JP "RAD" d.d. Tešanj započelo je aktivnosti na vraćanju instalacija vodovoda na mostu, na rijeci Usori u Jelahu. Shodno odobrenju Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline obavještavamo učesnike u saobraćaju da će u periodu od 22.08.2019. godine do 13.09.2019. godine na dionici regionalne ceste RP474  Tešanj- Prnjavor (gr.kantona) - lokacija novi most na rijeci Usori u Jelahu, dolaziti  do usporenog odvijanja saobraćaja, regulisanog prometom  jednom saobraćajnom trakom.

JP "RAD"d.d. Tešanj će nastojati radove okončati u predviđenom roku, pa građane molimo za razumjevanje.

Samo od početka ove godine do danas, građani u BiH polizali su više od tri miliona kilograma sladoleda, što je više nego u istom periodu prošle godine, kada smo uvezli oko 2,7 miliona kilograma ove zamrznute poslastice, sudeći prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Oni kažu da smo od početka godine do danas uvezli 3.034.949,93 kilograma sladoleda vrijednosti 14.290.759,99 KM.

– U istom periodu prošle godine uvezeno je 2.759.539,09 kilograma sladoleda u vrijednosti 13.080.723,54 KM – rekli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Najviše sladoleda u BiH pristiže iz susjedne Hrvatske, iz koje je samo ove godine uvezeno skoro dva miliona kilograma, preciznije 1.944.535,44 kilograma u vrijednosti od 8.276.915,85 KM.

– Nakon Hrvatske, najviše sladoleda pristiže iz Srbije, ali skoro četiri puta manje – 636.598,67 kilograma vrijednosti 3.243.022,13 KM”, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Po uvozu količinski sladoleda u BiH slijede Poljska i Mađarska, gdje je iz Poljske uvezeno 186.609,51 kilogram u vrijednosti 835.098,92 KM, a iz Mađarske 169.607,46 kilograma vrijednosti 1.464.306,13 KM.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske, kaže da je veliki uvoz najvjerovatnije posljedica nepostojanja domaće kompanije za proizvodnju sladoleda, te da postoji firma u Čitluku koja se bavi proizvodnjom, ali da ona u suštini nije domaća.

– To je ozbiljan biznis, zahtijeva ogromna finansijska sredstva i investicije da bi neko s livade krenuo da se bavi tim poslom. Jedna firma drži monopol u BiH, te se teško izboriti na tržištu, treba uložiti mnogo novca, a nije se lako probiti – kaže Trivić.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT”, kaže da naše tržište sladoleda drži isključivo jedan proizvođač, koji istovremeno ima i maloprodajne lance, te da je normalno da se u tim maloprodajnim objektima ti proizvodi nalaze u povlaštenom položaju.

– Na tržištu se jako teško izboriti sa drugim proizvođačima, jer se radi o brendovima koji su svoj imidž gradili više decenija, te su vremenom učvršćivali i imali favorizovane pozicije na policama velikih maloprodajnih lanaca – pojasnio je Grabovac.

On kaže da bi potencijalnom domaćem proizvođaču bili potrebni ogroman novac i vrijeme kako bi se mogao pozicionirati na policama velikih marketa i kako bi mogao parirati na tržištu, jer se na tržištu nalazi već kompanija koja je formirana i koja je uložila veliki novac u promociju, oglašavanje, nagradne igre i slično.

(Nezavisne)

U Evropsku uniju se prošle godine legalno doselilo 228 hiljada građana zemalja zapadnog Balkana – Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, podaci su Eurostata.

Iz Albanije se 2018. godine u EU iselilo 62 hiljade građana što je 2,2 posto ukupne populacije te zemlje, zatim slijede Sjeverna Makedonija sa 2,1 posto ukupnog stanovništva te države (24,3 hiljade), a s Kosova je otišlo dva posto građana (34,5 hiljada). BiH je lani napustilo 1,5 posto stanovnika (53,5 hiljade), Srbiju 1,3 posto (51 hiljada) i Crnu Goru 0,5 posto (3 hiljade).

Prema podacima Eurostata stanovnici zemalja zapadnog Balkana najradije idu u Njemačku. U tu državu se prošle godine iselilo čak 19 hiljada Kosovara, po 16 hiljada stanovnika BiH i Srbije, 11,5 hiljada građana Sjeverne Makedonije te 1,5 hiljada iz Crne Gore.

Građani Albanije najčešće su išli u Italiju, njih 23 hiljade.

