Jezero, malo mjesto u zapadnoj Bosni je "presretno" da dijeli svoje ime sa kraterom na Marsu koji će biti mjesto slijetanja NASA-inog rovera 2020. godine, rekla je načelnica ove općine u četvrtak.

Ranije ove sedmice, načelnica Snežana Ružičić je primila pismo iz američke svemirske agencije kojim se potvrđuje veza između mjesta i njegovog marsovskog blizanca, piše portal phys.org.

45 kilometara širok krater na Marsu je nazvan po bh mjestu jer ga je nekada prekrivalo jezero napajano rijekama, baš kao ono pored Jezera u BiH, kažu u NASA-i.

Zemaljsko Jezero nema više od 1.400 stanovnika ali barem "ima veću populaciju nego ono na Marsu", smijala se načelnica.

Šalu na stranu, "vidimo ovo kao priliku za razvoj naše sredine", dodala je 43-godišnja načelnica koja planira da traži pomoć od NASA-e na ekološkim projektima.

U svom pismu direktor NASA Mars Exploration, James Watzin, rekao je da je htio da grad bude prepoznatljiv zbog svoje veze sa dolazećom misijom."

"Nadamo se da ćete pratiti nastojanja Marsovog 2020 rovera na njegovom putu", dodao je.

Mars 2020 rover će biti lansiran u julu 2020.g. a planirano slijetanje je u februaru 2021.g.

Krater Jezero je određeno kao roverova destinacija prošlog novembra. Načelnica je naglasila da će u mjestu biti organizovana javna praćenja roverovog putovanja.

U siromašnoj zemlji opterećenoj tmurnim vijestima o nestabilnoj ekonomiji i gorkim etničkim podjelama, ova najava postala povod za tradicionalni bosanski humor, piše phys.org

"Očekuje se da do kraja 2023. područje od 51.197 km2 oko kratera nazovu Bosna i Hercegovina jer atmosferom strašno podsjeća na taj dio Marsa i da nas sve gore presele...", napisao je lokalni novinar Almir Panjeta na svom FB profilu.

Kao odgovor, načelnica Ružičić se nastavila da se šali:
"Ako ne možemo dobiti svoja prava na Zemlji, mi, stanovnici Jezera, imaćemo prioritet na ovom putovanju."

Sve je spremno da Bosna i Hercegovina 5. decembra ove godine preuzme kontrolu gornjeg dijela neba, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Igor Pejić, sekretar u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH.

Gornji dio neba, iznad 10.000 metara nadmorske visine, od 1998. kontrolišu Srbija i Hrvatska.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odobrilo je u julu Nacrt za pregovore za zaključivanje novih međudržavnih sporazuma sa susjednim zemljama, čime je omogućeno da se krene u realizaciju za kontrolu gornjeg dijela bh. neba.

Pejić navodi kako su u utorak i srijedu obavljeni razgovori sa Srbijom i Crnom Gorom koji se odnose na preuzimanje bh. neba, a da će u narednom periodu to isto biti urađeno i sa Hrvatskom.

"Nakon tih razgovora se stječu uvjeti za zaključivanje međunarodnih sporazuma u redovnoj proceduri i mislimo da u ovom trenutku ne postoje okolnosti koje bi ukazivale na eventualne odgode datuma preuzimanja, a to je 5.12.", ističe Pejić.

Da je sve spremno za preuzimanje bh. neba, potvrđuje za RSE i Rade Zucić, stručni suradnik za odnose s javnošću u Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine.

"Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) je sve svoje obaveze ispunila, a tu posebno ističem kadrovsku i tehničku opremljenost za preuzimanje kontrole u našem cjelokupnom zračnom prostoru. Također, BHANSA je zajedno sa drugim tijelima i institucijama uložila proteklih godina ogromne napore kako bi ovaj cilj bio ostvaren i sada sa punom sigurnošću možemo reći da će se taj povijesni za Bosnu i Hercegovinu dogoditi 5. prosinca ove godine", kaže Zucić.

Bosna i Hercegovina je već godinama u procesu preuzimanja kontrole u vazdušnoj plovidbi iznad svog teritorija.

Od 1995. do 2014. godine nije imala ni kontrolu nad dijelom svog vazdušnog prostora do visine od približno 10.000 metara (32.500 stopa).

Taj posao su godinama obavljale susjedne zemlje Srbija i Hrvatska i za to vršile naplatu usluga.

