Piše: Irena Vasić-Dobrić

Općina Tešanj, poslovno najperspektivnija lokalna zajednica u Federaciji BiH i jedna od najuspješnijih na nivou BiH, ostvarila je i u 2017. godini snažan ekonomski napredak.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u općini Tešanj u decembru 2017. godine dostigao je rekordnu cifru od 12.205, broj nezaposlenih smanjen je na 6.272, a prosječna neto plaća iznosila je 597 KM. Ukupni prihod 2.318 tešanjskih privrednih subjekata dostigao je 1,5 milijardi KM, a vrijednost izvoza 354 miliona KM, što čini 3,7% izvoza iz BiH. Ujedno, u općini Tešanj u prošloj godini registrovano je 90 miliona KM investicija.

Trend ekonomskog rasta općine Tešanj, jedne od 12 općina u Zeničko-dobojskom kantonu, koja ima 46.135 stanovnika i prostire se na površini od 155,9 kilometara kvadratnih, primjetan je već duži niz godina, a naročito u posljednje dvije.

Prema podacima bonitetne kompanije LRC, na području općine Tešanj u 2016. godini bilo je registrirano 1.365 obrta i 510 kompanija, što predstavlja povećanje za 6,03 posto u odnosu na 2015. godinu. Broj uposlenih u 2016. godini iznosio je 9.536 i za 11,75 posto je veći u odnosu na 2015., kada ih je bilo 8.533.

Kompanije s područja općine Tešanj su tokom 2016. ostvarile ukupni prihod u iznosu od 1,36 milijardi KM, što je za 2,18 posto više nego godinu dana ranije. Osim toga, kompanije s područja općine Tešanj su tokom 2016. godine izvezle robe i usluge u vrijednosti od 230,9 miliona KM, što je za 22,76 posto više u odnosu na 2015., kada je registriran izvoz u vrijednosti od 188,09 miliona KM.

Tešanj je i prije rata u BiH, bio okrenut metalnom sektoru i metalopreradi, koja i danas predstavlja okosnicu razvoja i izvoza u ovoj općini. Više od 40 firmi u ovom sektoru zapošljava oko 2000 ljudi. Udio izvoza metalnog sektora u ukupnom izvozu privrede Tešnja je 52% i iznosi 95 miliona eura, a više od polovine proizvodnje prodaje se na tržištu 50 zemalja u EU. Sektor metaloprerade ostvaruje promet veći od 125 miliona eura i dobit veću od 7 miliona eura. Uz metalni sektor, značajni su i proizvodnja auto dijelova, nafte i naftnih derivata, prehrambena industrija, prerada tekstila i kože itd.

Među 100 najuspješnijih kompanija iz BiH, njih čak 23 su iz Tešnja i koje su zahvaljujući rezultatima svog poslovanja postale lideri u određenim privrednim sektorima. Nosioci privrednog razvoja ove općine u kategoriji velikih kompanija su: Hifa-Oil, AS, Madi, kao i Prevent FAD, te Mann+Hummel BA.

Prema podacima LRC-a, prvorangirana kompanija sa područja općine Tešanj prema ukupnom godišnjem prihodu je Hifa-Oil d.o.o. Tešanj, najveći uvoznik i distributer nafte i naftnih derivata u BiH. Tokom 2016., Hifa-Oil, koja ima 33 uposlenih, ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 320,6 milona KM, dobit od 8,2 miliona KM i predstavlja okosnicu privrednog razvoja općine.

Druga prema vrijednosti godišnjeg prihoda je kompanija AS d.o.o. Jelah-Tešanj, najveći proizvođač keksa i vafla u BiH. Kompanija ima 450 zaposlenih i u 2016. godini ostvarila je prihod u iznosu 112,3 miliona KM, te dobit u iznosu 2,39 miliona KM.

Trećerangirana prema vrijednosti godišnjeg prihoda je kompanija Madi do.o. Tešanj, koja je drugi najveći proizvođač svježeg pilećeg mesa u BiH. Kompanija je u 2016. godini ostvarila prihod u iznosu od 109,8 miliona KM, dobit od 8,6 miliona KM i ima 358 zaposlenih.