U Evropskoj uniji 2018. godine ukupno je izdano 2,67 miliona boravišnih dozvola za prvi dolazak iz skoro svih zemalja svijeta. Najviše useljenih je u Njemačkoj, 543 hiljade, zatim u Ujedinjenom Kraljevstvu, 450 hiljada, Francuskoj, 264 hiljade, Španiji, 259 hiljada, Italiji, 238 hiljada, te Švedskoj – 124 hiljade, prenosi Indikator.

Studija “Mapiranje dijaspore iz BiH” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Studija je rađena u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u BiH: Dijaspora za razvoj”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.

Postoji balans između ispitanika koji imaju djecu mlađu od 18 godina i onih koji nemaju. Ovo pitanje je reprezentativno kada se uzme u obzir da od ukupnog uzorka jedna polovina ispitanika ima djecu koja će možda trebati dopunsku nastavu. Osim toga, ukazuje i na broj osoba druge generacije koje imaju pravo na državljanstvo BiH po osnovu barem jednog roditelja.

Djeca rođena u dijaspori i državljanstvo BiH

Kako pokazuje izvještaj, jedan veliki problem koji pogađa dijasporu iz BiH u svih 10 zemalja je manjak državljanstva BiH kod djece koja su rođena van naše zemlje. Odgovori na ovo pitanje ukazuju da oko 50% od ukupnog broja djece rođene u dijaspori nemaju državljanstvo BiH. Odgovori ukazuju i na činjenicu da je relativno mali broj roditelja pokrenuo proces ili namjeravaju aplicirati za državljanstvo BiH za svoju djecu.

Djeca koja pohađaju dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku

Zanimljivo je spomenuti da velika većina (80%) djece od onih koji su odgovorili na pitanje (491 ispitanik je odgovorio na pitanje) ne idu na dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Kako je ranije spomenuto, na rezultate utiču ispitanici iz SAD-a gdje ne postoje formalno organizirane škole na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku za razliku od Australije, Austrije, Njemačke ili Švedske, u kojima postoje organizacije dijaspore, udruženja ili obavezni školski programi koji dozvoljavaju djeci da pohađaju nastavu na maternjem jeziku. Odnosno, skoro 40% ispitanika u ovoj grupi su rekli da je dopunska nastava organizirana u njihovoj zemlji odredišta, dok je samo 4% njih reklo da nastavu organiziraju privatne organizacije.

Približno jedna četvrtina djece koja pohađa dopunsku nastavu, pohađa je putem organizacija dijaspore i udruženja, u kojima nastavnici rade na volonterskoj osnovi. Ovdje je bitno napomenuti da su vjerske organizacije preuzele brigu o očuvanju jezika među dijasporom i 32% ispitanika su rekli da njihova djeca pohađaju dopunsku nastavu pri vjerskim organizacijama. Ipak je bitno spomenuti da približno jedno od pet djece u dijaspori ide na dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Ovi nalazi govore da među pripadnicima dijaspore postoji interes za kontinuiranim obrazovanjem na maternjem jeziku u zemljama u kojima je provedeno ispitivanje, što potvrđuju i kvalitativna istraživanja.

(MojaBiH)

Prvi kamioni s piletinom iz BiH bi trebali u narednih petnaestak dana krenuti prema Evropskoj uniji.

Bosna i Hercegovina je početkom godine stavljena na listu zemalja kojima je dozoljen izvoz pilećeg mesa u EU, međutim domaće firme su zeleno svjetlo dobile tek polovinom maja. Razlog zašto još uvijek nisu izvezli meso je činjenica da je jako teško pronaći kupca na ovom zahtjevnom tržištu.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, smatra da je izvoz pilećeg mesa trenutno u rukama domaćih kompanija.

“Ministarstvo i Kancelarija za veterinarstvo BiH su završili sve procedure i otvorili tržište EU, te za izvoz nema više nikakvih prepreka, a pronaći kupce u Evropi je postepen i dug proces”, naglasio je Šarović, pišu Nezavisne novine

Predsjednik Koordinacionog odbora peredara, živinara BiH i izvršni direktor kompanije “Madi” iz Tešnja, Edin Jabandžić, ističe da se polazak prvih kamiona očekuje ovih dana.

“‘Madi’ bi u narednih petnaestak dana trebalo da krene sa prvim kamionima prema Hrvatskoj i Švedskoj. Treba biti realan i reći da nas niko u Evropi ne očekuje raširenih ruku. Ovdje prvenstveno treba očekivati pozitivnu reakciju naših ljudi koji su se raselili na Zapad iz BiH, ali i sa cijelog Balkana. Oni žele da kupuju domaće proizvode, a time se otvara prostor da svojim kvalitetom pridobijemo i ostale kupce na tržištu EU, koje je uistinu ozbiljno i ogromno”, rekao je Jabandžić.