Rifat Tirak, stručnjak za aviosaobraćaj, tvrdi kako je tek 2009. Bosna i Hercegovina sačinila Ugovor sa Srbijom i Hrvatskom o plaćanju usluga ovim zemljama za kontrolu bh. neba. Do tada, kaže Tirak, niko ne zna koliko je taj posao naplaćivan, niti koliko su susjedi zaradili na njemu. Procjene su, ističe Tirak, da su do tog perioda Srbija i Hrvatska zaradile oko pola milijarde eura.

"Jedino mi u Bosni i Hercegovini, odnosno ljudi koji su u vlasti kažu da mi ne gubimo nebo zato što nam drugi ljudi na našoj suverenoj teritoriji kontrolišu naš suvereni vazdušni prostor. Da je tako onda ni Francuska ne bi kontrolisala svoj vazdušni prostor i dala bi Njemačkoj i Španiji da ga kontrolišu, Srbija bi dala nama i Bugarskoj itd. To je farsa i pokazuje koliko je duboka i ukorijenjena sistemska korupcija u našoj vlasti", navodi Tirak.

I dok sekretar Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, Igor Pejić, ističe da su u Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine spremni za preuzimanje bh. neba iznad 10.000 metara 5. decembra, i da su provedena sva testiranja, Tirak tvrdi suprotno.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina ne raspolaže tehnikom za kontrolu vazdušnog prostora iznad 10.000 metara.

"Mi imamo dva radara, jedan je na sarajevskom aerodromu, a drugi je na Jahorini kojem je domet do 10.000 metara. Dakle, to je samo farsa u kojoj se prikazuje da će se nešto uraditi, a u stvari se sve radi na tome da se sakrije pljačka novca koji ide od takse za prelet Bosne i Hercegovine", kaže Tirak.

Na upit RSE na koga misli kada kaže da pljačka novac, Tirak odgovara:

"Mislim na Direkciju civilne avijacije, BHANSU i Ministarstvo finansija BiH, Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara koji odobravaju da ta sredstva koja naplaćujemo od preleta preko naše teritorije, ne idu na jedinstven trezorski račun. Kad ste čuli da se neko u Vijeću ministara ili Predsjedništvu posvađao zbog kontrole neba? Tu su jedinstveni i složni i svi uzimaju očito jednako. Ovlastili su direktora Direkcije civilne avijacije da to potpisuje, a postavili su direktora koji ne ispunjava nijedan kriterijum da može biti direktor jedne takve institucije. On jedva da zna gdje je nebo", poručuje Tirak.

Ipak, u nadležnom ministarstvu kažu kako je strateški cilj Bosne i Hercegovine da preuzme kontrolu nad svojim nebom, te da je razlog zbog kojeg se to do sad nije učinilo bilo više tehničko, nego političko pitanje.

(akta.ba)

Katolička crkva u Španiji saopštila je da će poštovati odluku vlasti i da se neće protiviti ekshumaciji posmrtnih ostataka Fransiska Franka iz mauzoleja kod Madrida. Vrhovni sud je odobrio vlastima da prenesu ostatke Franka na "diskretnije groblje".
Diktator generalisimus Francisko Franko (1892-1975) sahranjen je u ogromnom memorijalnom centru "Dolina palih" posvećenom svim žrtvama španskog građanskog rata.
Španski parlament je 2017. usvojio tekst o premještanju Franka pozivajući se na raniji zakon o odavanju pošte žrtvama njegove diktature. Vlada je u junu saopštila da želi neposredno premejštanje posmrtnih ostataka Franka iz mauzoleja kod Madrida kako bi ta lokacija bila pretvorena u "mjesto pomirenja".
Španski parlament je usvojio 2007. istorijski zakon kojim se osuđuje puč generala Fransiska Franka protiv Republike 1936. godine, kao i njegova diktatura koja je uslijedila i trajala gotovo četiri decenije.
Zakonom se zvanično osuđuje Frankov fašistički režim, a lokalnim vlastima nalaže da obezbijede sredstva za ekshumaciju žrtava Španskog građanskog rata, od 1936. do 1939. godine, iz masovnih grobnica.
Oko 500.000 ljudi je poginulo za vrijeme građanskog rata u Španiji, a tokom Frankove vladavine pogubljeno je nekoliko desetina hiljada ljudi, dok je više stotina hiljada napustilo zemlju.

(RSE)

Niže temperature očekuju se početkom narednog mjeseca u periodu od 1. do 8. oktobra, saopćeno je iz Federalnog hidrometerološkog zavoda.

Očekivane vrijednosti: u Bosni od 2 do 7, na jugu do 13, maksimalne temperature zraka u Bosni kretat će se od 12 do 17, a u Hercegovini do 23 °C.

Do kraja septembra toplije i bez padavina. Temperature zraka dosezat će 27 stepeni Celzijusa.