Četvrta po redu je Prevent FAD d.d. Tešanj, lider u proizvodnji auto dijelova, koja je u 2016. godini ostvarila prihod od 60,09 od miliona KM , dobit od 5,044 miliona KM i ima 205 zaposlenih. Peta je kompanija Mann+Hummel BA, najveći proizvođač filtera u BiH za potrebe automobilske industrije, koja je ostvarila prihod od 57,5 miliona KM, dobit od 4,38 miliona KM i ima 600 zaposlenih, te je ujedno i najveći poslodavac u općini Tešanj.

Općina Tešanj ima indeks razvijenosti 126,2 i prema podacima Federalnog zavoda za planiranje razvoja (FZZPR), rangirana je na 13. mjestu po razvijenosti od ukupno 70 općina u FBiH. Tako je postala primjer, kako se uz modernizaciju javne uprave i pogodnostima za investitore i domaće poduzetnike, te uz marljiv i odgovoran rad, može napraviti ekonomski prosperitetna općina.

Jer, prema profilu privrede ove općine, u Tešnju se na 1 kilometar kvadratni nalazi 12,24 poslovnih subjekata ili 1 poslovni subjekt na 24,77 stanovnika; općina Tešanj se svrstava među 5 općina sa najrazvijenijim metaloprerađivačkim sektorom u BiH; u općini Tešanj se proizvede 80% svježih šampinjona ukupne bh. proizvodnje; u općini Tešanj se proizvede 50% količina mlijeka Zeničko-dobojskog kantona; na području općine egzistira šest brendova mineralnih voda koje se plasiraju na tržišta širom svijeta; više od 20 direktnih inostranih investicija je prisutno u vodećim industrijskim sektorima općine Tešanj.

Investicioni potencijal općine Tešanj prepoznao je i specijalizovani časopis za direktna ulaganja Financial Times, koji je još 2014. godine područje BEAR-a, koje čine opštine Tešanj, Žepče i Teslić. svrstao u top 10 regija za investiranje u jugoistočnoj Evropi. Općina je dobitnik i prestižnog BEACON priznanja na nivou BiH, gdje je Tešanj u konkurenciji svih općina pobijedio u kategoriji kreiranja poslovnog ambijenta i privlačenja investicija.

Da bi ubrzala privlačenje investicija, općina Tešanj ulaže sredstva i u razvoj infrastrukture u tri poslovne zone: Glinište, Ciglana i Bukva. Aktuelno je uređenje i povezivanje poslovnih zona Glinište i Ciglana, u koje je do sada uloženo 1.443.890,66 KM. Trenutno u ove dvije zone egzistira 37 privrednih subjekata, koji zapošljavaju 1.238 radnika, ostvaruju promet u vrijednosti od 87.341.390,00 KM i dobit u vrijednosti od 8.015.764,00 KM. Iz budžeta općine je za uređenje poslovne zone Bukva, u kojoj su registrovana 34 privredna subjekta sa 3.024 radnika, do sada izdvojeno više od 1.572.911 KM.

Inače, budžet općine Tešanj za 2017. godinu iznosio je 17.810.000 KM, dok je za 2018. godinu usvojen budžet od 18,9 miliona KM sa planom da se u kapitalne investicije potroši preko 9 miliona KM, pri čemu su najveći iznosi planirani za gradnju vodovodnih sistema i kanalizacije (skoro 5 miliona KM). Općina Tešanj ima najmanji broj zaposlenih u općinskoj upravi u BiH, u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Ono što je općini Tešanj najviše potrebno je politička i ekonomska stabilnost države BiH, jer se budžetska kriza FBiH i kantona često prenosi na općine. Rukovodstvo ove općine u sljedećih 20 godina vidi Tešanj kao važan privredni centar, koji će privući u još većem omjeru kako domaći, tako i inozemni kapital, “jer, investitori vole partnere za budućnost, uspješne priče, stabilne prilike i jednostavna rješenja”. Vizija općine govori o onome što Tešanj želi postati u budućnosti: Tešanj-sredina ekološke svijesti, inovativne poduzetnosti i društvene etike, što je utemeljeno Strategijom razvoja 2018-2022.

