Poštovani članovi Udruženja,

obavještavamo vas da je dana 28.08.2019.godine održana vanredna sjednica Upravnog odbora UP „Biznis centar“ Jelah-Tešanj, povodom veoma alarmantne situacije prouzrokovane velikim poplavama, odnosno bujicama koje su zadesile i uništile veći dio teritorije općine Tešanj.

Vanrednoj sjednici, pored svih članova Upravnog odbora, je prisustvovao i Općinski načelnik gospodin Suad Huskić koji je prezentovao stanje na terenu i iznio, do tada, sve prikupljene podatke o razmjerama štete, kako na porodičnim stambenim objektima i imanjima, tako i na privrednim i infrastrukturnim objektima.

Tom prilikom je podvukao da je do sada podneseno preko 400 prijava štete, od čega je preko 200 potpuno uništenih stambenih prostora u kojima ne postoje nikakavi uslovi za život, kao i da je veliki broj privrednih subjekata u potpunosti uništen, te da im je ugroženo dalje poslovanje.

Upravni odbor Udruženja je, nakon pojedinačnih uvida članova i veoma detaljno iznesene situacije od strane Općinskog načelnika, zauzeo stav da podržava sve aktivnosti Općinskih struktura u cilju što brže i efikasnije sanacije nastale štete.

Takođe, Upravni odbor Udruženja je stava da sve aktivnosti članica Udruženja koje se, u skladu sa svojim mogućnostima, žele uključiti u akciju pružanja finansijske i bilo koje druge pomoći, trebaju isključivo vršiti preko nadležne institucije – Općine Tešanj, koja je u cilju rješavanja ovog veoma velikog problema otvorila poseban depozitni račun sa jasnom namjenom, te se obavezala da će sva prikupljena sredstva po tom osnovu biti usmjerena isključivo za pomoć ugroženom stanovništvu u sanaciji šteta.

Poštovani, ovim putem Vas molimo da se, u skladu sa svojim mogućnostima, maksimalno uključite i date svoj doprinos u prevazilaženju nastale situacije.


*Napomena:

Uplatu vršiti isključivo prema sljedećoj instrukciji:

Primalac: Općina Tešanj

Svrha uplate: Pomoć za poplavljeno stanovništvo općine Tešanj

Depozitni račun: 3060002937480555, Addiko banka filijala Tešanj

ID broj Općine: 4218328550008

Vrsta prihoda: 733116

Općina: 090

Budžetska organizacija: 0000000


U prilogu ovog apela Vam dostavljamo Javni poziv za podršku poplavljenom stanovištvu upućen od strane Općinskog načelnika.

Molimo da isti obavezno pročitate, jer se u istom nalaze detaljniji podaci o razmjerama štete, kao i gore navedena instrukcija za uplatu novčanih sredstava namijenjenih za pomoć stanovništvu.


PREDSJEDNIK UDRUŽENJA PRIVREDNIKA „BIZNIS CENTAR“ JELAH-TEŠANJ

Senad Brka, dipl.ing.

KUD "Pobjeda" Tešanj, organizuje XVII MEĐUNARODNU SMOTRU FOLKLORA Tešanj 2109  u subotu (7.9.2019 god) sa početkom u 20:00 h na platou ispred Osnovne škole „Huso Hodžić“ ili u slučaju kiše u fiskulturnoj sali OŠ "Huso Hodžić".

Komisija Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta 30. augusta 2019. godine sa predstavnicima Općine Tešanj, posjetila je Poslovnu zonu Bukva-Vilakako bi izvršila kontrolu izvedenih radova koji su realizirani po Ugovoru o dodjeli sredstava u sklopu Grant sheme Unapređenje poduzetničkih zona u Federaciji BiH za 2018. godinu.

Projekat Izgradnja primarnih i intrazonskih saobraćajnica u Poslovnoj zoni Bukva u općini Tešanj ukupne vrijednosti 353.187,51 KM, finansiran je iz sredstava Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta - 237.097,79 KM i iz sredstava Budžeta Općine Tešanj - 116.089,72 KM.

Prjektom je u značajnoj mjeri poboljšana komunalna infrastruktura u Poslovnoj zoni Bukva-Vila, mikrolokacija Vila i to u dijelu novoizgrađenih saobraćjnica u dužini od 450 m, vodovodne mreže u dužini od 440 m i oborinske kanalizacije u dužini od 445 m.

Predstavnici Ministarstva su istakli da su u posljednjih nekoliko godina na ovom dijelu Poslovne zone vidljivi značajni pomaci, da su izgrađeni i stavljeni u funkciju novi poslovni objekti čija izgradnja je rezultirala i novim zapošljavanjem.