U petak će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. U Bosni po kotlinama prijepodne će biti niske naoblake ili magle. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11°C, na jugu zemlje do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C.

U subotu u Bosni većinom umjereno, prolazno i pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C.

U nedjelju u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C.

U ponedjeljak pretežno oblačno se prognozira u Hercegovini i zapadu Bosne. U većem dijelu Bosne umjerena oblačnost. Vjetar umjerene jačine jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C, saopćeno je.

Federalna vlada utvrdila je da je izgradnja dionica autoceste Ozimica – Poprikuše u dužini od 12,9 kilometara i Medakovo – Ozimica na Koridoru Vc od 22 km od javnog interesa za FederacijuBiH.

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, kao korisniku eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju, naloženo je da pokrene ovaj postupak.

Sredstva za realizaciju ovih odluka će osigurati Autoceste FBiH, u skladu s Planom poslovanja za 2019.godinu i Trogodišnjim planom poslovanja za period 2019. – 2021. godina.

(biznisinfo.ba)

Neposredno nakon svečanog otvaranja Sarajevo Halal Fair-a 2019 potpisana su dva vrijedna ugovora između bosanskohercegovačkih i malezijskih kompanija. Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Group  i direktor Abd Aziz Bin Abd Rahim, iz malezijske kompanije Perak Halal Corporation Sdn Bhd poptisali su Memorandum o razumijevanju.

Potpisanim memorandumom se ugovara da će u roku od 60 dana biti potpisan ugovor o početnoj investiciji od 20 miliona eura u proizvodnju piletine i jaja u pogonima Agrokomerca. Intencija je da se u narednoj fazi realizira mnogo veća investicije kojom bi se stvorili preduslovi za uspostavljanje jedne od tehnološki vodećih kompanija u prehrambenoj industriji na principima halal-proizvodnje sa proizvodima namijenjenim tržištu BiH, regiona, EU i Istoka.

Predstavnici kompanija su već obavili početne konsultacije, a potpisanim Memorandumom o razumijevanju transiraju put za naredne korake i obavezuju se da će krenuti u realizaciju u veoma kratkom roku, u narednih 60 dana.

Značaj ove investicije je tim veći ako se ima u vidu da je partner jedan od vodećih priozvođača u Maleziji  koja je lider u halal industriji sa izuzetno tehnološki naprednim znanjima koje planira implementirati u ovu investiciju u BiH.

Drugi Memorandum o razumijevanju vrijedan pet miliona dolara potpisali su EnverAvdić, direktor bosanskohercegovačke kompanije ESOF i Kairul Azman,  generalni menadžer malezijske kompanije Marybrown, lanca halal-certificiranih fast food restorana sa 138 lokacija u Maleziji.

(MCM)

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) od 15. septembra provodi pojačane kontrolne aktivnosti oko prava na odbitak ulaznog PDV-a za motorna vozila kod kojih je izvršena prenamjena iz putničkih u teretna vozila.
Naime, analizom je uočeno kako su dodatni razrezi kod poreznih obveznika, sve češće, posljedica osporavanja prava na odbitak ulaznog poreza prilikom nabavke putničkih motornih vozila, za koja je prije (ili nakon) nabavke putem određenih atesta izvršeno prepravljanje u “teretna” motorna vozila. Pravila S tim u vezi, Sektor UIO za poreze u skladu sa sačinjenim Planom kontrolnih aktivnost pokrenuo je proces kontrola kod više od 300 PDV obveznika. Kada porezni obveznik vrši nabavku putničkog motornog vozila u skladu sa važećim Zakonom o PDV-u, obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza, kao ni pravo na odbitak PDV-a za nabavku rezervnih dijelova za takva vozila, goriva i potrošnog materijala za potrebe prijevoza, održavanje, popravke i druge usluge koje su povezane s korištenjem tih prijevoznih sredstava.
Postojeći Zakon daje mogućnost da se izvrši odbitak ulaznog PDV-a za nabavku teretnog motornog vozila, ali pod uvjetom da se takvo vozilo isključivo koristi u poslovne svrhe.
”Analizom koja je urađena u UIO uočeno je da je za veliki broj džipova i luksuznih vozila urađenim atestima kod ovlaštenih tijela izvršena prenamjena iz putničkih u teretna motorna vozila, kako bi se zaobišla zakonska obaveza plaćanja PDV-a. UIO u svakom slučaju u kontrolama neće ispitivati opravdanost izdanih atesta. Za to postoje nadležne institucije, koje će sigurno vršiti provjere u smislu opravdanosti takvih izdanih dokumenata. Osnovni fokus kontrola koje provode inspektori UIO je na činjenici koriste li porezni obveznici motorno vozilo isključivo u poslovne svrhe u djelatnosti za koju su registrovani”, rekao je Feni načelnik Odjeljenja UIO za komunikacije i međunarodnu suradnju Ratko Kovačević.
Kaznena odgovornost Obveznicima, koji su izvršili pravo na odbitak ulaznog PDV-a samo zato što su nakon uvoza putničkih motornih vozila, ista raznim atestima prenamijenili u teretna, a koja se ne koriste za isključivo u poslovne svrhe, u kontrolama će se utvrditi dodatni razrez porezne obveze, obračun zateznih kamata i bit će im izdan prekršajni nalog (kazna: 50 posto utvrđene obveze za pravno lice i 50 posto utvrđene obaveze za odgovornu osobu).
S obzirom na visinu dodatno utvrđene obaveze obveznici se mogu susresti sa prilično visokim iznosima obaveze koju će morat platiti. ”Posebno želimo naglasiti da, ukoliko inspektori UIO utvrde obavezu u iznosu većem od 10.000 KM, te ako se utvrdi da je to učinjeno sa namjerom izbjegavanja plaćanja PDV-a, postoji i obaveza kaznene odgovornosti”, kazao je Kovačević.

