Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Senad Softić učestvuje na konferenciji pod nazivom “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi“, koju ove godine organizuje Hrvatska narodna banka (HNB) u saradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), od 14. do 15. jula 2019. godine u Dubrovniku, Hrvatska.

Fokus konferencije, koju je otvorio premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, jeste da se utvrdi kako se države Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nose s promjenama na tržištima rada koje sa sobom nose ekonomska ekspanzija, novi tehnološki zahtjevi, migracije i demografske promjene kojima su navedeni regioni izloženi.

Ove teme obrađene su u sklopu panela „Ekonomska ekspanzija i usko grlo na tržištu rada“, „Demografija, dugoročni izgledi i stvaranje radne snage za budućnost“ i „Politike vezane za rad, demografiju i djelovanje u budućnosti“.

Guverner Softić je učestvovao i u radu okruglog  stola sa zamjenikom generalnog direktora MMF-a gdinom Tao Zhangom, gdje je s guvernerima centralnih banaka i ministrima finansija iz 14 zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope, razgovarao o potencijalnoj ulozi MMF-a u odgovaranju na izazove koje sa sobom nose promjene na tržištima rada i u demografiji.

Takođe, razgovaralo se o tome šta MMF može učiniti kako bi pomogao vlastima da se uspješno nose s ekonomskim izazovima te podignu prihode stanovništva.

Tokom svog izlaganja guverner Softić se osvrnuo na izazove s kojima se ekonomija BiH susreće, te je demografska kretanja označio kao najveći izazov.

„Prema dostupnim podacima, u posljednjih 20-ak godina Bosna i Hercegovina je ostala bez 20% populacije. Djelimično, ovo je posljedica rata, ali proces se nastavio uslijed veoma izražene ekonomske migracije. Kako bi se ovaj problem riješio, moraju se poduzeti ozbiljni koraci na svim nivoima“, rekao je guverner, naglasivši da je najveći problem tržišta rada nefleksibilan obrazovni sistem koji kao posljedicu ima veliki disbalans između onoga što tržište traži i vještina koje posjeduje radna snaga.

Takođe, guverner je istakao i nedovoljno iskorišten potencijal samozapošljavanja, odnosno kreiranja vlastitog radnog mjesta.

(Biznisinfo)

Stopa nezaposlenosti u BiH u aprilu iznosila je 15,7 odsto (13,6 odsto za muškarce i 18,8 odsto za žene), dok je u istom periodu prošle godine bila 18,4 odsto (17,2 odsto za muškarce i 20,3 odsto za žene), podaci su ankete Agencija za statistiku BiH o radnoj snazi u ovoj godini.

Anketa, koja je sprovedena polovinom aprila, na uzorku od 7.806 domaćinstava, pokazala je da je stopa nezaposlenosti bila najviša među mladim osobama od 15 do 24 godine i iznosila je 33,8 odsto (31,3 odsto za muškarce i 37,9 odsto za žene), objavila je Agencija za statistiku.

U današnjem saopštenju navodi se da je u tom periodu 23,1 odsto nezaposlenih lica tražilo posao kraće od 12 mjeseci, a čak 75,7 odsto nezaposlenih tražilo je posao duže od godinu, što je posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije ekonomije u BiH.

Obrazovna struktura nezaposlenih lica pokazuje da 74,1 odsto ima završenu srednju školu, slijede nezaposleni s osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 14,2 odsto, te lica sa završenim akademskim obrazovanjem 11,7 odsto.

Učešće u nezaposlenosti kod osoba sa završenom osnovnom školom ili manje bilo je 14,1 odsto, zatim kod lica sa srednjom školom 16,9 odsto, dok je najniže učešće u nezaposlenosti bilo kod osoba sa završenom visokom školom 12 odsto.

Prema podacima iz ankete, stopa zaposlenosti iznosila je 35,5 odsto, dok je u 2018. godini bila 34,3 odsto.

Stopa zaposlenosti za muškarce iznosila je 44,6 odsto, za žene 26,7 odsto, dok je stopa zaposlenosti bila najviše u starosnoj grupi 25 do 49 godina i iznosila je 60,7 odsto.