Top 10 kompanija u općini Tešanj po prihodima

1. Hifa-Oil d.o.o. Tešanj – 320.604.019 KM

2. AS d.o.o. Jelah-Tešanj – 112.259.525 KM

3. Madi d.o.o. Tešanj – 109.813.686 KM

4. Prevent FAD d.d. Jelah Tešanj – 60.092.551 KM

5. Mann +Hummel BA d.d. Tešanj – 57.503.069 KM

6. Farex d.o.o. Tešanj – 46.896.451 KM

7. Mepromex d.o.o. Tešanj – 42.735.042 KM

8. Koteks d.o.o. Tešanj – 19.438.346 KM

9. BME d.o.o. Tešanj – 17.735.414 KM

10. Pobjeda d.d. Tešanj – 16.247.448 KM

(poslovnenovine.ba)

Naš sugrađanin i komšija Žilić Aljo muku muči sa opakom bolešću. Funkcija oba bubrega je potpuno prestala i tri puta sedmično ide na dijalizu.

Ovih dana ipak je primio radosnu vijest, javio mu se donator za jedan bubreg. Aljo je uz pomoć naših doktora stupio u vezu sa ljekarima u Zagrebu i oni su mu potvrdili da bih to mogli uraditi. Međutim za to su neophodna sredstava i do 60.000 KM koja on nije u mogućnosti sam pribaviti. 

Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje da se uključe u akciju prikupljanja sredstava i pomognu našeg Alju. 
Aljo je rođen 1974 g. a dio sredstava će njegova šira porodica sakupiti po zapadnim zemljama u akciji koja je utoku. 

Ukoliko ste u mogućosti pozivamo Vas da kontaktirate Alju na broj telefona: 064 434 72 66.

Unaprijed Vam se i od srca zahvaljujemo!

U Zenici je danas došlo do sukoba između štrajkača Željezare Zenica i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, a zbog pokušaja obespravljenih radnika da blokiraju magistralnu cestu M17.
Do naguravanja je došlo na Blatuškoj petlji, a nakon što su štrajkači odlučili zamrznuti štrajk glađu i izaći na cestu. Kako javlja reporter portala Klix.ba, nekoliko osoba je povrijeđeno.

Kako javlja naš reporter, saobraćaj je na ovom dijelu magistrale u potpunosti obustavljen.

Radnici zeničke željezare danas su nakon četverodnevnog štrajka glađu održali konferenciju za novinare na kojoj su zamrznuli štrajk glađu i najavili izlaz i blokadu magistralnog puta.

Podsjećamo, radnici žele 13 plaća, uvezivanje staža i otpremnine kako bi ljudi otišli na biro.

Predsjednik Sibdikata Željezare Zenica Avdija Halilović je pozvao građane Zenice da im se pridruže na blokadi puta.

"Pozivam građane Zenice da nam pomognu. Policija nas je pretukla i pozivam građane da nam se pridruže na blokadi puta i Novalića da dođe u Zenicu i razgovara s nama. Policija je primijenila silu, imamo povrijeđenih šest kolegica i kolegu, ne znam ko je naredio upotrebu sile", izjavio je Halilović.

On je dodao kako se radnici nemaju gdje vratiti.

"Neka nas vode u KPZ ili neka nam pripreme tabute jer su nas ukopali žive", rekao je Halilović.

Halilović se ranije zahvalio svim udruženjima i sindikatima koji su im dali podršku i koji će s njima blokirati magistralni put do dolaska premijera Federacije BiH Fadila Novalića.

"Ponovo moramo blokirati M17 i već i nećemo prekinuti blokadu dok Novalić ne dođe u Zenicu. Mi smo u štrajku glađu i sada idemo blokirati i magistralni put. Ovo je četvrti dan štrajka glađu, iscrpljeni smo, ali nastavljamo našu borbu", izjavio je Halilović.

Predsjednik Sindikata metalaca FBiH Bajro Melez je izjavio da su zahtjevi radnika Željezare Zenica minimalni.

"Žalosno je da je došlo do ovoga. Radnici su izvarani sa svih strana, a oni to nisu zaslužili. Najveći prevarant je Vlada FBiH koja je produžila ugovor Berbiću", dodao je Melez.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić kazao je nedavno kako želi da se novo preduzeće u okviru stečaja Željezare Zenica otvori što prije, ali je zamolio za strpljenje.

Molba premijera FBiH je prvenstveno bila upućena radnicima bivšeg ekonomskog giganta koji u trenutku konferencije za medije štrajkuju glađu.

"Unutar stečajnog postupka osnovat će se nova firma koja će zaposliti 120 ljudi i pomoći ćemo stečajnom upravniku da to uradi što prije. Treba nam vremena i zato bih zamolio radnike da se suzdrže od radikalnih poteza. U stečajnom postupku je moguće formirati novo preduzeće kao što je otvoren TTU pa je i ovdje moguće prije nego li bude prodato novom vlasniku", kazao je Novalić u kratkom obraćanju medijima.

