Drugog dana vikenda očekuje se sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom. Jutarnja temperatura od sedam do 13, u Hercegovini i Krajini od 12 do 16, a dnevna od 22 do 28 stepeni

Sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost, i sa temperaturama koje će se kretati od sedam do 29 stepeni Celzijusa, očekuje se u Bosni i Hercegovini narednih dana, prenosi Anadolu Agency (AA).

Jutros je najniža temperatura izmjerena na Sokocu - 0 stepeni, a najviša u Neumu i to 16.

"Danas će u BiH preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Dnevna temperatura od 20 do 26 stepeni", saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH).

Drugog dana vikenda očekuje se sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom. Jutarnja temperatura od sedam do 13, u Hercegovini i Krajini od 12 do 16, a dnevna od 22 do 28 stepeni.

Sunčano vrijeme uz malu oblačnost očekuje se i u ponedjeljak. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom.Jutarnja temperatura od sedam do 13, na jugu od 12 do 16, a dnevna od 23 do 28 stepeni.

U utorak, prema podacima FHMZBiH, očekuje se sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne sa maglom. Jutarnja temperatura od devet do 14, na jugu od 12 do 17, a dnevna od 22 do 28 stepeni.

I u srijedu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima i veći dio prijepodneva po kotlinama Bosne i uz riječne tokove sa maglom i niskim oblacima. Jutarnja temperatura od osam do 14, na jugu od 12 do 18, a dnevna od 23 do 29 stepeni Celzijusa.

Komisija za pitanja mladih i ravnopravnost polova Općine Tešanj poziva sve zainteresovane mlade i one koji rade sa mladima da prisustvuju Okruglom stolu na temu Mogućnosti i perspektive aktivizma mladih u lokalnoj zajednici.

Okrugli sto će se održati u subotu, 26.10.2019 godine u sali Općinskog vijeća Tešanj sa početkom u 11:00 sati.

Poziv možete pogledati ovdje

Obavještavaju se vlasnici objekata kojima je tokom poplave 23./24.08.2019. godine prouzrokovana materijalna šteta na stambenom objektu, namještaju i kućanskim aparatima i kojima je Komisija za štete utvrdila i procjenila istu, da je utvrđena visina pomoći i donijeta Odluka o dodjeli sredstava za stambene objekte.

Sredstva će se isplatiti kao pomoć u sanaciji šteta vlasnicima stambenih objekata u visini od 33% od utvrđene i procjenjene štete na stambenim objektima, namještaju i kućanskim aparatima. Zbog finansijskih ograničenja nije uvrštena pomoć za pomoćne objekte, poljoprivredu, automobile … Vlasnicima objekata kojima je procjenjena šteta u visini do 300 KM, nisu obuhvaćeni finansijskom pomoći.

Vlasnici objekata kojima se dodjeljuje pomoć, isti su dužni da u što kraćem roku Službi civilne zaštite dostave instrukciju za plaćanje izdatu od banke gdje imaju otvoren žiro račun, kako bi im sredstva bila isplaćena. Vlasnici objekata koji su ranije dostavili instrukciju za plaćanje nisu u obavezi dostavljati ponovo.

Spisak vlasnika objekata kojima se dodjeljuje pomoć bit će istaknut na oglasnim pločama Općine Tešanj, uredima Jelah i Tešanjka, te oglasnim pločama mjesnih zajednica koje su zahvaćene poplavom.

Uvid u utvrđenu i procjenjenu štetu vlasnici objekata mogu izvršiti kod komisija za popis u Općini Tešanj.

Odluku možete pogledati ovdje

U nastavku koordiniranih aktivnosti Porezna uprava FBiH će u narednom periodu provoditi pojačane kontrole obveznika fiskalizacije kod kojih je analizom podataka sa servera Porezne uprave FBiH utvrđeno da se stornira i reklamira značajan dio ostvarenog prometa.

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH će aktivnost inspekcijskog nadzora primjene Zakona o fisklanim sistemima u Federaciji BiH provoditi svakog dana, u toku radnog vremena i izvan radnog vremena, ali i u dane vikenda, u cilju smanjenja sive ekonomije i povećanja porezne discipline kada je u pitanju obveza evidentiranja prometa i izdavanja fiskalnih računa.

