“Ne mogu se pronaći berači ni za dnevnice od 40-50 KM uz hranu i piće. Ljudi su iselili i otišli raditi u inozemstvo. Nestalo nam je radne snage”, rekao je Nedžad Bićo.

U odnosu na prethodne dvije godine situacija s uzgojem i prodajom malina ove godine je dosta bolja. Razlog je viša cijena, ali nju prati smanjenje broja malinjaka za blizu 60 posto. Prethodne dvije godine za malinare su bile katastrofalne. Velike količine malina su propale jer nije imao tko da ih kupi, a i otkupljivači su davali cijenu od 1,20 do 1,50 KM.
Ove godine cijena je porasla i iznosi 2,50-2,60 KM. Problem je sada što nema tko da ih bere, piše Klix.ba.  
“Ne mogu se pronaći berači ni za dnevnice od 40-50 KM uz hranu i piće. Ljudi su iselili i otišli raditi u inozemstvo. Nestalo nam je radne snage”, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Malinari se, kako kaže, snalaze kako znaju i umiju. U pomoć priskaču članovi obitelji, rodbina i prijatelji samo kako proizvod ne bi propao. Ipak, većina ih je odustala nakon dvije loše godine.
“Generalno je situacija bolja, ali su ljudi uništili 50-60 posto malinjaka i prebacili se na drugu proizvodnju. Više im se nije isplatilo i bili su u minusu”, kazao je Bićo.
Ističe da je situacija u poljoprivredi, kako je to već godinama poznato, izuzetno teška, jer nema kapitalnih ulaganja. Poticaji su kasnili i sada se pokušava uraditi ono što se može.  Za razliku od drugih zemalja gdje poticaji podrazumijevaju unapređenje proizvodnje (bolja infrastruktura, povećanje hektara zasađenosti maline ili drugog povrća/voća), u BiH poticaji služe kao spas. Razloga je više, a i oni su od ranije poznati.
“Nismo konkurentni i ovo tko bi radio uloži novac i nema kome predati. Kilogram rajčice,  primjerice, iznosi marku u proizvodnji, a trebali smo ga prodati za 60 feninga po kilogramu. U startu smo u gubitku 40 feninga. Zbog toga mnogi odustaju. Sada ide borba da se više novca izdvoji za poljoprivredu iduće godine. Ljudi poticaje koriste da vrate barem nešto novca i barem budu na nuli. Otkupne cijene su kod nas katastrofalne”, rekao je Bićo.
Malinari u BiH su i prošle godine bili u problemima. Tada je otkupna cijena također pala, a mnogi su predviđali propast oko 1.000 tona ovog jagodičastog voća koji je nekada bio sinonim za dobru zaradu. Ogorčenje je bilo toliko da su pojedini poljoprivrednici namjerno uništavali zrele plodove.

(Bljesak)

Na poziv Ureda predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića jučer je u Predsjedništvu BiH održan sastanak savjetnika Branimira Jukića i Slavena Kovačevića s ambasadorom Republike Hrvatske, Ivanom Sabolićem, prenosi Anadolu Agency (AA).

U saopćenju Ureda člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda se navodi da su povod sastanka bile neprihvatljive izjave predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović o Bosni i Hercegovini prilikom njene posjete Izraelu date za Jerusalem Post.

Ambasador Sabolić je iznio zvaničan stav Ureda Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske da navedene izjave nisu tačne i da Predsjednica Republike Hrvatske takvo nešto nikada nije izjavila.

"Savjetnici predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine istakli su da se predsjednici Republike Hrvatske suviše često dešava da određene izjave završe u medijima, koje se tek naknadno demantiraju, poput izjave o deset hiljada ekstremista u Bosni i Hercegovini, te da reakcije na izjave ne dolaze samo iz Bosne i Hercegovine nego i iz Hrvatske. Takođe je istaknuta i činjenica da je predsjednici trebalo previše vremena da u medijima demantira spornu izjavu", navodi se u saopćenju Ureda člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Ambasador Sabolić je kazao da osuđuje i izražava oštar prosvjed na sve izjave iz BiH te naročito izjavu člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića u kojoj je sporna i "nepostojeća" izjava predsjednice Republike Hrvatske dovedena u kontekst presuđenog UZP-a.

Takođe, ambasadoru Saboliću je skrenuta pažnja na upade naoružanih pripadnika policije Republike Hrvatske na teritoriju Bosne i Hercegovine u rejonu Bosanske Krajine čime se direktno narušava teritorijalni integritet i suvernitet BiH. Mišljenja smo da ovakve situacije mogu izazvati ne samo nesporazume, nego mogu eskalirati u neželjenom pravcu.