On je kazao kako će predložiti da Vlada FBiH zatraži od finansijske policije da što prije uđe u Željezaru i ispita poslovanje Uprave i Nadzornog odbora.

(klix.ba)

Istraživanje stručnjaka o zagađenosti zemljišta na području Općine Gračanica, koja su pokazala “enormno visoke vrijednosti” hemijskih spojeva i teških metala u tlu i biljkama, samo su potvrdila strahovanja tamošnjeg stanovništva.

Na zagađenost zraka, tla i voda upozoravaju odavno, a kad je prošle godine rijeka Spreča poplavila sela uz njene obale, nastupilo je alarmantno stanje.

Najugroženije su, po zaključcima Federalnog zavoda za agropedologiju, poljoprivredne površine uz Spreču na području sela Miričina. Utvrđena je visoka koncentracija štetnih i opasnih materija, a pronađeni benzol, kadmij, nikl i živa jako su otrovni ili mogu prouzročiti rak. Stoga su općinske vlasti upozorile građane da ne koriste zagađene površine “u poljoprivredne svrhe, niti da koriste žitarice i povrtlarske kulture sa tih posjeda za ljudsku i životinjsku ishranu”.

Nakon što im je poplava prošle godine dva puta uništila usjeve i dovela u pitanje uzgoj domaćih životinja, ponajviše krava i teladi na farmama, poljoprivrednici su u Sprečkom polju sad suočeni s novim problemom. Najgore je što iz njega ne vide izlaz, niti znaju rješenje. Kao što ni ne znaju što učiniti s ubranom ljetinom, ali i predstojećom berbom kukuruza, a potom i jesenjom sjetvom.

Kukuruz se mora brati

“Nemam drugog nego ubrati kukuruz, jer smo prošle godine dva puta sijali i dva puta je voda nosila. Teška je bila godina i taman sam mislio sve to nadoknaditi ove godine. Svoje ću ubrati, a ako neko ima nešto protiv, neka mi daju drugo u zamjenu. I za sjetvu poslije toga ne znam šta ću, ali ću vjerovatno sijati, jer drugog izlaza nemam”, govori Edin Nukić, poljoprivrednik iz Miričine.

Na svojem imanju bavim se tovom junadi, ali i proizvodnjom mlijeka, za što mu je, osim zemlje u vlasništvu, potrebno bilo i uzeti dodatne hektare u zakup.

“Prije nego što je stigla potvrda da je sve to zagađeno, planirao sam proširiti uzgoj junadi i povećati površine koje obrađujem. Iako se zemlja dovoljno ne obrađuje u selu i sve je više zapuštenih njiva, nema mi drugog izlaza od poljoprivrede”, konstatira Nukić.

Problem je tu, ali rješenja nema

I njegov susjed Mevludin Kovačević u istom je problemu. Žali se kako su tamošnji poljoprivrednici “prinuđeni upotrijebiti hranu sa svojih njiva po svaku cijenu i bez obzira na posljedice”. Žalosti ga činjenica da poljoprivrednicima kasno stižu informacije stručnjaka o vremenu pogodnom za sjetvu, kao i podaci o zagađenosti tla i biljaka.

“Sad kad se treba brati, oni kažu da nije za upotrebu nikako. Šta sad da radimo? Šta sa životinjama? Trebao sam širiti uzgoj, ali nisam mogao jer nisam imao hrane. Sad kad imam ne znam šta da radim, jer kažu da je zagađeno. Kako hraniti sebe, djecu, porodicu, bilo koga tom hranom i tim mesom? Niti koristiti, niti ne koristiti”, u nedoumici je Kovačević.

Ogorčen je i time što je problem postavljen, ali rješenja za njega nema. Navodi kako su prošle godine, iako potpuno poplavljeni, uredno morali platiti zakup zemljišta.

“I ove smo godine sijali na tim površinama, pa dobili opomenu da platimo zakup i obavijest da nije za upotrebu. Sad smo dužni uništiti hranu, ali i platiti zakup zemljišta. Samo nam kažu da su ta sredstva planirali u budžetu i ne mogu ih se odreći. Za razliku od njih, mi se možemo odreći svega”, požalio se Kovačević.