Obrazovna struktura zaposlenih pokazuje da 68 odsto lica ima završenu srednju školu, slijede zaposleni sa osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 16,1 odsto, te osobe sa završenim akademskim obrazovanjem 16 odsto.

Struktura zaposlenih lica prema sektoru aktivnosti pokazuje da je najveće učešće u sektoru usluga 50,3 odsto, zatim u sektoru industrije i građevinarstva 31,7 odsto, te u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 18 odsto.

Polovinom aprila sprovedena je, 14. put, anketa o radnoj snazi u BiH na uzorku od 10.789 domaćinstava, od čega je u Federaciji BiH izabrano 5.969, u Republici Srpskoj 3.750 i u Brčko distriktu 1.070 domaćinstava.

Anketirana su sva lica u uzorkom izabranim domaćinstvima koja su pristala na anketiranje.

Stopa neodazivanja bila je 27,6 odsto, odnosno prikupljeni su podaci o ekonomskoj aktivnosti i ostalim karakteristikama stanovništva za 7.806 domaćinstava u BiH.

Izumire nekada jedno od najcjenjenijih zanimanja u Bosni i Hercegovini – kosac.
Savremena tehnologija potisnula je kose kovanice, a činjenica da mladi masovno napuštaju sela u potrazi za boljim životom u gradu – našu priču čini još aktuelnijom.
Naime, u selu Miričina kod Gračanice, 63-godišnja Ajša Imamović čuva zanat kosca.
– Ustanem u pola 5, dođem i kosim dok ne zagrije, vratim se kući i opet dođem u pola 5 – rekla je Ajša za Federalnu TV.
Ajša je do sada pokosila oko 12 dunuma zemlje i sakupila skoro pet tona sijena. Pomažu joj muž Halid (70) i unuk Danijel (8) koji uči rukovati kosom.
– On je pun energije i snage, a ona kao da je rođena za košenje. Nikada ne ide doktoru, nikada ne kuka i ne traži nešto – otkrio je suprug Halid.
Nekada je u ovim selima postojala tradicija takmičenja u košenju trave. Ajša Imamović kaže da se nikada nije plašila takmičenja i da za jedan dan može pokositi dva dunuma.
– Ovaj zanat neće preživjeti. Neće niko ovo da radi ni za novac ni bez novca – dodala je.
Ajša žali što selo polako umire. U deset sela nema nijedne krave, a nema više ni kosaca, kopača, drvosiječa, vodonoša… Sa kosom će, kaže, rukovati dok je zdravlje služi.

(FTV)

Prema Informaciji o vrijednostima finansijskih tokova udruženja i fondacija u Federaciji BiH krajem 2018. godine poslovalo je 9.209 udruženja i fondacija.

Od ovog broja, 8.495 imaju aktivan glavni račun, 54 blokiran, 499 nemaju određen glavni račun u Jedinstvenom registru računa privrednih subjekata, dok 162 udruženja uopće nemaju registriran račun u Registru.

Samo 2.209 udruženja, fondacija je predalo finansijske izvještaje za 2018. godinu. Na osnovu izvještaja vidljivo je da su ostvarili 633,012,663,00 KM ukupnog prihoda, što je za oko 45 miliona KM više nego godinu ranije, a njihova dobit iznosila je 13,859,400, 00 KM.

Od 9.209 udruženja 4.961 je direktno dobilo novac iz budžeta i prihodili su 109,721,184,00 KM.

Vrijednost ukupne imovine udruženja i fondacija u 2018. godini iznosi 809 miliona KM, pokazuju podaci FIA-e.

Krajem 2018. godine u udruženjima i fondacijama bilo je zaposleno 5.231 osoba.

(akta.ba)

BiH izvozi u EU 39 odsto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, 35 odsto ovih proizvoda izvozi u zemlje Cefte, u Tursku oko 18 odsto, u zemlje Efte dva odsto, a u ostatak svijeta šest odsto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Savjet ministara je na današnjoj sjednici usvojio Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2014 – 2018. godine, prema kojoj je izvoz ovih proizvoda tokom proteklih godina do 2018. godine bilježio pozitivna kretanja i imao stalni trend povećanja, a vrijednost uvoza blago je smanjivana.