Osim toga, potrebno je naglasiti da u Poslovnoj zoni Bukva-Vila trenutno ima 38 privrednih subjekata koji zapošljavaju 3.776 radnika. Broj privrednih subjekata i broj zaposlenih u stalnom je porastu: 2013. godine - 2.268 radnika; 2014. godine - 2.382 radnika; 2015. godine - 2.424 radnika; 2016. godine - 2.850 radnika; 2017. godine - 3.024 radnika; 2018. godine - 3.630 radnika.

Ovom trendu rasta, između ostalog, doprinijela je i stalna i kontinuirana briga Općine za stvaranje boljih infrastrukturnih sadržaja u Poslovnoj zoni, saopćeno je iz Općine Tešanj.

(akta.ba)

Osam radnika maglajske fabrike Natron-Hayat primljeno je jučer oko 15:30 sati u Dom zdravlja Maglaj sa žalbama na trovanje hranom, potvrđeno nam je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona.
Oni su potom upućeni u Kantonalnu bolnicu u Zenici gdje su hospitalizirani.

Kako saznajemo, prema nalogu dežurnog kantonalnog tužioca, Policijska stanica Maglaj dobila je nalog da provede istragu u kompaniji Natron-Hayat. Sanitarnu inspekciju izvršila je inspektorica Općinske inspekcije Maglaj.

"Da li je trovanje zbog hrane nastalo u kompaniji ili negdje drugo, još nije poznato dok ne dobijemo zvanične rezultate. Možda se trovanje desilo i negdje usput, možda je hrana stajala u pogonu gdje su visoke temperature. Rezultati analize će pokazati šta se tačno desilo", kazali su nam iz Inspekcije Općine Maglaj.

Iz Doma zdravlja Maglaj govore nam kako su im radnici počeli pristizati jučer od 14 sati žaleći se na povraćanje i dijareju.

"Ukupno ih se devet javilo sa istim simptomima. Odmah smo posumnjali na trovanje hranom te smo ih uputili u zeničku bolnicu gdje ih je osam zadržano na daljnjem liječenju", kazali su nam iz Doma zdravlja Maglaj.

Više informacija o ovom slučaju bit će poznato naknadno.

(klix.ba)

Tešanjska sela Mračaj, Piljužići, Kalošević, Jelah-Polje, Bobare, Mrkotić, pogođena poplavama prije nekoliko dana, i dalje se nalaze u vanrednoj situaciji.

Tešanj je u petak, 23. augusta, zahvatilo nevrijeme, praćeno jakim vjetrom i gradom, a velike količine padavina su uzrokovale povećanje dvaju potoka rijeke Usore. Već od 22 sata sve raspoložive ekipe, od Civilne zaštite preko vatrogasaca pa do policije su bile na terenu.

"Uspjeli smo tu večer spasiti 17 ljudi, što čamcima, što vatrogasnim ljestvama koje su skidale ljude s krovova. U dva sata ujutru smo imali sjednicu Štaba Civilne zaštite. Tokom noći nismo vidjeli razmjere situacije u kojoj se nalazimo, ali smo ujutru bili svjesni da je, ustvari, riječ o katastrofi", ističe Suad Huskić, načelnik općine Tešanj, dodavši kako su prve informacije kazale da je preko 100 objekata poplavljeno, dok je do danas u Općinu stiglo preko 400 prijava štete.

Sadašnje informacije kazuju da je preko 220 stambenih objekata poplavljeno, a šteta se procjenjuje na preko tri miliona KM.

Također, velika je šteta nanesena firmama koje se nalaze neposredno uz korita potoka.

- Pomoć iz cijele BiH -

Od dana poplava do danas ekipe su stalno na terenu. Načelnik Tešnja je istakao da su radili na 49 putnih pravaca kako bi ih osposobili, također su evidentirali 12 klizišta koja su, pritom, i posjetili te radili na sanaciji onih najtežih. Izvršena je dezinfekcija 250 objekata, distribuirano je preko 150 isušivača vlage, onima koji su u socijalnoj potrebi su podijeljeni i prehrambeni paketi u organizaciji Općine Tešanj, Ureda za društvenu brigu pri Rijasetu Islamske zajednice BiH te katarske humanitarne organizacije Qatar Charity.

Također, najavljena je i finansijska pomoć od mnogih bh. općina, između ostalih, tu su Doboj od prvog dana, Bijeljina, Općina Centar iz Sarajeva, Novo Sarajevo, Travnik, Olovo, Doboj-Jug. Kantonalna i Federalna uprava Civilne zaštite su isušivačima za vlagu potpomogle mještane tešanjskih sela koja su poplavljena.

