Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane proteklih mjeseci je provela organiziranu edukaciju u obliku radionica za djecu u svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama u ZDK.

Edukacija “Oralna i lična higijena“ je provođena u prostorijama predškolskih ustanova u jedanaest općina ZDK (jedino općina Olovo u ZDK nema registrovane vrtiće). Bilo je obuhvaćeno ukupno 40 predškolskih ustanova, a na radionicama je učestvovalo 890 mališana.

Svi mali učesnici su dobili četkicu za zube i diplomu „Zubić vile“, donaciju distributera četkica za zube „Curaprox“.

Istovremeno je provedena i organizirana edukacija iz prve pomoći za osoblje u svim javnim i privatnim predškolskim ustanovama u ZDK s ciljem povećanja sigurnosti u vrtićima. Obuku je prošlo 211 zaposlenica i zaposlenika u svih 40 privatnih i javnih predškolskih ustanova.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu proglasila 11. juli 2019. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, Danom žalosti u Federaciji Bosne Hercegovine.
Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i institucija Federacije BiH.

Na Dan žalosti ne mogu biti održavani programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH, a medijske kuće na teritoriji Federacije BiH dužne su uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

U obrazloženju ove odluke istaknuta je činjenica da su tokom proteklog rata na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine počinjeni brojni zločini i da su se dogodile tragedije ogromnih razmjera, ali je po brutalnosti i broju žrtava najteži zločin, odnosno genocid izvršen u Srebrenici.

"Vlada Federacije donijela je ovu odluku radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na ovaj tragični događaj", navedeno je u saopćenju Vlade FBiH.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona donijelo je Pravilnik o organiziranju rada škole u bolnici, čime je po prvi put u Federaciji BiH u jednom kantonu uređen način organiziranja nastave za učenike koji se nalaze na dužem bolničkom liječenju.

Pravilnik predviđa organiziranje nastave u okviru odjeljenja, grupe ili individualno za osnovce koji su hospitalizirani duže od tri sedmice, dok će adekvatno prilagođeno obrazovanje za djecu na kućnom liječenju pružati najbliža škola mjestu stanovanja uz primjenu adekvatnih oblika nastavnog rada.

“Cilj organiziranja ovakvog oblika nastave je da se hospitaliziranoj djeci olakša odvojenost od porodice i primarne socijalne sredine, umanji stres od boravka u bolnici, omogući kontinuitet u usvajanju nastavnih sadržaja, te da se dani provedeni u bolnici učine zanimljivim i sadržajnijim, što osigurava lakšu reintegraciju u matičnu školu nakon povratka iz bolnice i prelazak u viši razred bez polaganja razrednih ispita ili ponavljanja razreda”, ističe Spahija Kozlić, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK.

Prema pravilniku, koji je početkom sedmice objavljen u Službenim novinama ZDK, u gradu ili općini u kojoj postoji zdravstvena ustanova koja nudi usluge bolničkog liječenja za djecu, a u ZDK-u su to Kantonalna bolnica Zenica i Opća bolnica Tešanj, organizaciju i realizaciju škole u bolnici vrši geografski najbliža osnovna škola, a u odgojno-obrazovni rad bit će uključeni nastavnici razredne i predmetne nastave.

Press služba ZDK

Prema podacima FHMZ-a, u Bihaću je zabilježen najtopliji juni od početka službenih mjerenja, a u Bugojnu je bilo najviše padavina.
Juni 2019. godine za Bihać je bio najtopliji od početka službenih mjerenja, dok je za Bugojno bio najkišovitiji, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).

Na meteorološkoj stanici Bihać bilo je 28 toplih i 17 vrelih dana, dok su u Bugojnu ukupne sume padavina iznosile 190,4 milimetara.

U izvještaju FHMZ-a stoji da su prosječne temperature zraka u šestom mjesecu ove godine na svim meteorološkim stanicama bile iznad višegodišnjeg prosjeka, u odnosu na referentni niz od 1961. do 1990. godine.

Zbog dužih kišnih perioda, u Bugojnu je, prema prosječnim temperaturama, juni bio najhladniji (20,5 stepeni Celzija), dok je, očekivano, Mostar bio najtopliji – 25,8.

Kada je riječ o planinskim područjima, temperature se kretala između 11,6 stepeni Celzija na Bjelašnici i 17,5 na Ivan-sedlu. No, druga dekada juna i na Bjelašnici je bila najtoplija od početka službenih mjerenja, kao i u Tuzli.