U informaciji se navodi da je deficit i dalje ostao veoma visok, te da još nije manji od dvije milijarde KM, kao i da je u prošloj godini ostvarena vrijednost izvoza od 828 miliona KM, a uvoza tri milijarde KM, saopšteno je iz Savjeta ministara.

U ukupnoj trgovini BiH sa inostranstvom u 2018. godini, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio oko 16 odsto, dok je udio izvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu tek oko sedam odsto.

Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti, ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, odnosno proizvodi od šećera i šećer, te proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.

Savjet ministara utvrdio je Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja dodatnog protokola sedam o rješavanju sporova Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini /Cefta 2006/.

Cilj dodatnog protokola je unapređenje sistema rješavanja sporova između članica Cefte i pružanje bolje mogućnosti zaštite legitimnih trgovinskih interesa zemalja.

Prijedlog osnova biće upućen u dalju proceduru Predsjedništvu BiH.

Savjet ministara usvojio je godišnji program za zaštitu potrošača u BiH za ovu godinu.

Riječ je o cjelovitom dokumentu koji kreira politiku zaštite potrošača, definiše prioritete, određuje mjere za njihovo ostvarenje u tom periodu, te utvrđuje nosioce aktivnosti za ispunjenje planiranih ciljeva i zadataka.

Na današnjoj sjednici donesena je i Odluka o dopuni tarife administrativnih taksi, kojom se prvi put uspostavlja registar i evidencija za duvansku industriju, čime se doprinosi uređenju ove privredne grane i suzbija crno tržište.

Visina takse je od 100 KM, koliko iznosi naknada za upis izvoznika, do 150.000 KM za upis uvoznika u Registar izvoznika i uvoznika duvanskih proizvoda ili za upis u Registar veleprodaje duvanskih proizvoda, dok za upis ili brisanje iz odgovarajućih registara visina taksi iznosi od 100 do 3.000 KM.

Savjet ministara je donio odluku o ovlaštenim tijelima za ocjenjivanje usaglašenosti za proizvode zaštićene oznakom porijekla, geografskog porijekla i garantovano tradicionalnog specijaliteta.

Donošenjem ove odluke omogućava se domaćim proizvođačima nesmetan proces zaštite oznaka prehrambenih proizvoda u BiH.

(biznisinfo.ba)

HO „Merhamet“ MDD i ove godine provodi akciju „Kurban 2019./1440.“.

U okviru akcije  „Bosanski kurban“, koja traje 08. jula do 10. avgusta 2019. godine, „Merhamet“ će nabavljati domaće kurbane od naših poljoprivrednih proizvođača i povratnika.

Na ovaj način, obezbjeđujemo meso za javne kuhinje „Merhameta“, a istovremeno pomažemo naše poljoprivredne proizvođače, povratnike, nezaposlene demobilisane borce, migrante, brojna udruženja, socijalne ustanove i socijalno ugrožene građane Bosne i Hercegovine.

Donacija za domaći kurban iznosi 350 KM.

Nudimo Vam mogućnost  da na licu mjesta prisustvujete klanju kurbana.

„Merhamet“ će se primati i donacije za nabavku kurbana iz Australije. Akciju, koja traje od 08. jula do 09. avgusta 2019. godine,  provodi „Merhamet“ Švedske, a u akciji učestvuje i HO „Merhamet“ MDD sa svojim organizacionim jedinicama.

Klanje kurbana se obavlja u Australiji, u skladu sa islamskim principima. Na ovaj način pomažemo socijalno ugroženo stanovništvo u kriznim područjima.

Donacija za kurban iz Australije iznosi 270 KM.

Donacije za nabavku domaćih kurbana i kurbana iz Australije se primaju u svim regionalnim i osnovnim odborima „Merhameta“ i u sjedištu Društva u Sarajevu.

Dodatne informacije možete dobiti na broj 033/236-527 u Sjedištu društva u Sarajevu ili na brojeve „Merhametovih“ Regionalnih odbora:

RO SARAJEVO:

033/628-107

RO TUZLA:

035/252/149

035/255-137

RO BIHAĆ:

037/311-728

RO TRAVNIK:

030/512-169

RO ZENICA:

032/425-530

RO MAGLAJ:

032/603-202

RO GORAŽDE:

038/220-389

RO MOSTAR:

060/317-8998 – Mostar

036/752-672 – Jablanica

Predstavnici Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) predstavili su djelatnost i aktivnosti Instituta proteklih dana na specijaliziranom sajmu u Žepču, “Danima meda i maline”, koji je okupio više od 80 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine.