Porezna uprava Federacije BiH poziva obveznike fiskalizacije koji se nisu fiskalizirali da to što prije učine, a one koji su se fiskalizirali, da izdaju fiskalne račune i svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i tako izvrše prijenos podataka o ostvarenom prometu do servera Porezne uprave, jer Poreznoj upravi Federacije BiH nije cilj izricanje sankcija i kažnjavanje, već poštivanje odredbi zakona.

Posebnu pažnju skrećemo obveznicima fiskalizacije koji vrše storniranje fiskalnih računa, da će razloge storniranja prometa morati obrazložiti i dokumentirati. U protivnom, ukoliko ne dokumentiraju stornirane račune navedenim obveznicima fiskalizacije na iznos storniranog računa biće izvršen obračun poreznih obveza i poduzete sve mjere propisane važećim zakonima, uključujući i podnošenje krivičnih prijava.

Poštivanjem poreznih zakona i Zakona o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH obveznici fiskalizacije neće biti izloženi rizicima pečaćenja objekta, kao ni plaćanju visokih novčanih kazni koje za neevidentiranje prometa i neizdavanje fiskalnih računa iznose od 2.500,00 KM do 20.000,00 KM za pravne osobe, od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM za odgovornu osobu pravne osobe, te od 3.000,00 do 10.000,00 KM za poduzetnike.

Za ponovno učinjene prekršaje obveznika u naredne dvije godine, Zakonom o fiskalnim sistemima, propisana je i mjera izricanja zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do godinu dana.

Porezna uprava Federacije BiH podsjeća i građane da su dužni za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu tražiti fiskalni račun. Zakonom o fiskalnim sistemima propisana je novčana kazna u iznosu od 50,00 KM za kupce koji prilikom kontrole ne budu pokazali fiskalni račun inspektoru Porezne uprave Federacije BiH u krugu od 20 metara po napuštanju prodajnog mjesta.

U cilju povećanja porezne discipline pozivamo građane da traže fiskalni račun i da prijavljuju Poreznoj upravi Federacije BiH obveznike fiskalizacije koji ne izdaju fiskalne račune.

Neizdavanjem fiskalnog računa i neevidentiranjem prometa povećava se siva ekonomija, smanjuje se naplata javnih prihoda i nanosi se šteta budžetu iz kojeg se financiraju mirovine, invalidnine, zdravstvo, školstvo, policija, vojska, pravosuđe, itd.
Sve slučajeve neizdavanja fiskalnih računa građani mogu prijaviti putem:

e-maila: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. i Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.,
SMS poruke na broj mobitela 061 724 610,
besplatnog poziva na broj 080 020 333 i
pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“.

(Porezna uprava Federacije BiH )

Obavještavaju se poljoprivrednici sa područja općine Tešanj koji planiraju aplicirati na novčane poticaje iz oblasti poljoprivrede Federalnog ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, da su u skladu sa članom 13. Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i članom 6. Pravilnika o načinu i uslovima ostvarivanja novčane podrške po modelu poticaja proizvodnji dužniKantonalnom ministarstvu za poljoprivredu prijaviti plan proizvodnje za narednu godinu, a najkasnije do 15. novembra tekuće godine na obrascu PPP.

Klijenti koji ne izvrše prijavu planirane proizvodnje u navedenom roku, neće moći ostvariti pravo na federalnu novčanu podršku u 2020. godini.

Obrazac prijave plana proizvodnje (PPP) se može preuzeti u Službi za finansije, privredu, komunalne i inspekcijske poslove, općinskim uredima u Jelahu, Tešanjci i ovdje

Popunjen i potpisan obrazac prijave slati direktno ili putem Službe na adresu : Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Kučukovići broj 2, Zenica.

Privode se kraju posljednje pripreme za početak 22. Svjetskog seniorskog prvenstva u kickboxingu, koje se održava u Sarajevu od 19. do 27. oktobra 2019. godine.