Mrtva riba sve govori

I bez riječi stručnjaka, proteklih je puno godina jedna udruga konstantno upozoravala na problem zagađenosti okoliša u Sprečkom polju. Iako su odmahivali rukom i govorili da ih “zanimaju samo ribe”, članovi Ekološko-sportsko-ribolovnog društva Drijenča iz Gračanice govorili su uporno kako nešto nije u redu. I ponavljali da ih najprije zanima okoliš, a onda sportski ribolov. Sekretar društva Osman Hodžić kaže: “Sve je ostalo mrtvo slovo na papiru.”

“Mrtva riba u Spreči samo je bila jedan od pokazatelja kakva nam je voda, ali i životna okolina. Kad se rijeka izlije u polja i sve to dospije u povrće ili travu koja postane sijeno za prehranu goveda, u problemu su svi koji piju mlijeko ili jedu sir i kajmak tamo proizveden”, upozorava Hodžić.

I nije problem samo izlijevanje zagađene rijeke, nastavlja, nego i isparavanje štetnih materija koje udiše tamošnje stanovništvo, te iznosi da je zbog toga jako veliki broj umrlih od raznih oblika karcinoma. Ima informaciju da taj dio sjeveroistoka Bosne prednjači u državi po broju oboljelih. Za sve upire prstom u zagađivače iz Lukavca, odnosno tamošnju kemijsku industriju.

“I kad su dobili papir na kojem piše ‘u blizini pomenutih zagađivača pojačati inspekcijski nadzor zbog povećanih koncentracija opasnih kancerogenih supstanci’, svi su ostali gluhi. Očigledno je da neko štiti velike na štetu malih. Davno su mi govorili da hoću zatvoriti fabrike od kojih se hrani 10.000 duša. Ne tražimo zatvaranje, nego poduzimanje mjera. Ako se tamo hrani 10.000 duša, stotine hiljada njih se truje od tih fabrika”, upozorava Hodžić.

Vlasti prozivaju inspekciju

I općinski načelnik Nusret Helić za sve krivi tvrtke iz Lukavca s kojima, kako kaže, “mora razgovarati inspekcija, koja će utvrditi stanje i naložiti odgovarajuće mjere te dati odgovor ljudima”. Po njemu, onaj tko je zagadio, mora i platiti obeštećenje. Poziva se na primjer Tuzle, gdje zagađivači uredno plaćaju odštetu, pa se i “nizvodno od Lukavca stanovništvo obeštetiti za ovo što mu se dešava”.

“Stručna istraživanja samo su potvrdila ono na što već svi upozoravaju posljednjih 15-20 godina. Samo na području Miričine četiri puta više je štetnih materija koje su sigurno i uzročnici mnogih bolesti. Uradit ćemo sve, prije svega da se utvrdi ko su konkretni zagađivači, a imamo neke indicije, i zahtijevati da se izdaju nalozi odgovornima da ljude obeštete”, ukazuje Helić.

Potvrdio je odlučnost da stane u zaštitu građana, prije svega njihovog zdravlja, jer se “svakodnevno umire od teških bolesti”. Za to, po njemu, “neko mora odgovarati ako se utvrdi da truje ljude”. Spreman je zbog svega čak i ljude pozvati na prosvjede.

“Odlučni smo u potpunosti stati iza malog čovjeka, iza svakoga ko je na bilo koji način oštećen. I tužbe ćemo praviti, ako izostane reakcija nadležnih. Nažalost, sad imamo potvrdu da je zagađeno, a oni koji trebaju to istražiti i naložiti mjere komotno se ponašaju. Neka znaju da nećemo stati na verbalnim upozorenjima, nego ćemo ići do kraja”, zaključno poručuje načelnik Helić.

Sisecam Soda: Otpad nije štetan

„Proizvodnja sode spada u neorgansku tehnologiju koja kao osnovne sirovine za proizvodnju koristi prirodne mineralne sirovine, slanu vodu i kamen krečnjak“, kažu u tvornici Sisecam Soda iz Lukavca.

Upravo kad spominju zagađivače, građani i lokalne vlasti misle, među ostalim, na njih te Global Ispat Koksnu industriju Lukavac (GIKIL).

Sisecam Soda u tom smislu navodi da je u posljednjih osam godina uložila znatna sredstva u ekološke projekte te da je „značajno smanjena količina zahvaćene industrijske vode iz akumulacije Modrac, a samim tim smanjena je i količina ispuštene otpadne vode u rijeku Spreču“.