Najteže su prošli oni koji su živjeli u prizemljima kuća, oni su izgubili sve, najčešće noći provode kod rodbine, komšija ili prijatelja.

- Spašavali živote -

Rabija Kujundžić, mještanka Mračaja, u petak je, samo nekoliko sati prije nego što je bujica krenula, odvezla nepokretnog supruga Ahmeta u bolnici jer se nije osjećao dobro. Kako kaže njegova supruga, da je dočekao tu noć u svom domu, ne bi sigurno preživio. Tu večer ju je probudilo nešto neočekivano.

"Čujem kako huči voda, pomislila sam odmah da je u kupatilu. Skočila sam iz kreveta. Voda mi je došla do pasa. Odmah sam pozvala policiju. I dok sam došla do druge sobe, voda je poplavila sve. Prozor se otvorio i kroz njega je bujica ulazila na sve strane u kuću. Čula sam komšije kako me dovikuju s brda: ‘Rabija, jesi li živa?’ Svi opet imaju nekoga, ali najteže mi je što sam sama bila, nigdje nikoga nemam", kroz plač govori Kujundžić, dodavši kako je izašla kroz prozor i otišla prvoj komšinici.

Dane provodi pred kućom, isušuje ono što je voda učinila, a spava kod komšinice. Kazala je kako joj je načelnik obećao pronaći adekvatan smještaj budući da trenutno nema gdje, a i suprug treba izaći iz bolnice.

Poplave su u posljednje vrijeme, nažalost, česte u našoj zemlji.

"Svaki dan sam na terenu s ovim ljudima, razmišljam često je li se moglo prevenirati sve ovo, je li za sve uzrok ljudski faktor ili ima i Božijeg davanja. Smatram da ima i jednog i drugog. Postoje slučajevi gdje je uzrok ljudski, kao što je sužavanje korita. No, ovo se, ipak, nije moglo spasiti nikakvim ljudskim akcijama jer na nekim lokacijama gdje smo imali mostove građene s građevinskom dozvolom kao i s procjenom stogodišnjeg nivoa voda, ti mostovi nisu mogli primiti ni trećinu količine vode, još dvije trećine vode je prošlo kraj mosta. Riječ je, jednostavno, o nečemu što je teško predvidivo", naglašava Huskić, dodajući kako je ovo, ipak, prilika da čovjek preispita svoj odnos prema prirodi.

Pred nama je prostor, kako je rekao, u kome se trebamo preispitati jesmo li dovoljno učinili za one koji su u nevolji.

"Na području Balkana je trenutno prisutno dugoročno zadržavanje ciklone koja dolazi s mediteranskog područja, a uzrokuje ovo što se desilo na području općine Tešanj, velike količine oborina za kratki vremenski period. Stoga, ovakve stvari nije moguće prevenirati, ali ih je dugoročnim naporima zasigurno moguće anulirati ili, pak, smanjiti", objašnjava Mirano Jupić, doktor ekoloških nauka i stručnjak za okoliš, dodavši kako je, ipak, potrebno što više saditi drveće, pošumljavati, kao i saditi novo rastinje.

- Volonteri u akciji -

Oni koji su željeli, pritekli su u pomoć stanovnicima poplavljenih područja.

Jedni od volontera su bili i članovi Radio kluba "Pousorje". Lejla Himzić, članica ovog kluba, s radošću ističe kako je šestero članova išlo pomoći onima kojima je nanesena šteta.

"Saznali smo za poplave koje su zadesile Mračaj. Almir (op. a. Almir Agić), predsjednik našeg kluba, organizirao je naš odlazak kako bismo pomogli onima kojima je to bilo potrebno, s obzirom na to da je pričinjena višemilionska šteta", ističe volonterka, naglasivši kako je jako sretna, jer je imala priliku dati svoj doprinos.

Da bi se sanirale štete koje su pričinjene tešanjskim selima, potrebno je nekoliko mjeseci, a do zime nema još mnogo. Stoga, potrebno je ubrzanim koracima raditi kako bi se oni koji su ih izgubili, vratili u svoje tople domove, zaključio je načelnik Huskić.

(Melika Balić/AA)

Prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH u drugom kvartalu ove godine iznosi 1.606 KM po metru kvadratnom i manja je za dva posto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom kvartalu ove godine veća je za 0,7 posto u odnosu na prosječu cijenu prodatih novih stanova u prošloj godini.

Broj prodatih novih stanova u drugom kvartalu veći je za 30,2 posto u odnosu na isti period lani, a u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova lani manji je za 6,6 posto.

