U Hrvatskoj je izdato narandžasto upozorenje za gospićku regiju zbog opasnosti od obilnih padavina koje bi u Gorskom Kotaru mogle da izazovu poplave.

Za ostatak kopnene Hrvatske izdato je žuto upozorenje zbog mogućih poplava.

Nastavljaju se problemi sa poplavama koji su počeli juče porastom vodostaja nekih rijeka, prije svega Kupe i njenih pritoka, dok su “Hrvatske vode” upozorile da se u Karlovcu očekuje uvođenje mjera odbrane od poplava, a vrh vodenog talasa moguć je noćas.

“Vodostaj je i dalje alarmantan u Selu Kupa, gdje iznosi 428 centimetara. Vodostaj Kupe u Hrvatskom iznosi 325 centimetara”, navedeno je u saopštenju.

Zbog vode na putu za sav saobraćaj zatvoren državni put na dionici Jurovski Brod-Kamanje, županijski put na dionici Brod na Kupi-Brod Moravice, lokalni put Blaževci-Zapeć, dok je zbog odrona zatvorena dionica Brod na Kupi-Hrvatsko.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske za danas najavljuju oblačno vrijeme sa kišom, ponegdje i obilnijom, mjestimično i uz grmljavinu.

Veća količina kiše očekuje se, ponajprije, u gorskoj Hrvatskoj i u većem dijelu centralne Hrvatske, gdje lokalno može pasti od 30 do 60 litara kiše.

Nedavno je prijavljeno trovanje hranom u restoranu Parlamentarne skupštine BiH. Kako saznaje Avaz, zaposlenica parlamenta se "otrovala" punjenim paprikama iz restorana, nakon čega je intervenirala kantonalna inspekcija.

Inspektori na terenu nisu pronašli punjene paprike, ali su uočili niz nepravilnosti u radu restorana kojim upravlja Služba za zajedničke poslove institucija BiH, potvrđeno je Avazu.

Navodno je uništeno 90 kilograma mesa

"Jedna osoba imala je proljev i mučninu", navedeno je u prijavi. Avaz saznaje da je zbog neispravnog skladištenja uništeno čak 90 kilograma mesa te da neki proizvodi nisu imali ni deklaraciju.

Inspektori su na terenu utvrdili da su zamrznuta unaprijed pripremljena imenovana i neimenovana jela pakirana u oštećene PVC vrećice. Isto tako, pronašli su mliječni proizvod kojem je istekao rok trajanja te sirovine bez deklaracije.

"Navedene proizvode ukupne količine 89.69 kilograma na licu mjesta inspektor proglašava higijenski neispravnim te naređuje njihovo uništenje putem KJKP 'Rad', a potvrdu o uništenju potrebno je predočiti inspektoru na uvid", stoji u izvješću koji je portal Avaz dobio na uvid.

Analizom uzoraka na Veterinarskom fakultetu dobiven je zadovoljavajuć rezultat gotovog jela, ali su rezultati ispitanih briseva površina pokazali povećan ukupan broj bakterija, naveli su inspektori. Utvrđeno je da je meso koje se doprema u restoran svježe, ali da se neadekvatno zamrzava.

Natron-Hayat iz Maglaja je zasigurno jedna od rijetkih kompanija, ako ne i jedina iz realnog sektora, koja je svim svojim radnicima isplatila pomoć od po 1.080 KM.

Da je pomoć isplaćena, potvrdio je za Faktor direktor kompanije Muhamed Zahirović.

Oni su na ovaj način postupili po preporuci Vlade Federacije BiH koja je sadržana u Uredbi za pomoć i pomogli svojim uposlenim, u vrijeme inflacije i rasta indeksa potrošačkih cijena.

"Tačno je da je Natron-Hayat isplatio po 1.080 KM pomoći radnicima. Isplata je izvršena za 868 radnika. Uprava je cijenila da je najbolji momenat za isplatu kraj augusta, kako bi radnici lakše prevazišli finansijske teškoće u vezi s početkom školske godine i osiguranju grijanja za zimski period. Svakako da im je dodatno primanje značajno pomoglo", kazao nam je Zahirović.

Upitali smo da li ima poruku za ostala poslodavce.

"Poruka ostalim poslodavcima je da, ukoliko su u mogućnosti, isplate pomoć radnicima i tako podignu moral radnicima za ostvarenje boljih poslovnih rezultata", kazao je.

Osvrnuo se na Uredbu za pomoć stanovništvu Vlade Federacije BiH koja je donesena u julu.

"Što se tiče Odluke Vlade o pomoći stanovništvu, osvrnut ću se samo na dio koji se odnosi na privredu. Svakako bi bilo bolje da je Vlada dozvolila neoporezivu isplatu u više tranši. Naša trenutna likvidnost nam je omogućila jednokratnu isplatu, ali postoji niz preduzeća koja imaju problema s likvidnošću. Svojom odlukom Vlada je pomogla likvidnim firmama, a nelikvidnim stvorila problem u vidu pritiska radnika za dodatnom isplatom. Prava pomoć poslodavcima bi bila u smanjenju doprinosa na plaću uposlenika", rekao je Zahirović.

