijeća načelnici općina i ministri zdravstava izravno blokiraju sudjelovanje pacijenata u kreiranju zdravstvene politike, a koliko je to bitno govori i činjenica da je jedno od pitanja iz EU Upitnika i sljedeće:

„Na koji način su različite zainteresirane strane u zdravstvu, naročito zdravstveni radnici i pacijenti, uključene u definiranje, validaciju, primjenu i procjenu strategija zdravstvene njege? Koji mehanizmi upravljanja postoje za tu svrhu? „

Postavlja se pitanje, kako su na ovo pitanje odgovorili načelnici općina koje nisu formirale zdravstvena vijeća i ministar zdravstva Zeničko-dobojske županije.

(pravapacijenata.ba)

U Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, više od polovine stanovništva - 52,6 posto, ima završenu srednju školu i specijalizaciju, prenosi Anadolu Agency (AA).

Anketa o radnoj snazi iz 2017. godine pokazuje da skoro 38 posto građana BiH ima završenu osnovnu školu i manje, a samo 9,5 je sa visokim obrazovanjem.

Prema redovnoj statistici obrazovanja, u proces formalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, tokom školske 2016/2017 godine, bilo je uključeno više od 552 hiljade djece i omladine, što je skoro 16 posto ukupne populacije.

Zemlje članice Ujedinjenih nacija obilježavaju 9. februar kao Međunarodni dan obrazovanja, a Evropska unija, u velikom broju dokumenata, obrazovanje navodi kao veoma bitan preduslov za ekonomski i društveni razvoj svake zemlje.

Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson pozvao je političare u Bosni i Hercegovini na odgovorno ponašanje, koje neće biti usmjereno na predstojeće izbore u toj zemlji, nego na stvarnu provedbu nužnih reformi, uključujući prilagodbe Izbornog zakona.

U autorskom tekstu, koji su objavili dnevni listovi u Bosni i Hercegovini, on je istakao kako ništa od toga neće biti moguće bez kompromisa.

"Pozivam vaše političke lidere da zajedno rade u duhu kompromisa na hitnom rješavanju pitanja izborne reforme. Rješenje se mora naći mnogo prije izbora krajem ove godine, jer bi neuspjeh na tom planu mogao dovesti do ozbiljnih posljedica", napisao je šef britanske diplomatije.

Duboko ukorijenjena korupcija
Kazao je kako se nada da će vlade i parlamenti na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini uložiti odlučni napor prije oktobarskih općih izbora, kako bi se smanjili troškovi poslovanja, iskorijenila "duboko ukorijenjena korupcija" i pojačao nadzor nad pravosuđem.

"Ako su vaši političari spremni krenuti naprijed, mi smo spremni pomoći", poručio je Johnson građanima Bosne i Hercegovine, podsjećajući kako će u junu Vlada Velike Britanije okupiti lidere svih šest zemalja zapadnog Balkana i evropske partnere na samitu u Londonu, na kojem će glavna tema biti upravo stanje na jugoistoku evropskog kontinenta.

Johnson je pojasnio kako je želja Londona da taj događaj dovede do stvarnog napretka u životima građana Bosne i Hercegovine.

Stoga će fokus očekivanih junskih razgovora biti na podršci mladim poduzetnicima, posebno u digitalnom sektoru, jačanju regionalne saradnje na polju razvoja infrastrukture te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

"Velika Britanija podržava težnju Bosne i Hercegovine da se pridruži Evropskoj uniji. Ako odabere da se pridruži NATO-u, i to će podržati", izjavio je Johnson, najavivši kako će Velika Britanija samo ove godine potrošiti 7,5 miliona funti (oko devet miliona eura) na jačanje odbrambenog i sigurnosnog sektora Bosne i Hercegovine, na poboljšanje njenog pravosuđa i na moderniziranje ekonomije.

'Više historije nego što može podnijeti'
Ono što London traži zauzvrat je da se politički lideri u Bosni i Hercegovini ponašaju odgovorno i da poštuju ustavni okvir i vladavinu prava.