Površina prodatih novih stanova u drugom kvartalu ove u odnosu na isti period prošle godine veća je za 25,9 posto, dok je u odnosu na prosječnu površinu prodatih novih stanova lani manja za devet posto.

Poslodavci s područja Tuzlanskog kantona počeli su tražiti radnu snagu preko Sindikata solidarnosti Tuzla, koji okuplja radnike uništenih firmi, a najveća pomama je za variocima i bravarima, jer su upravo stručnjaci iz te oblasti masovno napustili BiH.

Zbog nedostatka stručnog kadra, poslodavci su došli u nezavidan položaj te pomoć počeli tražiti od onih radnika koji su nekada bili vrsni stručnjaci i zanatlije u nekoj od brojnih fabrika u Tuzli, ali koje su ugašene propalom privatizacijom. U obzir dolazi i zapošljavanje penzionera, pričaju iz Sindikata solidarnosti.

"Poslodavci dolaze i kažu: Ima li neko od otpuštenih radnika da bi radio? Uputili smo najmanje 20 do 30 radnika da rade, čak i one koji imaju uslove za penziju, u koju ne mogu ići zbog neuvezanog radnog staža", ispričao je za "Nezavisne" Enes Tanović iz Sindikata solidarnosti.

Kako ističu iz Sindikata, ti zaposleni radnici su im rekli da su zadovoljni platama u novim firmama jer drugog izbora nemaju. Uglavnom je to riječ o ljudima u poodmakloj starosnoj dobi koji čekaju da se ispune njihova potraživanje, odnosno da im se uveže staž ili da naplate svoje neisplaćene plate.

"Sada poslodavci vide da moraju povećati cijenu rada, da plata ne može više biti 400 maraka. Sada bi oni da angažuju varioce, tokare, bravare i za 800-900 maraka. Međutim, ti stručni ljudi odoše vani. U ovoj zemlji ostaju oni s kupljenim diplomama, titulama i zvanjima", kazao je Sakib Kopić, predsjednik Sindikata.

Međutim, neke struke nisu tako tražene pa oni koji su ostali bez posla, a koji nemaju staža za penzije, kažu da su ni na nebu ni na zemlji.

Takav je slučaj hemijskog tehničara Salke Hrnjića, koji ima 32 godine staža. Radio je u "Polihemu", a nakon raspada firme ostao na ulici. Kaže da je vlast rastjerala kvalitetnu radnu snagu.

"Izrabljuju i ovo naroda što je ostalo. Meni treba još tri-četiri godine da čekam starosnu penziju. Odem na biro, nema posla. Ili ako ga ima, nudi da radiš za 300-400 maraka. Meni za prevoz i hranu treba 200, pa da radim za 200? Nije ni čudo što fali radnika", ogorčeno je ispričao Hrnjić.

Radnici dvadesetak propalih firmi s područja TK godinama se redovno okupljaju pred zgradama pravosudnih institucija u Tuzli tražeći od nadležnih da procesuiraju odgovorne za gašenje fabrika. Pomaci su, kažu, minimalni.

"Vlast sada ne zna šta će. Firme su otišle, pokušavamo vratiti radnicima potraživanja, da odu u penziju, a ovo ostalo, vlast će sama osjetiti", rekao je Tanović i naglasio da samo promjena političke scene i veće plate mogu zadržati radnu snagu u BiH.

(akta.ba)

Brazilska svemirska agencija saopštila je da je broj požara koji je zahvatio Amazonsku prašumu kao posljedica sječe šuma u odnosu na prošlu godinu porastao za 83 posto.

Institut je podatke prikupljene uz pomoć satelita objavio sedam dana nakon što je predsjednik Brazila Jair Bolsonaro otpustio šefa ove institucije zbog objave podataka o krčenju šuma, piše BBC.

Aktivisti optužuju predsjednika

Gusti dim koji je nastao zbog požara nadvio se u ponedjeljak nad Sao Paulom gdje je usred dana oko sat vremena vladala potpuna tama. To se dogodilo pošto je snažan vjetar donio dim iz država Amazonas i Rondonije, od Sao Paula udaljenih više od 2.700 kilometara.

Amazonska prašuma, najveća na svijetu, ključna je u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Aktivisti za očuvanje okoliša za požare okrivljuju Bolsonara, tvrdeći da je poticao drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma. U međuvremenu je iz američke NASA-e objavljeno da je ukupan broj požara u području same Amazonije nešto niži od godišnjeg prosjeka.

Agencija je saopštila da više požara gori u Amazonasu i Rondoniji, a njihov je broj nešto manji u državama Mato Grosso i Para.