„Otpad nastao iz procesa proizvodnje sode je kreč i kalcijum-karbonat koji se transportuje u taložnice i nije štetan za tlo, biljni i životinjski svijet“, navode.

Takvu su potvrdu prije dvije i pol godine dobili iz Federalnog zavoda za agropedologiju, uz potvrdu da se „sadržaj organskih materija i teških metala nalaze ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti“.

Tvornice predlažu mjerne stanice

U Global Ispat Koksnoj industriji (GIKIL) iz Lukavca tvrde da poštuju sve zakonske obaveze, te posjeduju sve dozvole. „GIKIL je prva kompanija u BiH koja je dobila integralnu okolinsku dozvolu od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma […] i uklapa se u granične vrijednosti emisija većine polutanata (štetnih materija) koji se mjere“, odgovaraju.

Razumiju zabrinutost građana, jer je na malom prostoru veliki broj industrijskih subjekata, pa je i „teret zagađenja kumulativno sigurno veoma visok“.

„Sumnje se mogu otkloniti samo ako su u funkciji mjerne stanice koje mjere kvalitet zraka i ukoliko građani mogu sami vidjeti kakav zrak koji udišu“, predlažu iz GIKIL-a.

Podsjećaju i kako su prije devet godina promijenili kompletnu tehnologiju, te je „kao osnovnu sirovinu, umjesto čistog benzola, GIKIL-ova fabrika počela da koristi n-butan što je s ekološkog aspekta mnogo bolje“.

(Al Jazeera)

Šampon, hemijske olovke te osam litara benzina samo su dio plijena koji je u proteklih nekoliko mjeseci ukraden u seriji krađa i teških krađa na području Teslića, a za koje su osumnjičeni mještani Stefan K. (20), Simeon Đ. (19) i jedan maloljetnik.

Kako saznaju "Nezavisne", policija ih tereti da su, zajedno ili odvojeno, ukrali i više motornih pila, agregat, plinsku bocu, 20 litara rakije, po dva tepiha i vreće za spavanje, ali i sitni alat, kao i jedno vozilo.

Identifikovanjem njih trojice, kako je saopšteno iz policije, rasvijetljeno je više krađa i teških krađa. Policijska stanica Teslić je Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijela izvještaj protiv osumnjičanih Teslićana.

"Za prijavljene se sumnja da su od polovine septembra do sredine novembra prošle godine provalili u lovačku kuću, pomoćni objekat, dvije garaže, dvije kuće i tri vikendice u Tesliću, tako što su nasilno otvarali vrata i prozore na objektima, a potom ulazili te krali razne predmete", saopšteno je iz dobojske policije.

Na ovaj način, kako se dodaje, pričinili su štetu od oko 2.500 maraka. Međutim, sudeći po policijskim sumnjama, nije u pitanju uvijek bio sitni plijen.

"Za prijavljene se sumnja i da su 1. decembra prošle godine u mjestu Mladikovine, opština Teslić, ukrali subaru, vozilo koje je bilo neobezbijeđeno pored puta, čime su pričinili štetu od oko 1.500 KM. Ukradeno vozilo je pronađeno i vraćeno vlasniku", rekli su iz PU Doboj.

Za drugoprijavljenog Simeona Đ. sumnja se i da je sredinom novembra provalio u dvije vikendice na području opštine Teslić.

"Tu je ukrao higijenske proizvode i druge predmete, čime je pričinio štetu od oko 650 KM", rečeno je iz PU Doboj, a kako nezvanično saznajemo, upravo njemu su, uz ostalo, na meti bile hemijske olovke, ali i - šampon.

Iz dobojske policije poručuju da će policajci pojačati svoje prisustvo na terenu, a s ciljem održavanja povoljne bezbjednosne situacije.

"Apelujemo na građane da i sami intenzivnije zaštite svoju imovinu, te da u slučaju uočavanja neuobičajenih dešavanja oko svojih ili tuđih objekata pozovu besplatan broj 122", kazali su iz PU Doboj.

Šta je sve ukradeno:
šampon
hemijske olovke
benzin
motorne pile
agregat
plinska boca
20 litara rakije
dva tepiha
vreće za spavanje
sitni alat
vozilo subaru.