(akta.ba)

Na području Bosne i Hercegovine na početku školske 2021./2022. godine djelovale su 1.702 redovne osnovne škole (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju, navedeno je na stranici Agencije za statistiku BiH.

“U školskoj 2021/2022. godini u BiH upisana su 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika, ili 1,2 posto. Učešće broja učenica u odnosu na ukupan broj učenika iznosi 48,5 posto”, navedeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Saopćeno je da je u školskoj 2021/2022. godini u prve razrede upisano 28.013 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 1,9 posto.

Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima (od prvog do petog razreda, odnosno ISCED 1) je bilo 54,3 posto učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda, ISCED 2) bilo 45,7 posto učenika.

U školskoj 2021./2022. godini u nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, a od toga 18.157 žena ili njih 73,8 posto.

Najmanje sedam ljudi je poginulo, a nekoliko se vodi kao nestalo nakon iznenadnih poplava koje su u četvrtak pogodile talijansku istočnu regiju Marche, objavile su iz lokalne civilne zaštite.
Svi smrtni slučajevi dogodili su se u pokrajini Ancona, prema izvještajima talijanskih medija u gradu Barbara nekoliko se ljudi, uključujući i dijete, još uvijek vode kao nestali.

Iz civilne zaštite iznenadnu poplavu su opisali kao "izuzetno ekstremnu pojavu", te dodali da je oko 420 mm kiše palo je u dva ili tri sata, što je polovina onoga što padne u regiji tokom cijele godine.

Ulice u selu Cantiano pretvorile su se u rijeke, a ogromne bujice su odnosile automobile i dosezale do prvih spratova kuća a vlasti su apelirale na stanovnike fa ostanu u svojim kućama.
Poplave te izuzetno jake oluje koje su pogodile cijelu Italiju, dovele su do zatvaranja mnogih škola u cijeloj regiji Marche.

(klix.ba)

Inflacija u Bosni i Hercegovini buja i utјеče na životni standard građana i stoga bilo kakvo povećanje plate građani ne osjete u velikoj mjeri, jer su potrošačke cijene znatno porasle. Uz pandemiju, rat u Ukrajini i bez adekvatnih mjera vlasti poslodavci se teško odlučuju na povećanje plata radnicima jer im se ne smanjuju porezna opterećenja. Građani kažu da teško mogu izračunati koliko im je inflacija pojela novca, jer su cijene iz dana u dan sve više.

Inflacija u našoj zemlji nezaustavljivo guta plate radnika. Cijene svakim danom šokiraju građane. Režije, ukoliko se izostavi plin i ogrjev za zimu, donekle su u rangu prošlogodišnjih, ali ono na šta najviše izdvajamo nоvca je prehrana. Koliki je to udar na kućni budžet, Dževad iz Sarajeva nam kaže da ne smije ni izračunati. Tvrdi da su namirnice poskupjele za 100 posto i za to izdvaja najviše novca.

Pravi mađioničari u preživljavanju su penzioneri. Naročito oni sa najnižom penzijom. Dok plate režije, kupe hranu i lijekove od penzije, kažu nam, kao i ranije ne ostane im ništa.

Na brojne upite koje smo poslali kompanijama, sa pitanjem jesu li povećali plate radnicima zbog inflacije, odgovorili su tek neki.

"Od početka godine plate radnicima su povećane u prosjeku 6%. Stimulacije se isplaćuju u toku godine, a u skladu sa politikom zarada i performansama radnika. Takođe se svake godine svim zaposlenima isplaćuje 13-a plata, kao i regres", rekli su iz Hemofarma.

Radne snage nedostaje u pekarskoj proizvodnji, koja je poskupjela. Da bi zadržali radnike, neki poslodavci se odlučuju na povećanje plata.

Saša Trivić, vlasnik lanca pekara - "Plate su otišle vjerovatno i više nego što smo i mi i kupci mogli izdržati. Mislim da su plate u pekarstvu otišle 15 do 20 posto u zadnjih godinu dana. Vi kаo poslodavac jednostavno morate pratiti šta se dešava na tržištu radne snage i sam nedоstatak radne snage vas tjera da to radite samoinicijativno u skladu sa mogućnostima".

Ono što je inflacija donijela jeste blagi rast prihoda u sektoru trgovine. Najtraženiji artikli - hrana, bijela tehnika i odjeća u sektoru maloprodaje za mnoge trgovačke lance donijeli su milione profita. Ako raste profit, zašto ne rastu plate radnicima? Struka objašnjava to za poslodavca znači i povećanje poreznih troškova, a država ni dalje nema set zakona pomoći privredi.

Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici - "Država može svojim pripisima da fiskalno opterećenje rada smanji. Činjenica je da je opterećenje rada u BiH iznad fiskalnog opterećenja u zemljama regiona".

