Porodilište Kantonalne bolnice Zenica jedno je od najvećih u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje se rodi više od 3.000 beba godišnje. Međutim, porodilje osim novorođenčadi kući iz zeničke bolnice ponesu i loša iskustva u komunikaciji i odnosu s ljekarima. Nadležni su svjesni navedenog problema te ističu da za svaku utvrđenu krivnju, nakon žalbe pacijenta, osoblje bude adekvatno sankcionisano.
Porodiljski odjel Kantonalne bolnice Zenica do prije nekoliko godina bio je neuslovan za normalno obavljanje poroda, ali i boravak porodilja prije i nakon poroda. Prije tri godine izvršena je prva rekonstrukcija odjela koja je donekle poboljšala uslove boravka porodilja.
S obzirom na to da ni tada uslovi nisu bili na potpuno zadovoljavajućem nivou, početkom 2016. godine donacijom Općine Kartepe iz Turske, u iznosu od 490.000 eura, u potpunosti je obnovljena Služba za ženske bolesti, perinatologiju i neonatologiju Kantonalne bolnice Zenica.
Zbog nedovoljnog ulaganja u osnovne potrebe Porodiljskog odjela Kantonalne bolnice Zenica, porodilje iz zeničke bolnice izlaze s lošim iskustvom.
Direktor zeničke bolnice Rasim Skomorac ističe kako navodi nisu tačni te da je Vlada ZDK u posljednje tri godine uložila blizu sedam miliona KM u nabavku nove opreme, a samo prošle godine uloženo je tri miliona KM u opremanje Kantonalne bolnice Zenica potrebnim materijalom.
"Posljednjih nekoliko godina povećali smo ulaganje u ovu ustanovu. Nemamo problema sa snabdijevanjem materijalom, ali sigurno da ima prostora za napredovanje. Dosta novca smo uložili u posteljine i sve ono što treba pacijentima. Najmanje smo ulagali u naše osoblje i iskreno, ne sjećam se kad smo im posljednji put kupili uniforme jer smo ulagali u pacijente i njihov ugođaj u bolnici", kazao je Skomorac.
Majke koje se porađaju u zeničkoj bolnici uglavnom se žale na neljubaznost ljekara, što ostavlja mrlju na njihov najljepši dan u životu. Zeničanka čiji identitet je poznat redakciji portala do sada je imala dva poroda. Prvog se nerado sjeća, ali poučena iskustvom, nije dozvolila da joj se iste stvari dešavaju i prilikom drugog poroda.
"Zbog odnosa ljekara prema porodiljama, porodi postaju noćna mora"
"Prvi porod je bio grozan, sjećam se neljubaznosti sestara i nesposobnosti ljekara. Jednostavno, ne ponovilo se. Drugi put sam došla s drugačijim stavom i bilo je drugačije. Istina, uslovi u kojima se žene danas porađaju su puno bolji nego prije deset godina, ali neljubaznost pojedinih ljekara i sestara je ostala. Majke tu dolaze sretne jer na svijet donose novi život, a neko vam svojim ponašanjem i neljubaznošću napravi noćnu moru od tog dana", izjavila je naša sagovornica te dodala da već 12 godina želi zaboraviti dan kada joj je dijete moglo umrijeti zbog bahatosti ljekara.
Razlog za neljubaznost i nesavjesnost prilikom obavljanja dužnosti nije poznat ni drugoj sagovornici našeg portala čija je sestra više od devet sati čekala da pedijatrica pregleda novorođenče.
"Hvala Bogu samo da je s bebom sve bilo uredu. Ne smijemo ni pomisliti šta bi bilo da je beba imala neke probleme nakon poroda. Trudnice nose poderane spavaćice, bebe umotavaju u poderane krpe, a u predrađaoni žene ostaju same u sobama, iako se radi o ženama koje su hitni slučajevi", dodala je naša sagovornica.