Jabandžić ističe da sama činjenica da se može učestvovati na tržištu od 500 miliona ljudi dovoljan motiv da se bh. firme bore za svoje mjesto na tržištu.

“Konkurencija je velika, posebno u odnosu na zemlje EU, jer Unija izdvaja ogromna sredstva za stimulisanje, odnosno daje velike subvencije za poljoprivrednu proizvodnju”, pojasnio je Jabandžić.

Predrag Miličić, direktor “Agreksa” iz Donjih Žabara, predsjednik Poslovne zajednice živinara RS i zamjenik predsjedavajućeg Koordinacionog tijela za živinarstvo i peradarstvo BiH, pojašnjava da još uvijek nema podatke o tome da li su domaće firme krenule s izvozom piletine.

“Sve procedure su završene. Sad su na potezu domaće kompanije da pokrenu konkretne poslove sa partnerima iz zemlja EU, ali vjerovatno zbog tržišnih uslova, cjenovnih ili nečeg trećeg, zasad nemam informaciju da je neka naša firma krenula sa izvozom”, kaže Miličić.

Firma na čijem je čelu Miličić, bavi se proizvodnjom konzumnih jaja. On ističe da, nakon što odluka o odobrenju izvoza jaja za preradu iz BiH bude objavljena na stranici Evropske komisije, Kancelarija za veterinarstvo BiH će pojedinačno izdavati odobrenja domaćim firmama koje imaju sve propisane uslove da bi se mogle naći na tržištu EU.

Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, podsjetio je da je BiH 2012. godine bila jedan od glavnih dobavljača peradarskih proizvoda za hrvatsko peradarsko tržište, a vrijednost izvoza je iznosila 14 miliona KM godišnje uz snažan tržišni udio od 85% ukupnog uvoza u Hrvatsku u kategoriji svježeg pilećeg mesa.

Međutim, čim je Hrvatska ušla u EU, izvoz je zaustavljen, a tržište su preuzele druge evropske zemlje.

“Peradarstvo u BiH, prema podacima OECD-a, ima potencijal i veliku šansu da u okviru cjelokupne poljoprivredne proizvodnje postane najveći sektor za proizvodnju mesa do 2020. uz godišnji porast od 2,3%”, kaže Vuković.

Odlukom se propisuju najniži tehnički zahtjevi za novoproizvedena i korištena vozila u procesima homologacije tipa vozila i homologacije pojedinačnog vozila, te za diјеlоvе, urеđаје i opremu vozila u procesu homologacije tipa

U narednim mjesecima Bosna i Hercegovina počinje sa provjerama auto dijelova koji ulaze u tu zemlju.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je krajem marta ove godine objavilo odluku o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila pri homologaciji tipa vozila i homologaciji pojedinačnog vozila, te za dijelove, uređaje i opremu vozila pri homologaciji tipa, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ovom odlukom se propisuju najniži tehnički zahtjevi za novoproizvedena i korištena vozila u procesima homologacije tipa vozila i homologacije pojedinačnog vozila, te za diјеlоvе, urеđаје i opremu vozila u procesu homologacije tipa.

U skladu sa Planom opremanja civilne zaštite, u prvom polugodištu 2019. godine izvršena je nabavka opreme i sredstava za potrebe civilne zaštite, a odnosi se na nabavke koje su zbog postupaka javne nabavke prenijete i preuzete iz 2018. godine. Izvršena je nabavka drona, zatim terenskog vozila, medicinske opreme za potrebe službe zaštite i spašavanja za medicinsku pomoć, kao i dio radio-komunikacijske opreme za potrebe struktura civilne zaštite koja je većim dijelom instalirana na terenu u cilju pokrivenosti radio signalom područja Tešanjke, Kraševa i Lepenice. Oprema je nabavljena u skladu sa Programom razvoja sistema zaštite i spašavanja 2017.-2021. godina iz sredstava posebnog poreza za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća. Ukupan iznos nabavljene opreme i sredstava je 65.483,73 KM.

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE

Općinsko vijeće Tešanj na svojoj 31. sjednici, održanoj 31.07.2019. godine, razmatrajući nacrt odluke o pogodnostima za investiranje na području općine Tešanj, usvojilo je zaključak kojim se prihvata Nacrt Odluke i ista upućuje na javnu raspravu. Obavještavamo javnost da javna rasprava po ovoj Odluci traje 60 dana, odnosno do 15. oktobra 2019. godine. U ovom periodu svi zainteresovani svoje primjedbe i prijedloge mogu dostaviti u pisanoj formi na adresu:

OPĆINA TEŠANJ

Služba za finansije, privredu, komunalne i inspekcijeske poslove

Trg Alije Izetbegovića br. 1

74260 Tešanj

ili na e-mail:

Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Zainteresovani će svoje prijedloge i primjedbe moći inznijeti i na usmenoj javnoj raspravi koja će se održati dana 14.10.2019. godine u 14,00 sati u novoj sali Općinskog vijeća Tešanj.