Broj toplih dana sa maksimalnim dnevnim temperaturama od 25 i više stepeni Celzija, bio je znatno veći od prosjeka, a u Sarajevu ih je bilo čak 25, uz 17 vrelih, kada su temperature išle iznad 30 stepeni Celzija.

U Mostaru čak 24 vrela dana

Odstupanje od referentnog niza bilo je ogromno, jer je u periodu od 1961. do 1990. u Sarajevu bilježeno 11,5 toplih, a svega 1,1 vrelih dana.

U Mostaru, zabilježeno je 28 toplih i 24 vrela dana, a tropske noći zabilježene su u Mostaru, Gradačcu i Bihaću.

Govoreći o padavinama, one su varirale ispod i iznad granice višegodišnjeg prosjeka. U Livnu ih je bilo najmanje, 35 milimetara.

I broj sunčanih sati u junu bio je rekordan. Zabiježno ih je 218, ili 48 više od prosječne vrijednosti. Najveće odstupanje u odnosu na referentni niz desilo se u Bihaću, gdje je bilo 328 sunčanih sati, 108 više od prosjeka.

Brojke u FBiH prate i svjetski trend zatopljavanja. Prema informacijama Agencije za satelitsko praćenje Evropske unije, protekli juni bio najtopliji mjesec ikada zabilježen na planeti.

Prosječna temperatura u junu na globalnom nivou je bila viša od normalne, dok je u Evropi bila u prosjeku viša za dva stepena Celzijusa od uobičajnih vrijednosti za taj mjesec.

(Al Jazeera)

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine je po optužnici Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona donio osuđujuću pravosnažnu presudu za Elviru Mujačić (43) iz Gračanice, zbog krivičnog djela ubistvo i izrekao joj kaznu zatvora u trajanju od 12 godina.

Optužnicom se Mujačić teretila da je 17. septembra 2015. godine u večernjim satima u Donjoj Orahovici kod Gračanice, u dvorištu porodićne kuće, nakon kraće prepirke sa mužem Damirom, uzela kanister sa benzinom, prosula ga po njegovom tijelu i odjeći, zapalila ubrus i bacila ga na muža te je vatra zahvatila cijelo Damirovo tijelo.

Damir Mujačić je preminuo od postopeklinskog šoka u Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli.

(Tuzlanski.ba)

Nakon što su predstavnici članica Europske unije usuglasili imena čelnih ljudi te asocijacije, u srijedu bi trebala biti održana sjednica Europskog parlamenta, na kojoj će biti izabran njegov predsjednik.

Europsko vijeće je EP-u sugeriralo da u prve dvije i pol godine za predsjednika izabere bugarskog socijaldemokrata Sergeja Staniševa, a u drugom dijelu mandata Nijemca Manfreda Webera.

Prethodno je usuglašeno da za novu predsjednicu Europske komisije bude predložena Njemica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, za predsjednicu Europske središnje banke - ECB Francuskinja Christine Lagarde, a za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell.

Tusk: Evropa je ženskog roda
"Izabrali smo dvije žene i dva muškarca za četiri ključne pozicije. Savršena spolna ravnoteža i vrlo sam sretan zbog toga. Napokon, Europa je ženskog roda. Mislim da je vrijedilo čekati ovakav ishod", ocijenio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Predložena Ursula von der Leyen najavila je da namjerava imenovati Fransa Timmermansa i Margrethe Vestager za najviše rangirane potpredsjednike EK-a.

Skandali prate kandidatkinju za čelo EK-a
Predstavljajući kandidatkinju za predsjednicu EK-a, agencije podsjećaju kako je 60-godišnja članica njemačke Kršćansko-demokratske unije i ministrica obrane Njemačke od 2013. godine.

Navodi se i kako je njezin ministarski mandat obilježen skandalima oko javne nabave u ministarstvu obrane, desnog ekstremizma u njemačkoj vojsci (Bundeswehr), kritike velikih razlika u vojnoj spremnosti i pada dvaju njemačkih mlažnjaka Eurofighter prošloga tjedna, pri čemu je jedan pilot poginuo.

Von der Leyen je ušla u svijet politike s 42 godine, a prije toga je radila kao ginekologinja.

Majka sedmero djece, Ursula von der Leyen rođena je u Bruxellesu te je živjela u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Belgijskom premijeru Evropsko vijeće
Belgijski premijer Charles Michel, čelnik liberalnog Reformističkog pokreta, koji većinom okuplja frankofone Valonce, zamijenit će bivšeg poljskog premijera Donalda Tuska i postati predsjednik Europskog vijeća, ako ga potvrdi EP.