Svakodnevna svjedočenja o lošim iskustvima boravka u zeničkoj bolnici postavljaju pitanje da li je problem manjak stručnog kadra ili druge okolnosti koje ne omogućavaju normalno odvijanje poroda i boravak porodilja u zeničkoj bolnici.
"Najgore je što se tako ponašaju prema ženama koje se prvi put porađaju. Nešto što bi trebalo biti jedno od najdivnijih iskustava u životu jedne žene, oni pretvore u horor. Ženama bebu ne donesu ni 12 sati nakon poroda, samo kažu da je beba u inkubatoru pa majka tada neka razmišlja šta je s bebom i da li je sve uredu”, pojašnjava naša sagovornica.
Načelnik Porodiljskog odjela Kantonalne bolnice Zenica Nihad Ribić u izjavi za Klix.ba je pojasnio kako su rekonstrukcije odjela poboljšale uslove te da porodilje u zeničkoj bolnici sigurno imaju jedan od najboljih komfora i ugodnosti u BiH.
"Većina majki nakon poroda u Kantonalnoj bolnici Zenica su prezadovoljne i odnosom ljekara prema njima i uslovima u kojima su boravile one i njihove bebe. Naše ljudstvo zaista daje sve od sebe, a dobili smo i certifikat 'Bolnica prijatelj beba' te bebe mogu biti uz majke prilikom boravka. Svjesni smo da postoje i majke koje su nezadovoljne odnosom ljekara prema njima, ali mi imamo Komisiju za žalbe i svi mogu napisati prigovor, pohvalu ili kritiku. Nakon toga, komisija zasjeda, upoznaje o svemu nadležno ministarstvo koje zaista poduzima konkretne mjere u tim slučajevima", kazao je Ribić.
Kredit će popraviti uslove, ali ljekari moraju promijeniti pristup pacijentu
Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona Dragoljub Brenjo pojašnjava kako osim porodilišta u Kantonalnoj bolnici Zenica postoje i stacionari u Žepču i Olovu te da se nije razmatralo proširenje kapaciteta. Za sada, veći broj poroda se obavlja u zeničkoj bolnici, a hitni slučajevi u stacionarima.
U izjavi za Klix.ba je dodao kako će Kantonalna bolnica Zenica kreditom od EBRD-a u iznosu od 10 miliona eura ući u proces rekonstrukcije i obnove KBZ.
"Planirana je gradnja trećeg sprata u Kantonalnoj bolnici Zenica te obnova ustanove s ciljem postizanja energetske efikasnosti. Sve će to poboljšati uslove za rad. Istina je da smo sve ove godine improvizovali bez dugoročnih rješenja, a ovaj kredit će dovesti do boljih uslova i materijalno-tehničkog napretka za pacijente i ljekare. Mi imamo stručan kadar, ali bolnica je u lošem stanju", kazao je Brenjo.
Obnovom Kantonalne bolnice Zenica neće se poboljšati odnos ljekara prema pacijentima, konkretno, porodiljama u zeničkoj bolnici, a Brenjo pojašnjava da je komunikacija ljekar - pacijent problem u čitavom zdravstvenom sektoru.
"Pacijentu treba pristupiti drugačije od trenutnog načina i svi ljekari moraju poštovati kodeks ponašanja. Međutim i svi pacijenti imaju pravo da se žale komisijama koje potom upoznaju nadležno ministarstvo ili vas upute ka pokretanju sudske parnice. Mi takvih slučajeva imamo sve više, a doći ćemo u situaciju da ćemo morati osigurati naše ljekare. Kako posmatramo reakcije advokata koji se specijaliziraju za medicinu, brojni postupci učinjeni iz nehata, svjesno ili nesvjesno, će se morati naplatiti. Oštete su velike, a bolnice, kao u Hrvatskoj, su prinuđene da osiguravaju svoj kadar. Sudovi donose odluke u korist pacijenata, a osiguranjem ljekara jedino ćemo moći izaći nakraj. Ovo je zakonski put, a ljekari moraju promijeniti svoj pristup pacijentima", zaključio je Brenjo.