Nacrt odluke

Javna rasprava

Ljetni mjeseci, ali i period uoči Kurban-bajrama, vrijeme su pojačane medijske zainteresovanosti za temu oboljenja bruceloze, ali i opasnosti koje ovo oboljenje nosi, njene rasprostranjenosti, kao i načina zaštite.

Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), iz oblasti veterinarstva i javnog zdravlja, zajedno su sačinili niz preporuka, smjernica i obavezujućih pozitivnih praksi.  Cilj je da se spriječi oboljenje, pogotovo u periodu intenziviranog klanja i obrade mesa stoke podložne brucelozi, uoči Kurban-bajrama.

Sve informacije o zdravstvenom aspektu klanja i pripremanja kurbanskog mesa dostupne su u brošurama, lecima, plakatima, te online na internet stranici INZ.ba.

Podaci i odgovori rezultat su „One health“ (Jedno zdravlje) sveobuhvatnog pristupa stručnjaka Instituta za zdravlje, koji preferiraju i promoviraju koncept da nije moguće osigurati zdravlje ljudi, ukoliko se prethodno ne osigura zdravlje životinja i bilja, koje se koristi za ishranu ljudi.

Prenošenje konzumiranjem neobrađenih i nedovoljno obrađenih proizvoda

Obolijevanje ljudi od bruceloze je direktno povezano sa obolijevanjem životinja. Bolest se veoma rijetko prenosi sa čovjeka na čovjeka. To se događa korištenjem neobrađenog mlijeka i proizvoda od neobrađenog mlijeka ili nedovoljno termički obrađenog mesa.

Takođe, moguće je obolijevanje direktnim kontaktom čovjeka sa tkivima ili sekretom koji potječu od inficiranih životinja preko otvora na koži i konjuktiva. Ovo je bitno zbog mogućeg obolijevanja osoba koje se bave klanjem ili obradom mesa stoke, navode u INZ-u.

Posljedice bruceloze mogu biti višemjesečne zdravstvene komplikacije, u pravilu šest do devet mjeseci. Bruceloza može uzrokovati komplikacije kao što su meningoencefalitis i endokarditis (bolesti mozga i srca), koje zahtjevaju trojnu terapiju. Kod pacijenata kojima je ordinirana odgovarajuća terapija, odgovarajući vremenski period, postoji opasnost od pojave povratka bolesti.

Bez obzira gdje osoba radi, može oboljeti od buceloze kod kuće, bližoj ili daljoj okolini. Potrebno je naglasiti da opasnost od konzumiranja mliječnih proizvoda postoji samo korištenjem neprokuhanog mlijeka i proizvoda, dok su pasterizirani (termički obrađeni) proizvodi iz mlijekara koje provode potrebne procedure potpuno neškodljivo s ovog aspekta mogućeg oboljenja.

Gdje su zabilježena oboljenja od bruceloze

Bruceloza jedna od glavnih i najraširenijih zoonoza u svijetu Bruceloza se u ovim krajevima pojavila još 2000. godine i od tad je stalno prisutna u FBiH, odnosno radi se o oboljenju sa periodima povećanja oboljelih ili smanjenjem broja oboljelih. Pitanje bruceloze koje je veoma kompleksno i treba ga sistemski rješavati.

Samo prisustvo bruceloze u razvijenijim državama, kao što su Italija ili Grčka. govori u prilogu tome koliko je to kompleksno pitanje koje zaslužuje konstantnu pažnju i djelovanje. Procjenjuje se da od ove bolesti svake godine u svijetu oboli oko 500.000 ljudi, od čega oko 20.000 otpada na Evropu.

Preventivne mjere

Rizik od oboljevanja ljudi od bruceloze je minimalan pri konzumaciji mesa, ukoliko je provedena pravilna termička obrada (na ili iznad 70 stepeni Celzija), dok u 90 posto slučajeva oboljenje nastaje komzumacijom sira, proizvedenog od termički neobrađenog ili nedovoljno obrađenog mlijeka.

Među preventivnim mjerama koje su usmjerene na spriječavanje prenosa oboljenja na ljude, jedan od najvažnijih je pasterizacija – termička obrada mlijeka. Konzumacija sirovog mlijeka i sira pripremljenog od termički neobrađenog mlijeka ovaca i koza smatra se najčešćim izvorom zaraze ljudi.