"Velika Britanija stoga očekuje da se ove godine borba za glasove na izborima ne vodi retorikom koja dovodi do podjela, nego zajedničkom odlučnošću da se stvori bolja budućnost za sve u Bosni i Hercegovini", poruka je britanskog ministra vanjskih poslova.

"[nekadašnji britanski premijer]Winston Churcill je jednom rekao da 'Balkan stvara više historije nego što može podnijeti'. Svi koji prošetaju ulicama Baščaršije u Sarajevu, kao što sam to ja uradio prošlog aprila, shvatit će šta je Churcill time mislio. Vijugave uličice još uvijek nose ožiljke mnogobrojnih trauma, od ubistva [austrougarskog prestolonasljednika [Franza Ferdinanda [28. juna 1914. godine] do najduže opsade [Sarajeva, od 1992. do 1995. godine] u modernoj evropskoj historiji", napisao je Johnson.

Ipak, kako kaže, džamije, crkve i sinagoge, jedna uz drugu, pričaju optimističniju priču o mirnom suživotu.

On podsjeća da je tokom posjete Bosni i Hercegovine pozvao političare da se usmjere na izgradnju budućnosti, umjesto nastavljanja svađa iz prošlosti.

Dodaje da nas historija uči jasnu lekciju da je stabilnost zapadnog Balkana ključna za stabilnost cijele Evrope.

BiH je jedinstvena i suverena država
"Sudbine i interesi naših zemalja su danas isprepleteni – i takvi će i ostati nakon našeg izlaska iz EU-a", poručio je on.

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije navodi da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i suverena država, ali da je ujedno i veoma decentralizirana zemlja, koja se zasniva na ideji konsenzusa njenih naroda.

"Bosna i Hercegovina će biti zaista stabilna samo onda kada lideri svih strana budu poštovali ove činjenice. Danas je lako vidjeti posljedice podijeljene politike u Bosni i Hercegovini. Veliki broj mladih ljudi napušta zemlju, kako bi našli poslove kojih nema u njihovoj zemlji. Stanovništvo Bosne i Hercegovine je jedno od onih koje najbrže stari u cijeloj Evropi. I dok susjedi napreduju, Bosna i Hercegovina ne ide ukorak s njima", poručio je Boris Johnson.

(Al Jazeera)

U drugoj polovini dana većinom će biti sunčano sa malom do umjerenom naoblakom. Povećane niske naoblake može biti po kotlinama u centralnim i istočnim područjima. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu zemlje do 12°C. 

U subotu, 10.02.2018., u Bosni i Hercegovini oblačno. Sredinom dana slab snijeg se očekuje prvo u Krajini. U drugoj polovini dana slab snijeg, a u nizinama ispočetka je moguća i slaba kiša, prognozira se za veći dio Bosne. Na sjeveru Hercegovine krajem dana se očekuje slab snijeg. Vjetar u većem dijelu Bosne slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini i jugozapadu Bosne umjerena bura sa jakim udarima brzine 40 do 65 km/h. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -3 i 1°C, na jugu do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 8 do 12°C.

U nedjelju, 11.02.2018., u Bosni i Hercegovini veći dio dana oblačno. U jutarnjim satima slab snijeg se prognozira u centralnim i istočnim područjima, rjeđe na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Smanjenje oblačnosti od poslijepodnevnih sati. Vjetar u većem dijelu Bosne slab sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini i jugozapadu Bosne prije podne umjerena bura koja će u drugoj polovini dana oslabiti. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 0°C, na jugu zemlje do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 4°C, na jugu zemlje od 5 do 9°C.

U ponedjeljak, 12.02.2018., u Bosni i Hercegovini prije podne novo naoblačenje. Krajem dana u Krajini se prognozira slab snijeg. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i -1°C, na jugu zemlje do 3°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 5 do 9°C.