(Nezavisne)

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH za prvih deset mjeseci 2017. g. u Hrvatsku smo izvezli 90,5 miliona KM vrijednosti električne energije, ali je uvezeno 102,5 miliona KM. Električnu energiju uvozili smo i iz Slovenije, i to u vrijednosti od 19,5 miliona KM. Slična je situacija i kada je riječ o susjednoj Srbiji, u koju smo izvezli električne energije u vrijednosti od oko 63 miliona KM, ali i uvezli oko 68 miliona KM.

U 2017. g. iz BiH su se najviše izvozili dijelovi sjedišta, legure aluminija, električna energija te koks. Najviše smo uvozili dizelsko gorivo, kameni ugalj, električnu energiju i lijekove. Dakle, električna energija je jedna od oblasti privrede koju najčešće i izvozimo, ali i uvozimo.

U skladu s rezultatima Analize budžetskih poticaja privredi u BiH u 2015. g. koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT, energetika je najperspektivnija grana privrede. Za ovu oblast izdvojilo se nešto više od 17 miliona KM. U energetskom sektoru prema stavovima ispitanih bh. privrednika najperspektivnija je oblast hidroenergetike, nakon čega slijede obnovljivi izvori energije, rudarstvo, termoenergetika i sektor nafte i gasa. Najzastupljenija podoblast energetike u poticajima za privredu je hidroenergetika s 56%, a zatim oblast drugo s 43% koja uključuje: obradu kamena, ulaganje u sistem vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda, podršku radu centra za energetsku efkasnost. Obnovljivi izvori energije čine 1% poticaja za oblast energetike, dok izdvajanja za termoenergetski sektor i industriju nafte i gasa nije bilo u 2015. g. Za rudarstvo se izdvojilo manje od 1% sredstava.

Iako je energetika prepoznata kao najperspektivniji sektor, tek je na petom mjestu po dodjeli poticajnih sredstava od strane institucija vlasti na svim nivoima. Nakon poljoprivrede koja učestvuje s 40% poticajnih sredstava, industrije i usluga s 20%, razvoj poduzetništva i obrta s 10%, u poticajnim sredstvima na petom mjestu nalazi se energetika, s 8% sredstava, odnosno s nešto više od 17 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je bila sinonim u bivšoj Jugoslaviji i šire za proizvodnju i izvoz električne energije. Tačnije, bili smo regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije – bili, sve do nedavno. Međutim, BiH više nije regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije.

(akta.ba)

Minimalna zarada u Crnoj Gori od 193 eura i najmanja je u regionu, podaci su Poreske uprave. Veći iznos minimalne zarade je u BiH, Srbiji, Makedoniji i Kosovu, iako su kod njih manje zvanične prosječne zarade.

U regionu minimalna zarada iznosi od 45 do 53 posto prosječne zarade, a u Crnoj Gori 37 posto.

Minimalna zarada u Makedoniji je 196 eura (383 KM), dok je prosječna 378 eura (739 KM), u BiH je minimalac 208 eura (406 KM), a prosječna zarada 438 eura (856 KM), u Srbiji minimalna zarada sa prosječnih 176 radnih sati mjesečno iznosi 213 eura (416 KM), a prosječna zarada 403 eura (788 KM).

Prosječna zarada u Hrvatskoj je 812 eura (1588 KM), a minimalna zarada je 366 eura (715 KM), dok u Sloveniji minimalna zarada iznosi 614 eura (1.200 KM), a prosječna 1.151 eura (2.251 KM).

Socijalno vijeće Kosova je krajem prošle godine prihvatio da minimalna zarada za ovu godinu bude 250 eura.

Prema posljednjim podacima Poreske uprave, na minimalnu zaradu u Crnoj Gori je prijavljeno 170.000 zaposlenih, što je nešto manje od 10 posto ukupnog broja radnika.

Smatra se da ti poslodavci radnike namjerno prijavljuju samo na minimalnu zaradu kako bi uštedjeli na porezima i doprinosima, a da razliku u neto zaradi radniku daju direktno “na ruke” mimo zvaničnog računovodstva.

Iznos minimalne zarade u Crnoj Goori utvrđen je još 2013. godine, a najnoviji zahtjev za njeno povećanje na 50 posto prosječne plate pokrenut je u julu prošle godine kod Socijalnog vijeća.

(akta.ba)

Danas se u većem dijelu naše zemlje očekuje malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Jutro hladno sa mrazom i maglom po kotlinama. U centralnim i istočnim područjima Bosne je moguća dugotrajna magla ili niska oblačnost. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba bura. Najviša dnevna temperatura od 3 do 9, na jugu od 8 do 12 stupnjeva. 