Zdravstveno prosvjećivanje seoskog stanovništva, stočara i zemljoradnika, ali i opće populacije sa ciljem podizanje nivoa znanja o putevima i načinima prenošenja oboljenja znatno doprinosi smanjenju prenosa oboljenja na ljude.

Bruceloza kao profesionalno oboljenje se češće javlja u dobnoj grupi od 20 do 40 godina, kada češće oboljevaju muškarci nego žene, osim u nekim područjima gdje žene češće pomažu pri donošenju na svijet mladih (jagnjenju, jarenju) pa one češće i oboljevaju.

U općoj populaciji oboljevaju osobe oba spola, a najmanji broj oboljelih se registruje u dječijem uzrastu kad se obično radi o blagim formama.

Najveći broj infekcija i oboljenja ljudi nastaje krajem zime i početkom proljeća što je vezano za rad sa stokom (nakon pobačaja ovaca i koza, odnosno jagnjenja i jarenja). Zbog netipične kliničke slike bruceloza često više mjeseci ostaje nedijagnostikovana.

U slučaju sumnje i potvrde bruceloze kod životinja, nadležni veterinarski inspektor nalaže mjere u skladu s odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživara i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda i svinja.

Osobe koje raspolažu neobilježenim životinjama mogu prekršajno i krivično odgovarati.

Predviđene kazne prema Zakonu o veterinarstvu BiH po svakom pojedinačnom prekršaju za fizička lica iznose minimalno 430, a za pravna lica 4.350 KM.

U skladu sa navedenim propisima nadležni veterinarski inspektor pored ostalih mjera nalaže da se sve životinje kod kojih je potvrđena bruceloza moraju uputiti na sanitarno klanje ili se nad njima vrši eutanazija i neškodljivo uklanjanje leševa.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Podaci o broju oboljelih ljudi i životinja*

*Podaci u nastavku su podaci zdravstvenih ustanova i informacije koje su zvaničnici zdravstvenih ustanova plasirali posredstvom medija, broj oboljelih životinja i ljudi je uglavnom uvećan, u odnosu na prethodnu godinu. Institut za zdravlje i sigurnost hrane nije institucija koja raspolaže sa potvrđenim podacima ovog tipa, niti može potvrditi njihovu validnost, nego se radi o podacima koji su već, posredstvom medija i Internet stranica plasirani u javnost, a odnose se na ovu tematiku. Eventualnu potvrdu ili validaciju podataka javnost i mediji mogu dobiti u konkretnim ustanovama na području kantona i FBiH.

Prema navodima iz medija, na području Zeničko-dobojskog kantona tokom ove, 2019. godine, od bruceloze je oboljelo 111 životinja, od čega najviše, 103 na području Zenice. Po tri oboljele životinje evidentirane su u Tešnju i Visokom, a jedna u Maglaju, podaci su koje je putem lokalnih medija objavila Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Sve oboljele životinje evidentirane su u šest žarišta u ZDK, od kojih je trenutno aktivno samo jedno žarište, i to u zeničkom naselju Poratje, gdje evidentirano 96 oboljelih ovaca.

Na području Srednjobosanskog kantona manji je broj oboljelih životinja od bruceloze, ali veći broj oboljelih ljudi, među kojima najviše onih koji nisu u dodiru sa životinjama, nego su konzumirali neki od mliječnih proizvoda. Bruceloza je prema podacima nadležne kantonalne inspekcije, kako su prenijeli mediji, pronađena kod 17 životinja u tri općine, Busovača, Fojnica i Jajce, dok je oboljelih ljudi 28.

Od 18.000 uzoraka pregledanih od početka ove godine u Tuzlanskom kantonu, 25 je bilo pozitivno na brucelozu. Na području Živinica je pozitivno 11 goveda i deset ovaca, a u Kalesiji dva goveda te u Gračanici jedno. Od početka godine u UKC Tuzla od bruceloze se liječilo 11 osoba.

U Kantonu Sarajevo je, prema podacima objavljenim u javnosti, kontrolirano 85 farmi, 51 prijevoznik i šest puta stočna pijaca. Bruceloza je potvrđena u dva slučaja, pri čemu je eutanazirano 14 životinja, 12 goveda i dvije ovce.

U podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH se navodi da je, do sredine godine, na području Federacije ukupno ove godine zaraženo 78 osoba. Povećan je i broj oboljelih od Q-groznice. Podaci pokazuju da je oboljelo 18 osoba, što je za pet više nego u istom periodu prošle godine