Njegova je stranka članica kluba zastupnika "Obnovimo Europu", koji je nastao spajanjem liberalnog ALDE-a i Macronove stranke LREM.

Michel je postao najmlađi belgijski premijer u povijesti, kada je 2014. godine, s 38 godina, preuzeo funkciju, kao drugi frankofoni liberal.

Studirao je pravo u Bruxellesu i Amsterdamu te je radio kao odvjetnik.

Pokrajinski vijećnik je postao već s 18 godina, a zastupnik u nacionalnom parlamentu postao je s 23 godine.

Inženjer aeronautike vodit će diplomatiju
Poziciju visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a preuzima trenutni španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell, koji se odrekao zastupničkog mandata u EP-u kako bi mogao biti predložen za funkciju.

Sedamdesetdvogodišni Borrell je član Španjolske socijalističke radničke stranke - PSOE, a zamijenit će Federicu Mogherini, dosadašnju šeficu europske vanjske politike i također članicu Socijalista i demokrata - S&D.

Borrell je bio predsjednik EP-a od 2004. do 2007. godine, a po struci je inženjer aeronautike.

Uz to, ima magisterij sa Stanforda iz operacijskih istraživanja, magisterij ekonomije energetskog sektora s pariškog, Francuskog instituta za naftu i doktorat ekonomije s madridskog sveučilišta Complutense.

Lagarde umjesto Draghija na čelu ECB-a
Mjesto šefice ECB-a dodijeljeno je šefici Međunarodnog monetarnog fonda - MMF od 2011. godine Christine Lagarde.

Lagarde je prije pozicije u MMF-u bila ministrica financija Francuske.

Zagovornica je ženskih kvota u poslovnom svijetu te se može očekivati da će to primijeniti i u ECB-u.

Lagarde će zamijeniti Talijana Marija Draghija.

(Al Jazeera)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za juni 2019. godine iznosi 1.070 eura i za 27 eura je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec.

Kako navodi SSSBiH, prosječna plata isplaćena u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine za april 2019. godine iznosila je 473 eura, što je posljednji podatak koji je objavio Zavod za statistiku Federacije, i za pet eura je viša od prosječne plate isplaćene u martu 2019. godine.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,2 posto.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji te minimalni troškovi života četveročlane porodice, koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Najviše novca za prehranu

Potrošačku korpu čine: prehrana – 42,8 posto, stanovanje i komunalne usluge – 14,8 posto, higijena i održavanje zdravlja – 5,6 posto, obrazovanje i kultura – 8,6 posto, odjeća i obuća – 14,3 posto, prijevoz – 6,6 posto, te održavanje domaćinstva – 7,16 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 83 artikla.

Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojani su troškovi za osam stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

(Al Jazeera)

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u 2019. godini nastavlja sa zdravstvenim aktivnostima uokviru obilježavanja Kurban-bajrama. Zato je iz ove institucije upućen poziv da, uoči praznika muslimana 11. avgusta ove godine, svi koji namjeravaju obaviti vjerski obred klanja kurbana, vode računa o zdravstvenom stanju životinja namijenjenih za klanje kurbana.

Građani se posebno pozivaju na oprez prilikom nabavke (kupovine) životinja namijenjenih za klanje kurbana, njihovu prateću zdravstvenu dokumentaciju, obzirom na povećan broj životinja (ovaca, krava) oboljelih od bruceloze u 2018. godini, te činjenicu da rezultati analiza u prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da je broj oboljelih domaćih životinja na nivou prethodne godine, ističu iz INZ.

Sve veći broj oboljelih ljudi i zaražene stoke

Važno je biti svjestan činjenice da je bruceloza bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, te da kao i u broju oboljelih životinja, i broj oboljelih ljudi raste u 2018. i dosadašnjem periodu 2019. godine. Zato životinje koje su namijenjene za kurban i koje se namjeravaju privesti klanju moraju biti zdrave i obilježene ušnim markicama.

Uz neophodno poštivanje propisa o kurbanu, preporuka i njihove praktične primjene, neophodno je da izvršite kontrolu životinja namijenjenih za klanje. Za obavljanje pregleda je potrebno angažovati ovlaštenog veterinara, koji će uzeti uzorak krvi i dostaviti ga u laboratorije INZ-a na analizu.

