U "Koaliciji pod lupom“ kažu da su novine CIK-a korak naprijed u izbornom procesu, kojima se, tokom prebrojavanja, sprečava dodatno ubacivanje glasačkih listića

Na Općim izborima 2. oktobra u Bosni i Hercegovini prvi put će biti uvedeno pečatiranje glasačkih listića sa oznakom svakog biračkog mjesta i potpisom člana biračkog odbora zaduženog za izdavanje listića. Osim ovih novina, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) uvela je i tehničke izmjene tokom glasanja u kabini, sve u cilju sprječavanja zloupotreba i mahinacija u izbornom procesu.

Glasački listić je važeći samo ako ima štambilj tog biračkog mjesta i potpis člana biračkog odbora. Time se sprečava takozvani bugarski voz i unošenje falsifikovanih glasačkih listića, ističu u CIK-u. Novine se odnose i na glasanje u kabini. Tajnost glasanja je zaštićena, ali su ruke glasača vidljive posmatračima i članovima biračkih odbora.

“Sa okretanjem kabine spriječili smo slikanje glasačkih listića, što je bila česta pojava i da se može listić ubaciti u džep ili iz džepa izvaditi drugi glasački listić, jer su mu ruke vidljive svim prisutnim”, rekao je član Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba.

U "Koaliciji pod lupom“ kažu da su novine CIK-a korak naprijed u izbornom procesu, kojima se, tokom prebrojavanja, sprečava dodatno ubacivanje glasačkih listića.

“Kratkoročni posmatrači će na biračkom mjestu pratiti da li se glasački listići izdaju u skladu sa novim procedurama, kao i da li pri prebrojavanju imaju otisak štambilja za svaki glasački listić u slučaju da se na nekim ne nalazi pečat da li se proglašavaju po proceduri kao nevažeći”, navodi Srđan Ostojić iz Koalicije “Pod lupom”.

“To su mali pomaci koje je CIK mogla da iskoristi donoseći podzakonske akte, kad već nisu na političkom nivou uspjeli da usvoje ovaj dio reformi izbornog zakona koji se tiče integriteta i transparentnosti”, smatra politička analitičarka Tanja Topić.

Osim novih procedura, posmatrači Koalicije “Pod lupom” pratiće i potencijalnu trgovinu u biračkim odborima. Ukoliko utvrde da su članovi biračkih odbora formalno ispred jedne stranke, a dolaze iz druge, prijavljivaće CIK-u da ih isključe iz biračkog odbora.

(BHRT)

Ove godine je jesen nastupila u noći između 22. i 23. septembra, u petak u 3:03 sata po srednjoevropskom vremenu i trajat će do 21. decembra do 22:48 sati, kada počinje zima.

Jesen na sjevernu Zemljinu poluloptu dolazi 266. dana 2022. godine u 38. sedmici, a zanimljivo je da će u tom trenutku proći 72,88% ove godine. U istom trenutku, na južnoj Zemljinoj polulopti počet će proljeće.

Jesen počinje u trenutku kada Sunce, u svom prividnom kretanju tokom godine, presiječe nebeski ekvator i krene na južnu nebesku hemisferu.

Tog dana Sunce izlazi tačno na istoku, a zalazi tačno na zapadu, obdanica i noć su jednaki i traju po 12 sati. Taj dan se zove jesenja ravnodnevnica ili jesenji ekvinocij. Stručno, i preciznije, dolazak jeseni se definiše kao momenat kada centar Sunčevog diska dospije u nultu deklinaciju, a rektascenzija Sunca je oko 12:00 sati.

Sunce će, nakon 22. septembra, početi da se spušta ispod linije nebeskog ekvatora i njegova svjetlost bivat će postepeno sve slabija, a noći sve duže.

Svoju najnižu tačku na nebeskoj kupoli Sunce će dosegnuti na prvi dan zime.