Tokom razgovora dužnosnici Republike Hrvatske su pozvani da analiziraju Mišljenje Europske komisije o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji kako ne bi pozivali na rješenja koja su u koliziji sa samim mišljenjem.

Ponovljena je i ponuda rukovodstvu Republike Hrvatske, posebno predsjednici, da se u direktnim kontaktima razgovara o ovom, ali i o drugim otvorenim pitanjima.

Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine potvrdila je u svom jučerašnjem pismenom obraćanju da je, po službenoj dužnosti, pokrenula postupak provjera po pitanju izdavanja vinjeta za parkiranje i dostavljanja dokumentacije uz zahtjev za izdavanje vinjeta.

Zeničanin E. H. uputio je 26. i 29. jula email ovoj Agenciji, a dan nakon drugog upita na njegovu adresu je stigao pismeni odgovor u čijem potpisu je direktor Agencije Petar Kovačević.

U odgovoru Agencije se navodi da je, osim te, zaprimljena još jedna prijava po istom osnovu, te da je Agencija započela službenu proceduru provjera.

Podsjećamo, Javno preduzeće “Parking servis” Zenica je, u okviru procesa izdavanja vinjeta za parkiranje u gradskim zonama,

Za fizička lica:

a) ličnu kartu,

b) uvjerenje o prebivalištu – CIPS (ne starije od 6 mjeseci),

c) važeću saobraćajnu dozvolu na ime podnosioca zahtjeva,

d) dokaz da je vlasnik, odnosno korisnik stana na navedenoj adresi (ovjeren ugovor o vlasništvu, ovjeren ugovor o zakupu).

Za pravna lica:

a) rješenje o registraciji subjekta, odnosno rješenje o obavljanju djelatnosti,

b) saobraćajnu dozvolu za službena vozila,

c) dokaz da je vlasnik, odnosno korisnik poslovnog objekta na navedenoj adresi (ovjeren ugovor o vlasništvu, ovjeren ugovor o zakupu).

Najspornijom se i čini odluka da preduzeće koje se bavi uslugom naplate parkinga traži, i to ovjerene, kopije Ugovora o najmu ili kupovine kuća, stanova od građana, te ih pohranjuje kod sebe.

Iako se mnogo logičnijom čini opcija da su ugovori traže na uvid, naši sagovornici iz ove oblasti tvrde da svi traženi podaci, koji treba i mogu da interesuju ovo Javno preduzeće, nalaze se na saobraćajnoj dozvoli i CIPS potvrdi o prebivalištu.

– Tamo je navedena vaša adresa, ime, a u saobraćajnoj registarske oznake vozila. Zahtjevanje da se priloži cijeli Ugovor o najmu stana ili kupovini stana/kuće apsolutno ništa ne znače, osim što su nepotrebno zadiranje u privatnost građana, jer su ti ugovori deponovani tamo gdje i trebaju biti, kod nadležnih za tu oblast, kaže naš sagovornik.

(Zenicablog)

Fiksni telefonski razgovori (mjereno u minutama) u Federaciji BiH su u drugom tromjesečju 2019. (april-juni), u odnosu na isti period 2018. godine, smanjeni za 4,0 posto.
U spomenutom periodu, mobilni telefonski razgovori (mjereno u minutama) smanjeni su za 3,3 posto, dok je broj poslatih SMS poruka manji za 10,8 posto.

U drugom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto tromjesečje 2018, širokopojasni internet promet porastao je za 8,1 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

U okviru tradicionalnih 453. skokova sa Starog mosta koji su upriličeni prošle nedjelje u Mostaru, obilježena je jubilarna 15. godišnjica postojanja najveće džezve na svijetu i ulaska u najpopularniju knjigu svjetskih rekorda.

Naime, u Mostaru su 2004. ispod Starog mosta, obnovljenog te godine, građani Mostara i Vispak zajedno postigli Guinnessov rekord, tako što je Vispak «ispekao», a Mostarci sa gostima popili 650 litara, tj. 8.000 fildžana Zlatne džezve, prave bosanske kafe.