Poprište spektakla je Olimpijska dvorana “Zetra”, a organizator Kickboxing savez BiH, pod okriljem WAKO kickboxing Federacije. Na prvenstvu će učestvovati borci iz 67 zemalja, reprezentativci sa pet kontinenata. Najbrojnije su reprezentacije Turske (70) i Rusije (70), a po brojnosti slijede ih selekcije SAD (47), Italije (52), Hrvatske (56), Australije (34), Poljske (51), Srbije (37).

Na čelu organizacionog odbora je naš Alija Ogrić, a selektor reprezentacije i glavni trener je Salko Zildžić. Pored njega, u radu sa reprezentacijom BiH aktivno učestvuje još sedam  trenera.

Reprezentaciju BiH na ovom prvenstvu čine ukupno 22 borca, u raznim kategorijama, koji su kondicione pripreme odradili u Ulcinju, dok se tehničke pripreme vrše kroz svakodnevne treninge.

Kako su nam potvrdili organizatori, svi bh. borci nalaze se u dobroj formi, nema povreda i svi su spremni. I pored izuzetno jake konkurencije, u našem taboru čvrsto vjeruju da mogu osvojiti neku od medalja.

Sretno našem Aliji i ekipi, da se istaknu kao odlični organizatori i dobri domaćini, a takođe puno sreće i našim takmičarima, da se u najboljem svjetlu pokažu na domaćem terenu i osvoje nove medalje.

Neformalno zapošljavanje je rad koji je sam po sebi zakonit, ali nije prijavljen vlastima u svrhe poreza, socijalnog osiguranja, odnosno poštivanja zakona o radu.
Kao takav ima važnu ulogu u svim ekonomijama Zapadnog Balkana, jer široko rasprostranjen neformalni rad lišava vlasti potencijalnih poreskih prihoda, dovodi do nepoštene konkurencije, te često utiče na prava radnika i pristojne uslove rada.

Prema grubim procjenama ukupni gubitak prihoda u šest ekonomija Zapadnog Balkana zbog neprijavljenog rada je nekoliko milijardi evra, što su značajna sredstva koja su se mogla iskoristiti za poboljšanje usluga ili infrastrukturne projekte, rekla je Maja Handziska Trendafilova, šefica programskog odsjeka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), na otvaranju regionalne radionice o neprijavljenom radu u regionu danas u Sarajevu.

Udio neformalnog zapošljavanja u šest ekonomija Zapadnog Balkana:

Albanija 29,4%
Bosna i Hercegovina 30%
Kosovo 23%
Crna Gora 33%
Sjeverna Makedonija 18,5%
Srbija 19,5%.

“Osim toga, u anketama o radnoj snazi procjenjuje se da između 20 i 30 posto zaposlenih osoba radi neprijavljeno, dok prema istraživanju preduzeća koje provodi Svjetska banka skoro se polovina, odnosno 49,2 posto preduzeća u regionu takmiči sa firmama koje rade na crno. S obzirom da cijeli region pati od skoro identičnog problema neformalnog rada, najbolji odgovor leži u strukturisanom, regionalnom pristupu ovom problemu koji nije zasnovan samo na sankcijama, već i na poticajima za prelazak na formalno zapošljavanje, između ostalog i kroz informisanje o njegovim koristima”, dodala je Handziska Trendafilova.

Radionicu, na kojoj su se okupili donosioci politika sa Zapadnog Balkana, socijalni partneri, stručnjaci iz regiona i šire, organizovao je projekat Savjeta za regionalnu saradnju “Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja” (ESAP).

Učesnici su razgovarali o glavnim izazovima i inicijativama politika u svrhu rješavanja pitanja neprijavljenog rada, pri čemu su posebnu pažnju posvetili razmatranju novih inicijativa za jačanje regionalne saradnje i njenih koristi.

S obzirom da neformalna ekonomija i neprijavljeni rad na Zapadnom Balkanu predstavljaju prepreku sveobuhvatnom ekonomskom prosperiteta, u okviru Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja, nedavno su sačinjeni dijagnostički izvještaji za svaku od ekonomija Zapadnog Balkana u kojima su sagledani pokretači neprijavljenog rada, institucionalni okviri i postojeći pristupi u okviru politika.