U srijedu 24.01.2018., sunčano. Jutro hladno sa mrazom. U centralnim i istočnim područjima Bosne je moguća dugotrajna magla. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba bura. Jutarnje temperature od -6 do -1, na jugu od 0 do 6, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 8 do 12 °C.

U četvrtak 25.01.2018., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutro prohladno sa mrazom i maglom po kotlinama. Jutarnje temperature od -4 do 2, na jugu od 2 do 7, a dnevne od 4 do 10, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu naše zemlje do 13 °C.

U petak 26.01.2018., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 3 do 7, a dnevne od 6 do 12 °C.

U subotu 27.01.2018., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 4 do 9, a dnevne od 6 do 12 °C.

Najnovije projekcije populacijskih kretanja u Europi, izrađene na temelju statistika nekoliko utjecajnih američkih i međunarodnih institucija, za iduća desetljeća najavljuju zabrinjavajuće demografske trendove u našemu dijelu svijeta.

Ako je vjerovati procjenama koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA-e), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države europskoga juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje europskoga sjeverozapada sve napučenije ljudima. Pustinja na jugu ne temelji se na nekakvoj fantomskoj pretpostavci klimatskih promjena, nego na prirodnim trendovima i najčešćim uzročnicima svake depopulacije: iseljavanju, starenju i sve rjeđem rađanju stanovništva, piše Slobodna Dalmacija.

Hrvatska će 2050. – tvrdi ova prognoza – brojiti tek oko 3.860.000 ljudi. To zvuči dosta deprimirajuće iz svakog aspekta, ali Hrvatima za utjehu, situacija će u gotovo svim susjednim državama biti još znatno dramatičnija. Srbija će, s pet i pol milijuna stanovnika, biti na samome dnu europske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.

Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Europi predviđa se samo Litvi, Letoniji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva.

Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira puno drastičniji manjak stanovnika od hrvatskoga: procjene pada kreću se oko osam posto. Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku točku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojemu se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2 milijuna i 200 tisuća stanovnika).

Najnaseljenije i očito najpoželjnije europske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana.

Švedska će biti brojnija za najmanje dva milijuna ljudi, Norveška, Belgija i Švicarska za oko milijun, Italija za dva, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo će imati od četiri do pet milijuna stanovnika više nego danas. Najave porasta od oko pola milijuna stanovnika odnose se i na Austriju.

Znakovita je i slutnja nadolazeće demografske katastrofe u Sloveniji, koja će, sudeći po ovome dokumentu, 2050. pasti na tek milijun i pol stanovnika.

U nešto manjim postocima demografski gubici predviđaju se i u Finskoj, Danskoj, Portugalu, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Ukrajini, pa čak i Albaniji.

(akta.ba)

Jučer je u Općini Tešanj održan sastanak na kojem su prezentirani rezultati realiziranih projekata Omladinske banke za 2017. godinu. Osim predstavnika Općine Tešanj i Fondacije Mozaik, prisustvovali su i mladi koji su svojim zalaganjem najviše zaslužni za realizaciju ovih pojekata. Sedam projekata vrijednosti preko 30.000 KM koji su putem Omladinske banke realizovani u 2017.godini doprinijet će boljem životu i aktivnostima, prije svega, mladih ljudi.

Tokom deset godina saradnje sa Fondacijom Mozaik uspješno je realizovano oko 90-ak projekta, dok je njihova vrijednost bila oko 380 hiljada KM. Očekujem da ćemo svi zajedno uspješno realizirati projekte i u narednom periodu, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

U 2017. godini realizovani su projekti Sigurno za dječiji osmjeh, Beach rugby, Dobra vrba 2, Jezero mladih, Posvetimo pažnju mladima, Veseli park i Škola stonog tenisa za djecu i odrasle sa poteškoćama u razvoju u mjesnim zajednicama Tešanj, Dobopolje-Mekiš, Jelah, Mrkotić, Piljužići i Trepče.

Program Omladinske banke ima za cilj da poveća učešće mladih u razvoju lokalnih zajednica kroz aktivnu ulogu u procesima donošenja odluka, te pružanje podrške aktivnostima mladih u njihovim zajednicama kroz dodjelu bespovratnih novčanih sredstava projektima neformalnih grupa mladih.