– Neophodno je da znate da analiza uzorka krvi životinje, npr. na brucelozu, traje minimalno 48 sati, te se tek nakon tog vremena može potvrditi da li je životinja zdrava, a sumnjiv i/ili pozitivan uzorak se šalje na potvrđivanje na Veterinarski fakultet. Također, potvrda o zdravstvenom stanju životinje ne bi trebala biti starija od šest (6) mjeseci, navodi dr. vet. Rusmir Goletić, stručni saradnik za Veterinarsko javno zdravstvo i ekologiju.

Obzirom da Kurban-bajram nastupa u ljetnim mjesecima, potrebno je uložiti dodatne napore, izvršiti organizaciju na vrijeme, kako bi proces klanja i podjele kurbanskog mesa protekao što brže, kako bi se spriječilo kvarenje kurbanskog mesa.

Također, ustanove i organizacije koje će primati donacije kurbanskog mesa trebaju pripremiti odgovarajuće skladišne prostorije, sa odgovarajućim kapacitetima za skladištenje kurbanskog mesa. Prostorije za skladištenje kurbanskog mesa trebaju prethodno biti očišćene i dezinficirane, sa mogućnošću hlađenja, odnosno postizanja odgovarajućeg temperaturnog režima (do četiri stepena Celziusa) za skladištenje kurbanskog mesa.

Iz INZ-a napominju da, također, svim organizacijama i ustanovama stoje na raspolaganju u pogledu savjeta i pripreme skladišnih prostorija za prijem kurbanskog mesa, a INZ ima namjeru da redovno obavještava javnost o tome koje organizacije ili ustanove primaju donacije kurbanskog mesa uz osigurane zdravstvene uvjete.

Važno zbrinjavanje otpada

Svi građani koji će pristupiti klanju kurbana trebaju povesti računa i o nejestivim i neupotrebljivim ostacima koji nastaju prilikom klanja, a koji predstavljaju otpad životinjskog porijekla i njegovim neadekvatnim zbrinjavanjem može doći do narušavanja okoliša, što u konačnici može i negativno utjecati na zdravlje ljudi.

Klaonice i pojedinci koji će vršiti organizovano klanje, trebaju na vrijeme izvršiti pripreme za sve aktivnosti, odnosno očistiti i dezinficirati prostoriju namijenjenu za klanje, očistiti i dezinficirati opremu i materijal koji će se tom prilikom koristiti, pripremiti čiste posude za meso, pripremiti posudu ili kontejner za otpad životinjskog porijekla, te pripremiti lokaciju za odlaganje otpada životinjskog porijekla.

Važno je znati da je pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi. Ukoliko je to moguće treba angažovati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.

– Veoma je važan odabir lokacije jame grobnice za odlaganje otpada životinjskog porijekla, tako da jama treba da bude na odgovarajućoj udaljenosti od naseljenih mjesta i stambenih objekata, da je dovoljno udaljena od poljoprivrednih površina, farmi, objekata za uzgoj životinja, klaonica, da je dovoljno udaljena od vodotoka i vodnih akumulacija, prirodnih izvorišta vode i objekata za snabdijevanje vodom stanovništva. Jama namijenjena za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla treba da bude odgovajuće dubine, tako da debljina sloja zemlje iznad otpada bude minimalno jedan (1) metar, kako bi se spriječilo da strvinari raznose otpad, ističe Goletić.

U narednom periodu, do Kurban-bajrama, INZ će objaviti dodatne preporuke na ovu temu, uključujući i sveobuhvatan materijal na web prezentaciji inz.ba, a svi kojima je pomoć i asistencija potrebna, pozivaju se da kontaktiraju INZ i dobiju neophodne upute.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari 11. jula ove godine biće ukopani posmrtni ostaci 33 žrtve genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.
Posmrtni ostaci su iz Komemorativnog centra u Tuzli prebačeni u prostorije JKP "Gradska groblja" Visoko odakle će 9. jula biti transportovani u Potočare.

Ukoliko se neka od porodica do same dženaze, odnosno ispraćaja tijela, odluči ukopati posmrtne ostatke žrtve, to će joj biti i omogućeno.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine je Osman Cvrk rođen 1979. godine. On je u momentu ubistva bio maloljetan, imao je svega 16 godina. Najstarija žrtva koja će se ukopati ove godine je Šaha Cvrk ona je imala 82 godine kada je ubijena i ujedno je i jedina žena koja će u Potočarima biti ukopana ove godine.