Nadovezujući se na postojeće napore na smanjivanju neformalne ekonomije, a posebno neprijavljenog rada, u izvještajima se iznose i prijedlozi u obliku preporuka za izgradnju holističkog, strateškog pristupa rješavanju pitanja neformalne ekonomije.

Savjet za regionalnu saradnju i Međunarodna organizacija rada (ILO) će u naredne tri godine zajedno raditi na provođenju druge faze projekta Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja, koju finansira Evropska unija, a u okviru koje će se nadovezati na prethodni rad, te zajedno sa partnerima i akterima iz regiona raditi na primjeni holističkog strateškog pristupa rješavanju pitanja neprijavljenog rada, pri čemu će se raditi i na uspostavljanju dinamične regionalne zajednice državnih službenika i partnera koji će promovisati razmjenu dobrih praksi i uzajamno učenje partnerskih institucija u regionu, saopšteno je iz RCC.

(Klix.ba)

Državljani BiH od februara 2022. godine će pored pasoša prilikom ulaska u Evropsku uniju morati skenirati kažiprst jedne ruke, dok će prilikom prvog prelaska na teritoriju EU skenirati lice te dati otiske četiri prsta jedne ruke.
Zvanična informacija o pooštrenim mjerama EU je objelodanjena u Varšavi na konferenciji u organizaciji Frontexa, što je za Klix.ba potvrdio savjetnik direktora Granične policije BiH Svevlad Hoffman.
“Evropska komisija je donijela direktivu u cilju bolje zaštite vanjskih granica EU i povećanog obima kriminala. Tzv. Morfing je kompjuterska tehnika koja mijenja fotografije lica na putnim ispravama. Dosadašnji sistemi zaštite koji su danas aktuelni su pokazali da je kriminal toliko napredovao da se mogu mijenjati fotografije na važećim putnim ispravama. Da bi se adekvatno odgovorilo na taj kriminal koji je posebno izražen za krijumčarenje ljudi, što je trenutno zlatna koka za krijumčare, donesena je odluka o pooštrenim mjerama”, kazao je Hoffman.

Zbog svega navedenog državljani trećih zemalja, odnosno onih koji nisu građani Evropske unije, će biti podvrgnuti utvrđivanju autentifikacije.

“Svi državljani trećih zemalja, a što je i BiH, od februara 2022. bit će podvrgnuti dodatnim graničnim provjerama kroz to da će putnici koji prvi put budu prelazili granicu EU pored pasoša potvrditi identitet na način da će im biti skenirano lice te uzet otisak četiri prsta desne ruke. To će biti pohranjeno u posebnu bazu koja će egzistirati u policijama unutar EU”, objasnio je savjetnik direktora GP BiH.

Svaki naredni put građani BiH, sve dok naša zemlja ne postane članica EU, će biti provjereni na način da moraju dati i digitalni otisak kažiprsta pri ulasku u neku od zemalja EU.

Na pitanje da li to znači da će državljani BiH u ljetnoj sezoni, kada vladaju velike gužve na granicama, morati davati otisak prsta pri ulasku u Hrvatsku, Hoffman odgovara potvrdno.

“Za nas je to posebno interesantno, jer većina naših državljana putuje u Hrvatsku ili kroz Hrvatsku putuje dalje u EU. Teško je sada spekulisati, ali sigurno da će to dodatno usporiti promet putnika iz BiH ka EU koji nemaju pasoš neke od zemalja EU”, rekao je.

(klix.ba)

Udruženja žena „Cicmanka“ Novi Šeher, zajedno s neformalnom grupom žena iz sela Kopice, jučer su obilježile Svjetski dan žena na selu.

U Maglaju su predstavile sve ono što nastaje kao produkt vrijednih ženskih ruku, od prelijepih ručnih radova, tradicionalnih slanih i slatkih jela novošeherskog kraja, pa do proizvoda od voća.

Također, dio prodajne izložbe bile su i marame ukrašene izuzetnim ručnim radom, što je bio projekat Udruženja „Cicmanka“, koji je podržala i zenička „Medica“.

