Bosna i Hercegovina za potrebe mlinske industrije godišnje uveze oko 70 posto pšenice, dok tek 20-30 posto zadovolji s domaćeg tržišta. Međutim, i to bi se za nekoliko godina moglo promijeniti. Naime, kako su nam kazali i proizvođači pšenice, ali i predstavnici mlinske industrije, sve manje poljoprivrednika nastavlja da se bavi proizvodnjom pšenice. Veliki broj onih koji su to do sada radili ili je prestao ili namjerava prestati.

Tako je, nakon godina postojanja i volonterskog rada, Udruženje Žitozajednica BiH prestalo s radom, a potvrdio nam je to Alija Šabanović, koji je obnašao funkciju direktora. Kaže Šabanović kako Žitozajednica ne postoji više jer nikoga nije zanimao njen rad, niko im nije pomagao te nije ni bilo više smisla da postoje jer je i proizvođača sve manje.

Problemi s nabavkom

"Od 2017. godine ne sijem pšenicu jer od tada nisam dobio poticaj za nju i shvatio sam da mi se to više ne isplati, pa sam se preusmjerio na kukuruz. Naša vlast neće da potiče našu proizvodnju, već potiče uvoz i zbog toga preko 90 posto poljoprivrednika odustaje od proizvodnje pšenice i prebacuje se na kukuruz i druge kulture. Za kukuruz makar dobijemo nešto poticaja od Kantona. Veliku krivicu za ovakvo stanje snosi i federalni ministar poljoprivrede koji je upropastio našu proizvodnju", rekao nam je Enes Hasanović, poljoprivrednik.

Kaže Hasanović i kako su vremenski uslovi posljednjih godina bili loši te kako su i oni krivac za loše stanje u ovoj proizvodnji. Kada dođe vrijeme, kaže, da se pšenica skida, padne kiša i onda joj opadne kvalitet i neće niko da je primi.

"Mislim da ćemo u naredne dvije do tri godine doći u situaciju da uvozimo 100 posto pšenice koja nam treba jer, da bi se pokrenula ova proizvodnja, država se mora više posvetiti poljoprivrednicima, povećati poticaje i dati stimulaciju ljudima. Što se tiče prodaje, tu nismo imali problema, ali s cijenom jesmo. Kada pšenica rodi, cijena padne na 23 feninga, a za tu cijenu mi ne možemo pokriti ni osnovne troškove, dok se uvozna pšenica plaća po 35-36 feninga", priča Hasanović, koji već od prošle godine na četiri hektara zemljišta, na kojima je ranije sijao pšenicu, sada sadi kukuruz.

Problemi s nabavkom pšenice za domaće proizvođače su već počeli te su nam iz firme Mlin “Majić” iz Odžaka kazali kako pšenicu nabavljaju po desetak posto višoj cijeni nego prošle godine.

"Trenutno pšenicu dovozimo iz Hrvatske i Mađarske te vršimo otkup od domaćih poljoprivrednika. U Srbiji je situacija sa žetvom veoma loša, čak nismo uspjeli dobiti ni ponudu za pšenicu", kazali su iz ovog mlina, a dodali su i kako se cijene brašna sigurno u julu neće mijenjati te kako je u augustu moguće blago sniženje cijena. Međutim, žetva je tek počela, pa ne mogu sa sigurnošću ništa reći.

Očekivani prinosi

U cijeloj Republici Srpskoj, prema podacima entitetske vlade, u prošloj godini zasijana je pšenica na oko 45.158 hektara, pri čemu je očekivana proizvodnja u ovoj godini 203.211 tona, odnosno vrijednost proizvodnje je 61.354.300 KM. Najveći očekivani prinosi su u regijama Gradiške, Bijeljine, Prijedora i Doboja i kreću se više od 4,5 tona po hektaru. Prema procjenama, u ovoj godini bi se, zbog loših vremenskih uslova, mogla očekivati manja proizvodnja za 4,5 posto u odnosu na 2018.

"Prosječna proizvodnja pšenice u RS-u, u posljednjih 10 godina, iznosi 155.000 tona, što je ispod količina koje su potrebne za zadovoljenje potreba mlinsko-pekarske industrije, koje se procjenjuju na 230.000 tona", naveli su iz Vlade.

Direktor pekarske industrije Mlinpek iz Prnjavora Miladin Stanić kazao je za Oslobođenje kako i proizvođačima u ovom bh. entitetu nedostaju poticaji kako bi ova proizvodnja opstala. Dodaje kako pšenica nije ekonomična za proizvodnju, jer “nema tu roda koji opravdava sjetvu”.

"Nama cijene uvijek diktira okruženje. Ako ima dovoljno pšenice u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji, ta pšenica nam određuje cijenu brašna. Oni nisu mijenjali te cijene, pa očekujemo da neće biti promjene cijena ni kod nas", zaključio je Stanić.

(akta.ba)