Konačan smiraj ove godine naći će i otac i sin, Zaim i Fuad Pilav. Ukopani će biti i braća Mujić, Fahrudin (25) i Zijo (28) te braća Isaković. Asim Isaković je u momentu kada je ubijen imao 20 godina dok je njegov brat Kasim bio samo dvije godine stariji.

Žrtve koje će ove godine biti ukopane u Memorijalnom centru u Potočarima su:

1.    Bektić (Redžo) Mevlid rođen 1962. godine
2.    Bajraktarević (Osman) Nedžad, rođen 1975. godine
3.    Salkić (Alija) Bajro, rođen 1957. godine
4.    Husić (Husein) Muradif, rođen 1949. godine
5.    Purković (Ahmet) Šemso, rođen 1952. godine
6.    Isaković (Muhizin) Kasim, rođen 1973. godine
7.    Isaković (Muhizin) Asim, rođen 1975 godine
8.    Avdić (Hasan) Šemso, rođen 1964. godine
9.    Suljić (Nazif) Adil, rođen 1952. godine
10.    Cvrk (Osman) Rešid, rođen 1940. godine
11.    Cvrk (Arif) Šaha, rođena 1913. godine
12.    Gabeljić (Jusuf) Fadil, rođen 1974. godine
13.    Memić (Hasan) Sidik, rođen 1960. godine
14.    Tihić (Šukrija) Vekaz, rođen 1975. godine
15.    Tahić (Hamed) Enver, rođen 1976. godine
16.    Meholjić (Hakija) Husejn rođen 1929. godine
17.    Salkić (Fadil) Sabahudin, rođen 1972. godine
18.    Mehmedović (Džemail) Mali, rođen 1959. godine
19.    Suljić (Salko) Sabit, rođen 1974. godine
20.    Mehmedović (Suljo) Ismet, rođen 1937. godine
21.    Hirkić (Bajro) Behadil, rođen 1973. godine
22.    Nukić (Haso) Esad, rođen 1977. godine
23.    Jašarević (Halid) Ahmet, rođen 1950. godine
24.    Mujić (Ramo) Zijo, rođen 1968. godine
25.    Mujić (Ramo) Fahrudin, rođen 1970. godine
26.    Tabaković (Zajko) Hajro, rođen 1938. godine
27.    Ahmić (Ismet) Omer, rođen 1973. godine
28.    Cvrk (Behaija) Osman, rođen 1979. godine
29.    Pilav (Rasim) Zaim, rođen 1946. godine
30.    Pilav (Zaim) Fuad, rođen 1976. godine
31.    Šaranović (Ševkija) Sadik, rođen 1969. godine
32.    Tabaković (Nurija) Smail, rođen 1964. godine
33.    Tihić (Mustafa) Hamed, rođen 1928. godine

U Podrinje identifikacionom centru u Tuzli nalazi se još 140 identificiranih žrtava, ali uglavnom zbog nekompletnosti posmrtnih ostataka porodice se još nisu odlučile za ukop. Među njima je 38 žrtava koje su zvanično identificirane i DNK analizom i od strane porodica, a ostali samo na temelju DNK analize.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari do sada je smiraj pronašlo 6.610 žrtava genocida, a traga se za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

(klix.ba)

Dule Borić, šef Civilne zaštite u Tesliću pretučen je u nedjelju u ovom gradu, saznaju “Nezavisne”.

Iz PU Doboj za “Nezavisne” su potvrdili da je da im je prijavljeno da su dvije nepoznate osobe u nedjelju napale Borića i nanijele mu teške povrede.

Kako su istakli, Borić je upućen u Dom zdravlja u Tesliću, gdje mu je pružena ljekarska pomoć, a svemu je obaviješten i dežurni tužilac.

Policija traga za nepoznatim počiniocima koje su kako saznajememo imale prekriven dio lica, a Tužilac je slučaj okarakterisao kao nanošenje tjelesnih povreda.

Borić je inače aktivista SDS-a, iz ove stranke su najoštrije osudili ovaj napad.

“Napad se desio na parkingu ispred Borićevog stana, gdje su ga navodno presrela dva potpuno maskirana lica i nanijeli mu povrede i rasjekotine sa više udaraca u glavu. Prilikom napada sa Borićem je bio i njegov maloljetni sin, koji je prilikom napada uspio da pobjegne i pozove pomoć sa obližnjeg dječijeg igrališta”, stoji u saopštenju SDS-a.

(Nezavisne)