Muniba Pepelar izložila je sve ono što uzgoji i preradi sama.

Ko hoće raditi, taj i ima. Samo ove godine na šipku sam zaradila već 140 maraka, uzgajam i stambolke, pa bude i špica. I njih prodajem. Proizvodim jabukovo sirće, pekmeze, salate, pšenično i kukuruzno brašno, a sve zdravo priča nam Muniba.

Grupa žena iz Kopica izložila je ručne radove, ali i stolnjake, kecelje i kuhinjske salvete s interesantnom porukom – „Budi muško, kuhaj sa mnom“.

Ovaj mali projekat pomogla je „Medica“ Zenica.

I na selu je sve više zaposlenih žena, a muškarci nisu navikli da im pomažu u kuhinji, pa im je ovo poruka i na neki način motivacija. Ako ne znaju kuhati, mogu oprati suđe, postaviti ili raspremiti sto ,ispričala nam je Vahida Jašić iz Kopica.

rojekat obilježavanja Svjetskog dana žena na selu finansiran je iz budžeta Općine Maglaj.

Žene na selu čine četvrtinu svjetske populacije i proizvedu polovinu hrane na planeti što nije zanemarivo. Ovi podaci govore koliko su žene na selu važne i koliko doprinose ne samo svojoj porodici nego i društvu naglasila je Kada Meškić, predsjednica Udruženja „Cicmanka“.

Žene novošeherskog kraja  obilježit će i Svjetski dan hrane, i to posjetom „Merhametu“, gdje će  korisnicima javne kuhinje ponuditi bosanske specijalitete, a Svjetski dan borbe protiv siromaštva iskoristit će se za posjete porodicama koje  su slabijeg imovnog stanja.

(Avaz)

Najmanja prosječna starost automobila je u Hrvatskoj, zatim u Bosni i Hercegovini, a najveća u Srbiji. Sa druge strane, Srbija ima manji broj automobila u odnosu na broj zaposlenih stanovnika, dok je u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj broj automobila veći od broja zaposlenih, piše Slobodna Bosna.

Broj automobila i njihova prosječna starost jedan je od parametara kojim možemo sagledati ekonomsku sliku određene države. Ukoliko u obzir uzmemo i broj zaposlenih, odnosno nezaposlenih stanovinak te države, slika je dosta potpunija.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske u 2018. godini u Hrvatskoj je ukupno bilo registrirano 2,167.996 vozila, Prosječna starost cijelog hrvatskog voznog parka za 2018. godinu iznosi 14,6 godina.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem augusta u Hrvatskoj je bilo 1,43 miliona zaposlenih, a 114.498 nezaposlenih.

Tako na svakog zaposlenog stanovnika Republike Hrvatske dođe 1.51 automobil.

U 2018. godini u Bosni i Hercegovini prosječna starost automobila iznosila je 16 godina. Registrovano je ukupno 1.064.130 vozila, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje od 43.010 vozila, odnosno za 4,21 posto. Broj registrovanih vozila najviše je povećan u Brčko distriktu za 5,18 posto. Kada je riječ o području Federacije BiH, najviše registrovanih vozila ima u KS, na drugom mjestu je Tuzlanski kantona, a najmanje ih je registrovani u BPK.

Posljednjeg dana augusta ove godine u Bosni i Hercegovini bilo je 821.791 zaposlena osoba, dok je 406.848 osoba ostalo na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje.

Statistički to iznosi 1.29 automobila po glavi svakog zaposlenog stanovnika u Bosni i Hercegovini.

U Srbiji je prema posljednjim podacima registrirano 2.029.554 automobila. Prosjećna starost automobila je 17.1 godinu. Ukupan broj zaposlenih u drugom kvartalu 2019. godine iznosio je 2 161 533 lica.

Za razliku od Hrvatske i Bosne i Hercegovine, broj automobila u Srbiji je, dakle, manji od broja zaposlenih osoba, dok su automobiliu Srbiji u projeku za 2,5 godina stariji od automoila u Hrvatskoj dosnono 1,1 godinu stariji od autiomobila u BiH.