Uz prezentaciju aktivnosti izlagačima, proizvošačima, stručnjacima iz ove oblasti, te posjetiocima, sa svima su ostvareni kontakti koji će biti obostrano korisni u budućnosti.

U ovom trenutku samo na području Općine Žepče radi više od 200 proizvođača maline, a njihov broj se u posljednje dvije godine znatno smanjio zbog smanjenja cijene maline na našim prostorima.

Stanje u pčelarstvu znatno je bolje od stanja u malinarstvu, ali i dalje nedovoljno kako bi zadovoljilo troškove pčelara. Cijena meda stabilizirala se posljednjih godina, što je zadovoljavajuće, ali problem nastaje kada nastupi loša godina.

U domenu rada INZ-a, predstavljene su stručne, a opet pojednostavljene i proizvođačima razumljive publikacije o zaštiti pčela od hemijskih sredstava, specifičnostima uzgoja malina, ali i drugi promotivni materijali INZ-a, od onih koji tretiraju problem ambrozije, ali i onih koji tretiraju oblasti veterinarstva ili zaštite zdravlja ljudi.

Predstavnici INZ-a, rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja Kasim Velić, te Safet Kubat i Benjamin Čaušević su aktivnosti INZ-a predstavili nizu učesnika, ali i zvaničnika, uključujući i domaćina skupa, načelnika općine Žepče Matu Zovku.

Kao sastavni dio manifestacije „4. Dani maline i meda 2019.“, u sali Općinskog vijeća Žepče je održan stručni skup “Klasteri – pokretači razvoja poljoprivrede na primjeru „Agroklastera“ d.o.o. Vukovarsko-srijemske županije”, na kojem su također aktivno učestvovali predstavnici INZ-a.

Na skupu su se mogla čuti i iskustva i teme obrađene od strane predstavnika Agroklastera d.o.o. Vukovarsko- srijemske županije – Vinkovci, projekta “competenceNET”, te općina Stari Jankovci i Lovas u Hrvatskoj.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane će i u budućem periodu pružiti značajnu stručnu pomoć i biti na usluzi svim proizođačima bilja i poljoprivrednicima, jer rad ovog Instituta počiva na temeljima “Jednog zdravlja” (One health), koje podrazumjeva kontinuiranu i sveobuhvatnu, ali i jedinstvenu brigu o zdravlju i kvalitetu bilja, životinja i ljudi.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Međunarodna nogometna federacija (FIFA) najavila je strože kazne u borbi protiv rasizma, a ažurirani Disciplinski pravilnik počet će se primjenjivati od ponedjeljka, 15. srpnja.

Nakon gotovo 15 godina bez velikih promjena u Disciplinskom kodeksu, nova verzija je razvijena u dogovoru sa šest konfederacija i drugim ključnim dionicima nogometa. On je bolje strukturiran, jasniji, sažetiji, sa 147 na 72 članka…

Promjene su uslijedile nakon niza incidenata na utakmicama prošle sezone u nacionalnim prvenstvima, ali i međunarodnim natjecanjima.

U dogovoru s mrežom Fare, načelo nulte tolerancije na rasizam i bilo koji oblik diskriminacije ažurirano je u skladu s nedavnom izjavom predsjednika FIFA-e da diskriminacija nema mjesta u nogometu.

Na popisu kazni su igranje bez gledatelja, igranje na neutralnom terenu, oduzimanje bodova, izbacivanje u niži rang natjecanja, izbacivanje s turnira ili budućih natjecanja, ponavljanje utakmica…

Minimalna zabrana za igrače ili dužnosnike povećava se s pet na 10 utakmica, a omogućit će igračima žrtvama rasističkog ponašanja da daju izjave i sudjeluju u postupku.