Šumski požari u Brazilu najčešći su za vrijeme sušne sezone, no neki se namjerno izazivaju da bi se ilegalno krčile šume i da bi se dobio nov prostor za uzgoj stoke.

U manje od tjedan dana zabilježeno više od 9500 požara

Prema podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja, od januara do avgusta ove godine u brazilskom je dijelu Amazonske prašume izbilo više od 72.000 požara.

Riječ je o najvećem evidentiranom broju požara otkad je 2013. godine počelo službeno praćenje ovih podataka. Institut je saopštio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9.500 požara, uglavnom u području Amazonske prašume.

Za usporedbu, tokom 2018. godine evidentirano je ukupno 40.000 požara.

Ricardo Mello, voditelj Amazonskog programa Svjetskoga fonda za prirodu (WWF), za BBC je kazao da su požari “posljedica porasta krčenja šuma, što je vidljivo iz nedavno objavljenih podataka”.

Požari se vide čak i iz svemira.

(Index.hr)

Bosna i Hercegovina uvozi čak 92 odsto hrane koju građani jedu, poručeno je danas iz Vanjskotrgovinske komore (STK) BiH.

Tokom sumiranja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za šest mjeseci ove godine, upozoreno je da konzumiramo domaće proizvode u minornim količinama.

Komentarišući ove podatke, Milanka Drinić, profesor Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka, smatra da i te kako imamo uslove da proizvodimo više hrane.

To se, dodaje, odnosi na sve sektore poljoprivrede, uključujući i ratarstvo, voćarstvo, te proizvodnju mesa i mlijeka. Međutim…

“Imamo niz problema kada govorimo o samoj proizvodnji, a koji se odnose, recimo, na zastarjelost tehnologije, nedostatak radne snage i slično”, rekla je za “Nezavisne” Drinićeva, koja smatra da je hrana koju proizvodimo kvalitetnija od uvozne.

Dijeli njeno mišljenje i Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanskog kantona, koji ističe da je naša proizvodnja pod kontrolom, dok BiH ne može kontrolisati proces proizvodnje u drugim državama.

“Mi, recimo, zbog ograničenih materijalnih sredstava manje koristimo umjetnog gnojiva, što takođe utiče na kvalitet hrane. Mogli bismo je proizvoditi znatno više, ali s ovakvom vlašću, koja je od poljoprivrede digla ruke, to je nemoguće. Naši poljoprivrednici su vrijedni, ali, na primjer, ovdje kod nas ima jedno polje na kojem je sigurno 45-55 odsto neobrađene zemlje, koja zarasta”, kaže Hasanović.

Nihad Bajramović, sekretar STK BiH, koji je juče, na konferenciji za novinare u Sarajevu, iznio podatak da bh. tržište pokriva tek osam odsto domaće proizvodnje, ocijenio je da privreda ima veoma malo vremena kada su u pitanju reforme.

“One se moraju brzo provoditi, jer još vrlo malo ćemo pričati o reformama, a onda ćemo pričati o nedostatku radne snage”, naglasio je Bajramović.

Sumirajući spoljnotrgovinsku razmjenu u prvom polugodištu, rekao je da je deficit porastao za 12,11 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

On je naveo da je izvoz za šest mjeseci ove godine iznosio šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje od 0,05 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Uvoz je iznosio 9,94 milijarde KM i povećan je za 4,43 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,4 odsto.

“Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na većinu evropskih zemalja, neophodne su povećane investicije, kojih opet ne može biti sve dok ne budu provedene reforme sadašnjeg stanja, te osigurana vladavina prava i da uvedemo standarde koji vladaju u EU. Ne možemo imati naše standarde, a poslovati s EU kao našim najvažnijim partnerom u vanjskotrgovinskoj razmjeni”, istakao je Bajramović.

Belma Hasić, stručni saradnik Vanjskotrgovinske komore za makroekonomski sistem, rekla je da su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH za šest mjeseci ove godine bili Njemačka sa 14,43 odsto, Hrvatska sa 12,59 odsto, Italija 11,82 odsto, te Srbija sa 11,09 odsto.

Zanimljivo je da je zabilježen pad izvoza u Tursku od 25,19 odsto u odnosu na prošlu godinu, a razlog nije iznenađujući.

“Desio se pad izvoza mesa, tačnije svježe rashlađenog goveđeg mesa. To je pad od blizu 100 odsto, a glavni razlog je prekid izvoza svježe rashlađenog goveđeg mesa prema Turskoj”, pojašnjava Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem STK BiH.

Najznačajniji vanjskotrgovinske partneri BiH: Njemačka – 14,43 %, Hrvatska – 12,59 %, Italija – 11,82 %, Srbija – 11,09 %.