Od tada, nema grada ili mjesta u Bosni i Hercegovini u kojem do sada, u ovih 15 godina, nije „gostovala“ džinovska džezva.
„Vispakova najveća džezva na svijetu postala je neka vrsta zaštitnog znaka tradicije naroda Bosne i Hercegovine iz koje znatiželjnici širom svijeta žele probati kafu koja se «peče» i koja ima tri imena ali iste poruke – ćejfa, meraka, poštovanja i zajedništva. Kao svojevrsna atrakcija koja plijeni pažnju, Vispakova Guinnessova džezva je u 15 godina predstavljala našu zemlju na festivalima, smotrama i manifestacijama širom svijeta ali i na velikim sportskim takmičenjima, poput Svjetskog prvenstva u nogometu u Brazilu 2014. godine. Rezultat svega je da su milioni ljudi širom svijeta i Bosne i Hercegovine do sada probali našu Zlatnu džezvu, pravu bosansku kafu iz najveće džezve na svijetu“ saopćeno je iz Vispaka.

Za jedno punjenje džinovske džezve potrebno je oko 65 kilograma kafe, od čega se pripremi 650 litara ovog omiljenog napitka, te je potrebno sat vremena da kafa “baci ključ”.

Vispakovu Gunnissovu džezvu skovao je sarajevski kazandžija Nasir Jabučar zajedno sa njegovim pomoćnicima u ljeto 2004. godine.

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Bosni i Hercegovini tokom 2018. godine registrovano je 28.555 živorođene djece što u odnosu na 2017. godinu pokazuje pad broja živorođenih za 2,07%, piše BiznisInfo na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH.

Prošle godine je umrlo 36.305 lica, što u odnosu na 2017. godinu pokazuje pad broja umrlih za 0,09%. Prirodni priraštaj prošle godine bio je negativan za 7.750, a godinu ranije za 7.178.

Tokom 2018. godine u Bosni i Hercegovini sklopljena su 19.063 braka, što u odnosu na 2017. godinu pokazuje povećanje za 0,08%.

Tokom 2018. godine razvedeno je 2.385 brakova, što predstavlja povećanje od 21,62% u odnosu na 2017. godine.

Danas više sunčanog vremena prije podne. U drugoj polovini dana se očekuje jači razvoj oblačnosti koji će usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu. Padavine se ne prognoziraju na jugu zemlje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32°C, na jugu zemlje do 34°C.

U četvrtak, 1.08.2019., u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. U Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Lokalno u Bosni može pasti malo kiše ili kratkotrajan pljusak. Padavine su najizglednije u centralnim i istočnim područjima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 30°C, na jugu zemlje do 34°C.

U petak, 2.08.2019., u Bosni i Hercegovini se očekuje jače naoblačenje sa zapada koje će od poslijepodnevnih sati i tokom noći na subotu usloviti kišu, pljuskove i grmljavinu. Izgledno je i jače grmljavinsko nevrijeme sa obilnijim pljuskovima. Vjetar slab do umjerene jačine većinom jugozapadnog smjera. Na sjeveru zemlje vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 31, na jugu zemlje do 33°C.

U subotu, 3.08.2019., u Hercegovini i Bosni pretežno oblačno sa pljuskovima prije podne. U drugoj polovini dana smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C, na jugu zemlje do 30°C.

U nedjelju, 4.08.2019., u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. U Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C, na jugu zemlje do 30°C.

Institut za razvoj mladih KULT se već nekoliko godina vrlo aktivno zalaže za izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Zakon o PDV-u). U okviru inicijative okupljamo stručne sagovornike/ce i privrednike/ce iz cijele BiH. Zajednički stav svih nas je da mali privrednici trebaju plaćati PDV po naplaćenim umjesto izdanim računima, ali i da rok za plaćanje PDV-a treba pomjeriti na kraj mjeseca. Predložene izmjene Zakona u biti ne donose nikakve značajne promjene koje bi unaprijedile i podržale bh. Privredu.

Struka kaže da bi uvođenje ovakvog modela bilo opravdano, izvodivo i najviše pravično prema privrednicima. Stručno obrazloženu inicijativu za ovakav model, a podržanu potpisima preko 30.000 privrednika u BiH, Institut je uputio prema Upravi za indirektno oporezivanje i njenom Upravnom odboru u junu 2016. godine. Predloženo je da mali privrednici plate PDV državi tek kada i oni naplate svoje račune od kupaca za proizvode koje su prodali i usluge koje su pružili,  zatim da imaju pravo na odbitak ulaznog poreza tek u onom trenutku kada svom dobavljaču plate primljene robe i usluge, te da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri sa 10. na zadnji dan u mjesecu.

Ovakav prijedlog izmjene je u skladu sa Direktivom Evropske unije i već se provodi u zemljama EU.