Ukupna industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u augustu u odnosu na juli ove godine manja je za 6,8 posto, a u odnosu na august prošle godine manja je za 10,2 posto.

Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statitiku, u augustu u odnosu na juli 2019. godine, Intermedijarni proizvodi manji su za 10,3 posto, Trajni proizvodi za široku potrošnju za 9,4, Kapitalni proizvodi za 7,1, Netrajni proizvodi za široku potrošnju za 5,7, a Energija je manja za 3,8 posto.

Na godišnjem nivou, u augustu 2019. u odnosu na august prošle godine, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 8,4 posto. Intermedijarni proizvodi manji su za 14,2 posto, Energija je manja za 10,9 posto, Kapitalni proizvodi manji su za 9,4 i Netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 6,6 posto.

Prema područjima KD BiH, desezonirana industrijska proizvodnja u augustu u odnosu na juli 2019. godine porasla je u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom za 2,6 posto. U Vađenju ruda i kamena manja je za 10,4 i u Prerađivačkoj industriji manja je za 7,7 posto.

Na godišnjem nivou, u augustu 2019. u odnosu na isti mjesec 2018. godine, industrijska proizvodnja u Vađenju ruda i kamena manja je za 10,8 posto, u Prerađivačkoj industriji za 10,1 i u Proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom za 9,8 posto.

Kamatne stope u Federaciji BiH pale su u prvoj polovini ove godine u odnosu na lani, piše BiznisInfo.

Prosječne efektivne kamatne stope pale su na 3,98 posto u prvih šest mjeseci 2019. sa 4,15 posto, koliko su iznosile krajem prošle godine.

Efektivne kamatne stope na kratkoročne kredite smanjene su sa 2,97 posto na 2,77 posto, od čega na kredite privedi sa 2,84 posto na 2,66 posto, a stanovništvu sa 14,66 na 13,60 posto.

Efektivne kamatne stope na dugoročne kredite smanjene su sa 5,62 posto na 5,57 posto, od čega privredi sa 3,91 posto na 3,73 posto, a stanovništvu sa 7,06 na 6,74 posto.

Ukupno gledajući, podnerisane efektivne kamatne stope smanjene su privredi sa 3,13 posto na 2,90 posto, a stanovništvu sa 7,22 na 6,87 posto, piše BiznisInfo na osnovu podataka Agencije za bankarstvo FBiH.

Podsjetimo da je, uprkos padu kamata, zarada banaka u prvoj polovini godine porasla.

Danas u Bosni i Hercegovini promijenljiva naoblaka. Prije podne u većem dijelu zemlje je izgledna prolazna kiša. Od sredine dana prema poslijepodnevnim satima prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Vjetar slab do umjerene jačine u Bosni zapadnog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovni veći dio dana vjetar jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C.

U petak, 27.09.2019., preovladavaće pretežno sunčano vrijeme. U Bosni po kotlinama prije podne će biti niske naoblake ili magle. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11°C, na jugu zemlje do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C.

U subotu, 28.09.2019., u Bosni većinom umjereno, prolazno i pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C.

U nedjelju, 29.09.2019., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C.

U ponedjeljak, 30.09.2019., pretežno oblačno se prognozira u Hercegovini i zapadu Bosne. U većem dijelu Bosne umjerena oblačnost. Vjetar umjerene jačine jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C.