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar - "Entiteti mogu da subnencionišu razne segmente života građana i da na taj način olakšaju život našeg običnog čovjeka".

Prognoze su, kažu analitičari, da ćemo zavisiti od domaće proizvodnje. I upravo tu možemo platiti ceh nebrige za zaštitu domaće proizvodnje i poljoprivrednika, što je u doba inflacije stub ishrane svih građana.

(BHRT)

Evropska komisija predložila je juče hitne mjere s ciljem obuzdavanja rasta cijene gasa i struje koji utiče na porast inflacije, zaustavljanje industrijske aktivnosti i veliko povećanje računa za građane.

U nastojanju da izdejstvuje od kompanija koje su profitirale od prodaje fosilnih goriva po rekordnim cijenama da doprinesu sprečavanju dalje krize, EK je, između ostalog, predložila Uniji da usvoji planove kojim bi više od 140 milijardi eura profita tih firmi bilo preusmjereno za pomoć ugroženim privrednicima i potrošačima, prenio je Rojters.

Kao prvi odgovor na problem visokih cijena Komisija predlaže smanjenje potražnje, najprije u vrijeme vršnih opterećenja kada je struja najskuplja, prenosi Hina.

Komisija predlaže obavezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 odsto tokom odabranih sati vršnog opterećenja. Države članice moraće da utvrde 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanje potražnju tokom tih vršnih sati.

Komisija takođe predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za strujom za najmanje 10 posto do 31. marta 2023.

Kao drugu mjeru EK predlaže određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste gas za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Budući da se cijene električne energije određuju prema najskupljem energentu, što je već duže vrijeme gas, ti inframarginalni proizvođači ostvaruju vanredne prihode uz relativno stabilne operativne troškove.

Zbog toga EK predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 evra za megavatsat. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete.

Prihode iznad gornje granice prikupljaće vlade država članica, a iskoristiće se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, gasa, uglja i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi podsticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 posto veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošačce energije, posebno na ranjiva domaćinstva, teško pogođena preduzeća i energetski intenzivne industrije.

Komisija je zasad odustala od ideje ograničvanja cijene gasa, ali je najavila da će o tome detaljno razgovarati s državama članicama.

Vlade zemalja članica EU će sada raspravljati o detaljima prijedloga, a očekuje se da bi konačni zakoni o tome trebalo da budu usvojeni na sastanku ministara energetike 30. septembra.

(akta.ba)

‘Auti se moraju puniti za vrijeme koje vam je sada potrebno da natočite gorivo na na benzinskoj pumpi‘, kažu iz kompanije Adden Energy.

Jedan je startup razvio solid-state bateriju prikladnu za električne automobile koja se može do kraja napuniti za samo nekoliko minuta i traje više nego dvostruko duže od trenutnih EV baterija, piše Independent.

Nakon uspješne demonstracije prototipa koji se može napuniti za samo tri minute u više od 10.000 ciklusa tokom svog životnog vijeka, kompanija Adden Energy, koja je dio Sveučilišta Harvard, dobila je 5,15 miliona dolara sredstava za daljnji razvoj tehnologije, s ciljem njezine komercijalizacije u bliskoj budućnosti.

Brzi razvoj tehnologije skladištenja čiste energije ključan je za borbu protiv klimatskih promjena, stoji u saopćenju startupa.

Kako bi se ubrzala primjena ove tehnologije, izvršni direktor kompanija Adden Energy, William Fitzhugh, nada se privući onih 37 posto Amerikanaca koji nemaju svoje garaže, pa stoga ne mogu električna vozila puniti preko noći kod kuće, prenosi Jutarnji.hr.

‘Potpuna elektrifikacija voznog parka jedan je od najsmislenijih koraka koje možemo poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena‘, rekao je Fitzhugh.

‘Međutim, široka primjena električnih vozila zahtijeva baterije koje mogu zadovoljiti različite potrebe potrošača. Auti se moraju puniti jednako brzo kao i vozila s unutrašnjim izgaranjem, odnosno za vrijeme koje vam je trenutno potrebno da natočite gorivo na na benzinskoj pumpi.‘

Procjene pokazuju da bi elektrifikacija svjetskog voznog parka sama mogla smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova za 16 posto, pri čemu se ova ‘nova baterijska paradigma‘ smatra ključnom za postizanje ovog cilja.

‘Električna vozila ne mogu ostati luksuzni proizvodi i mora ih biti značajno više od sadašnjih jedan posto od ukupnog broja automobila na cestama ako želimo napredovati prema budućnosti čiste energije. Također, SAD neće imati tržište rabljenih automobila ako baterije za EV traju samo 3 do 5 godina‘, rekao je Xin Li, izvanredni profesor znanosti o materijalima na Harvardu i naučni savjetnik kompanije Adden Energy.

‘Tehnologija mora biti dostupna svima. Ne vidimo neka fundamentalna ograničenja za poboljšanje tehnologije baterija. Ovo bi moglo promijeniti čitavu industriju.‘

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)