Kada smo inicijativu uputili prema Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, a zatim i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine uslijedio je negativan odgovor. Svjesni da se ova izuzetno važna tema ne smije zaboraviti i da je potrebno ponovno staviti u fokus donosioca odluka, apelujemo da se u aktuelne izmjene Zakona o PDV-u uvrsti mišljenje privrednika koje je Institut zagovarao. Vjerujemo da će donosioci odluka pokazati volju i spremnost da zakone u Bosni i Hercegovini prilagode zakonima u zemljama Europske unije, pa tako i ovaj Zakon o PDV-u, kako bi podržali i pomogli likvidnost, rast i razvoj bh. privrede.

Veliki broj mladih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu, između ostalog, i zbog nepoticajnog privrednog okruženja. Iako nova istraživanja pokazuju da mladi povećano pokazuju interes za bavljenje biznisom, ekonomski ambijent ih odbija od toga i indirektno im poručuju da svoje potencijale iskoriste u Evropskoj uniji.

(akta.ba)

BiH je od 2016. do ove godine uspjela da zaključi sporazum o priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola samo sa dvije države.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim”, u pitanju su Sjeverna Makedonija i Katar, dok ovakav sporazum nemamo sa zemljama u kojima nam je dijaspora najjača, poput, recimo, Slovenije ili Italije.

U praksi ovakav sporazum znači da, na primjer u Kataru, bez obaveze polaganja vozačkog ispita možete zamijeniti svoju dozvolu koju ste stekli u BiH.

Oni koji su najčešće na putevima ogorčeni su jer spisak zemalja gdje je priznata bh. vozačka dozvola nije veći, ali i što njime nisu obuhvaćene neke od država u kojima bh. građani često voze.

“Najbolje bi bilo da prećutim, ali ipak moram da kažem – ne znam šta će nam ugovori i sa te dvije države! To je isto kao da su potpisali ugovor sa, recimo, Gvinejom Bisao”, rekao je za “Nezavisne” Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS.

Po njegovim riječima, upravo zbog ovakvih stvari odlaze nam i vozači i firme.

“Bravo, samo neka nastave potpisivati takve ugovore i dobro će uraditi”, ironično je prokomentarisao Grbić.

To što su bh. vlasti u protekle tri godine uspjele izdejstvovati samo dva ovakva sporazuma ne iznenađuje analitičare, koji ističu da su političari već pokazali da im građani, a u ovom slučaju vozači – nisu bitni.

“Mi već decenijama na određenim funkcijama imamo one strukture koje prevashodno nastoje riješiti interese partija koje zastupaju. A, na onim stvarima koje zapravo život znače vidimo koliko je političarima malo stalo do građanina”, rekla je za “Nezavisne” Tanja Topić, politički analitičar.

U periodu prije 2016. godine, bh. vozačke dozvole određenih kategorija i potkategorija priznala je nekolicina zemalja, uključujući i Austriju i Francusku, ali i Australiju, pišu Nezavisne novine.

Kako smo pisali prije tri godine, BiH je radila na zaključivanju sporazuma o priznavanju i zamjeni bh. vozačke dozvole s Italijom, Španijom, Albanijom i Moldavijom, a pokrenute su i inicijative za zaključivanje ovog sporazuma sa Švedskom i Slovenijom. Međutim, te zemlje nisu dospjele na spisak onih u kojima je bh. vozačka dozvola priznata.

Podsjetimo, u slučaju Austrije i Francuske, dogovor je ranije pao, a postignut je na osnovu razmjene nota kojim su druge strane potvrdile priznavanje i zamjenu bh. vozačke dozvole za B kategoriju.

Oblast uzajamnog priznavanja i zamjene vozačkih dozvola između BiH i Njemačke je ranije uređena zajedničkom izjavom o namjeri Saveznog ministarstva saobraćaja i infrastrukture Njemačke i Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

“Tom izjavom je omogućena zamjena bh. vozačkih dozvola kategorije A i B i potkategorije A1, bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog dijela ispita”, rekli su ranije iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

U Australiji je omogućena zamjena bh. vozačke dozvole kategorije B i A, odnosno moguće je dobiti australijsku dozvolu kategorije C (putnički automobil) ili kategorije R (motocikl), dok je u Danskoj bh. vozačima omogućeno dobijanje vozačke dozvole kategorije B.

Prema ranijim informacijama, što se tiče našeg okruženja, odnosno Crne Gore, Srbije i Hrvatske, bh. vozačku dozvolu bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog ispita moguće je zamijeniti uz ispunjavanje nekoliko uslova, što, između ostalog, podrazumijeva i da ćete platiti određeni iznos.