Ažurirani disciplinski pravilnik proširuje opseg onoga što se smatra diskriminacijskim ponašanjem na sve što se odnosi na rasu, boju kože, etničku, nacionalnu ili društvenu pripadnost, spol, invaliditet, seksualnu orijentaciju, jezik, vjeru, političko mišljenje, bogatstvo…

Novi pravilnik uključuje i mogućnost izricanja zabrane transfera klubovima koji ne ispunjavaju obveze u slučajevima koji se obrađuju od strane FIFA-e i Arbitražnog suda za sport.

“Kao opće pravilo, utakmica se automatski gubi ako je sudac prekinuo susret nakon što je primijenio postupak u tri koraka za diskriminacijske incidente.

“Disciplinsko povjerenstvo FIFA-e može dopustiti žrtvi da da izjavu i tako sudjeluje u postupku. FIFA neće iznevjeriti žrtve rasističkih zlostavljanja”, navodi se u priopćenju.

“Za prvi prekršaj ograničit će se broj gledatelja i donijeti novčana kazna od najmanje 20.000 švicarskih franaka,” dodali su iz FIFA-e.

Bosna i Hercegovina za potrebe mlinske industrije godišnje uveze oko 70 posto pšenice, dok tek 20-30 posto zadovolji s domaćeg tržišta. Međutim, i to bi se za nekoliko godina moglo promijeniti. Naime, kako su nam kazali i proizvođači pšenice, ali i predstavnici mlinske industrije, sve manje poljoprivrednika nastavlja da se bavi proizvodnjom pšenice. Veliki broj onih koji su to do sada radili ili je prestao ili namjerava prestati.

Tako je, nakon godina postojanja i volonterskog rada, Udruženje Žitozajednica BiH prestalo s radom, a potvrdio nam je to Alija Šabanović, koji je obnašao funkciju direktora. Kaže Šabanović kako Žitozajednica ne postoji više jer nikoga nije zanimao njen rad, niko im nije pomagao te nije ni bilo više smisla da postoje jer je i proizvođača sve manje.

Problemi s nabavkom

"Od 2017. godine ne sijem pšenicu jer od tada nisam dobio poticaj za nju i shvatio sam da mi se to više ne isplati, pa sam se preusmjerio na kukuruz. Naša vlast neće da potiče našu proizvodnju, već potiče uvoz i zbog toga preko 90 posto poljoprivrednika odustaje od proizvodnje pšenice i prebacuje se na kukuruz i druge kulture. Za kukuruz makar dobijemo nešto poticaja od Kantona. Veliku krivicu za ovakvo stanje snosi i federalni ministar poljoprivrede koji je upropastio našu proizvodnju", rekao nam je Enes Hasanović, poljoprivrednik.

Kaže Hasanović i kako su vremenski uslovi posljednjih godina bili loši te kako su i oni krivac za loše stanje u ovoj proizvodnji. Kada dođe vrijeme, kaže, da se pšenica skida, padne kiša i onda joj opadne kvalitet i neće niko da je primi.

"Mislim da ćemo u naredne dvije do tri godine doći u situaciju da uvozimo 100 posto pšenice koja nam treba jer, da bi se pokrenula ova proizvodnja, država se mora više posvetiti poljoprivrednicima, povećati poticaje i dati stimulaciju ljudima. Što se tiče prodaje, tu nismo imali problema, ali s cijenom jesmo. Kada pšenica rodi, cijena padne na 23 feninga, a za tu cijenu mi ne možemo pokriti ni osnovne troškove, dok se uvozna pšenica plaća po 35-36 feninga", priča Hasanović, koji već od prošle godine na četiri hektara zemljišta, na kojima je ranije sijao pšenicu, sada sadi kukuruz.

Problemi s nabavkom pšenice za domaće proizvođače su već počeli te su nam iz firme Mlin “Majić” iz Odžaka kazali kako pšenicu nabavljaju po desetak posto višoj cijeni nego prošle godine.

"Trenutno pšenicu dovozimo iz Hrvatske i Mađarske te vršimo otkup od domaćih poljoprivrednika. U Srbiji je situacija sa žetvom veoma loša, čak nismo uspjeli dobiti ni ponudu za pšenicu", kazali su iz ovog mlina, a dodali su i kako se cijene brašna sigurno u julu neće mijenjati te kako je u augustu moguće blago sniženje cijena. Međutim, žetva je tek počela, pa ne mogu sa sigurnošću ništa reći.