U utorak, 13.02.2018., u Bosni i Hercegovini oblačno. Snijeg se prognozira u Krajini, zapadnim, sjevernim područjima Bosne i na planinama. Očekuje se novih 10 do 20 centimetara snijega. U ostalim dijelovima zemlje u nizinama se prognozira kiša ili susnježica. Jače padavine u Hercegovini i jugozapadu Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 1°C, na jugu zemlje do 5°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -1 i 4°C, na jugu zemlje od 5 do 8°C.

U policijskoj akciji “Kafe”, usmjerenoj protiv narko-dilera, pronađeno je oko 1,4 kilograma droge, a uhapšeni su Dobojlija i petorica Teslićana, uključujući i jednog zatvorskog čuvara, kojeg istražioci terete da je za svoje nezakonite radnje iskoristio službenu uniformu.

Nezavisne novine nezvanično saznaju da su pali Teslićani Josip Ćosić (54), Boris Čupić (26), Mario Janković (38), te Dario Pavlović (39), zatim njihov sugrađanin Denis Nedinić (47), nastanjen u Banjoj Luci, te Dario Todorović (30) iz Doboja, nastanjen u Tesliću.

Upravo je Janković zatvorski čuvar, a kako je potvrdio dobro obaviješten izvor, njegovo hapšenje ima veoma zanimljivu pozadinu.

“S obzirom na to da je riječ o zatvorskom čuvaru, on, naravno, ima i uniformu, koju je, sumnja se, iskoristio da mu bude neka vrsta pomoći pri transportu droge. On je, naime, bio na godišnjem odmoru, pa je kući odnio uniformu na pranje, što je uobičajena stvar. Zatim je uniformu zloupotrijebio i uradio je to što je uradio”, otkriva sagovornik Nezavisnih novina iz Kazneno-popravnog zavoda (KPZ) Doboj.

Dodao je da se vjeruje da je to Janković uradio kako bi se mogao izvući ako bi ga zaustavila policija, ali mu to, ipak, nije pošlo za rukom.

Sagovornik iz dobojskog KPZ-a dodaje da je riječ o čuvaru koji ranije ni po čemu nije odavao utisak da bi mogao stajati iza mutnih radnji.

Kako se saznaje, droga nije doturana zatvorenicima u KPZ-u u kojem je Janković zaposlen.

“U zatvoru se svakih pet do šest dana detaljno pretresaju prostorije, tako da nema ni teoretske šanse da je to rađeno”, pojašnjava sagovornik Nezavisnih novina.

Sa druge strane, upitan da prokomentariše novinarska saznanja, Branko Miletić, direktor KPZ-a Doboj, kaže da od policije još nisu dobili zvanične informacije. Potvrdio je da je Janković suspendovan.

“Što se tiče njega, na osnovu svih informacija koje smo do sada dobili, on je suspendovan, te udaljen iz ustanove”, rekao je Miletić.

Dodao je da je protiv zatvorskog čuvara pokrenut i disciplinski postupak, ali to nije sve.

“Slijedi ono što je neminovno. On je završio svoju karijeru po pitanju rada u ovoj ustanovi! Nanio nam je, zaista, nemjerljivu štetu”, poručuje Miletić.

U sklopu akcije “Kafe”, kako je saopšteno iz MUP-a RS, pretreseno je više lokacija na području Teslića i Banje Luke, a uhapšeni, kojima su navedeni inicijali, sumnjiče se da su djelovali kao organizovana kriminalna grupa.

“U toku akcije oduzeta je marihuana bruto mase 1.150 grama, spida 237 grama, ekstazi i LSD – 30 komada, kokaina 7,14 grama. Zaplijenjene su i digitalne vage, drobilice za pakovanje droge, te više komada municije raznog kalibra”, naveli su iz MUP-a RS, dodajući da je akciju izvela Uprava za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS u saradnji s kolegama iz Policijske uprave Doboj.

(fokus.ba)