Očekivani prinosi

U cijeloj Republici Srpskoj, prema podacima entitetske vlade, u prošloj godini zasijana je pšenica na oko 45.158 hektara, pri čemu je očekivana proizvodnja u ovoj godini 203.211 tona, odnosno vrijednost proizvodnje je 61.354.300 KM. Najveći očekivani prinosi su u regijama Gradiške, Bijeljine, Prijedora i Doboja i kreću se više od 4,5 tona po hektaru. Prema procjenama, u ovoj godini bi se, zbog loših vremenskih uslova, mogla očekivati manja proizvodnja za 4,5 posto u odnosu na 2018.

"Prosječna proizvodnja pšenice u RS-u, u posljednjih 10 godina, iznosi 155.000 tona, što je ispod količina koje su potrebne za zadovoljenje potreba mlinsko-pekarske industrije, koje se procjenjuju na 230.000 tona", naveli su iz Vlade.

Direktor pekarske industrije Mlinpek iz Prnjavora Miladin Stanić kazao je za Oslobođenje kako i proizvođačima u ovom bh. entitetu nedostaju poticaji kako bi ova proizvodnja opstala. Dodaje kako pšenica nije ekonomična za proizvodnju, jer “nema tu roda koji opravdava sjetvu”.

"Nama cijene uvijek diktira okruženje. Ako ima dovoljno pšenice u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji, ta pšenica nam određuje cijenu brašna. Oni nisu mijenjali te cijene, pa očekujemo da neće biti promjene cijena ni kod nas", zaključio je Stanić.

(akta.ba)

Gradonačelnici kanadskih gradova Toronto, Hamilton, Windsor i Saskatoon su povodom 24. godišnjice genocida u Srebrenici proklamacijama proglasili 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Iz Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) ističu da se proklamacijom pokazuje ljudsko dostojanstvo i solidarnost sa žrtvama genocida u Srebrenici i BiH, uz ocjenu da je to još jedan doprinos istini o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, genocida nad Bošnjacima i doprinos pravdi za žrtve tih zločina, prenosi Fena.

Navodi se da proklamacije potvrđuju odlučnost gradova Kanade u očuvanju i jačanju nezavisnosti, državnosti, državno pravnog subjektiviteta i teritorijalne cjelovitosti države BiH.

„Cvijet Srebrenice“ instaliran je u kanadskim gradovima Windsor i Toronto, i simbol je kulture sjećanja da se najveća stradanja ljudi u Evropi nakon Drugog svjetskog rata nikada ne zaborave.

Na panou ispred Skupštine grada Hamiltona, odlukom gradonačelnika Freda Eisenbergera je napisano „11. juli Dan sjećanja na srebrenički genocid u Hamiltonu. Odajemo počast žrtvama genocida u Srebrenici“.

Simbol grada u bojama 'Cvijeta Srebrenice'
Također je na jarbolu ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona podignuta bh. zastava, a simbol grada je u bijeloj i zelenoj boji kao „Cvijet Srebrenice“.

Član Kluba prijatelja BiH u kanadskom parlamentu i veliki borac za krivično sankcioniranje negatora genocida Brian Masse kaže da će se, nakon odlaska u Srebrenicu i susreta sa majkama Srebrenice, lokalnim liderima i mnogim drugima ljudima u BiH, još više boriti za istinu o genocidu u Srebrenici.

„Srebreničanima i hiljadama kanadskih Bošnjaka, žrtvama genocida odajem počast i sjećam se žrtava, uz obećanje da ću nastaviti borbu da se takav zločin više nikada ne ponovi“, kazao je Masse.

Na dan 11. juli u Kanadskom muzeju za ljudska prava u Winnipegu bit će održana komemoracija, a u Torontu će biti održan i prigodan vjerski program kojeg organizuju kanadski bošnjački islamski centri.

Ovogodišnje kanadsko sjećanje na genocid u Srebrenici završava se u Windsoru u subotu, 13. jula ispred prvog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori, saopćeno je iz IGK-a.

(Al Jazeera)