Jesen, na sjevernu polukuglu Zemlje, stiže 22.9. Smjena godišnjih doba, ljeta i jeseni, će se desiti u 21 sati i 20 minuta. Jesen će trajati 89,86 dana, sve do 21.12. kada nastupa zima.

Jesen će trajati 89 dana, 20 sati i 44 minuta, a to je šest minuta više nego prošle godine. U petak, prvog jesenjeg dana Sunce izlazi u 6:26 sati, a zalazi u 18.34 sati.

Inače, za meteorologe, ljeto se završilo još 31. augusta, a jesen će trajati od 1. septembra do 30. decembra 2022. godina.

Trenutna situacija je takva da je naš elektroenergetski sistem stabilan, zadovoljava potrebe građana, a veliki dio struje izvozimo na tržište Evropske unije. Međutim, strahovito variranje cijena u građanima budi osjećaj straha i pitanje: Kako se grijati ove zime?

Na cijenu gasa ne možemo uticati, ali nadležni mogu na cijenu peleta ili električne energije. Ipak struka je skeptična – povećana potrošnja električne energije znači mnogo veće cijene, ali i opasnost jer je većina instalacija u stambenim zgradama dotrajala.

U januaru 2009. godine, Rusija i Ukrajina su u potpunosti obustavile isporuku plina za Bosnu i Hercegovinu. Epilog – povećana potražnja za električnim grijalicama i pećima na čvrsta goriva. Zaliha gasa bilo je za sedam dana, a iz EPBiH tada su kazali da raspolažu dovoljnim zalihama električne energije. U slučaju istog ili goreg scenarija, je li grijanje na struju isplativo, ako su nam instalacije i uređaji dotrajali i neefikasni?

“Tada imamo ovaj problem kućnih instalacija, ali i problem distributivne mreže koja sigurno ne bi mogla podnijeti ta velika opterećenja, a s druge strane to bi smanjilo izvoz konkretno EPBIH i morala bi povećati cijene čak i prije ovih neformalnih najava od nove godine. To bi u prevodu značilo 2.500 maraka za sezonu grijanja da bi potrošili po trenutnim cijenama”, kaže Nihad Harbaš, energetski ekspert i konsultant u “Logic Advisory” za BHRT.

“Što znači ako je neko koristio 50 KM struje za osnovne stvari u stambenom prostoru, rerna, frižider, bojler, u ovom slučaju prelazak na sistem zagrijavanja stambenog prostora to bi bilo puno više i to se mjeri u stotinama KM”, smatra Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

Iz Elektroprivrede BiH već su apelirali građanima da trebaju tražiti od vlada kantona i općina da subvencioniraju grijanje.

“Što se tiče EPBiH, struje će biti, ali neće biti za grijanje po ovim cijenama. Preporučujemo građanima neka dobro razmisle kada krenu u investicije za grijanje na struju”, rekao je Admir Andelija, direktor Elektroprivrede BiH.

Uprkos upozorenjima, građani kupuju grijalice, jer je pelet preskup. Vijeće ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici donijelo je Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. oktobra ove godine. Stručnjaci apeliraju da odluka treba biti produžena do kraja sezone grijanja, naročito peleta, jer je to jedna od alternativa za stanovništvo.

“To će omogućiti da cijena tog energenta bude niža za privredu, institucije, stanovništvo, i da će ljudi i dalje ostati na tom domaćem energentu i neće prelaziti na električnu energiju koja je jeftina za stanovništvo, sve do trenutka dok se ne naprave neki novi tarifni sistemi o čemu se razmišlja u obje Elektroprivrede”, rekao je Ljubiša Tanić, predsjednik Područne Privredne komore Istočno Sarajevo.

Sve su to varijante ukoliko ostanemo bez glavnog energenta – gasa. Kada je u pitanju cijena, povećanje je neminovno već naredni mjesec, kaže struka. Snabdijevanje gasom zavisiće od stavova EU i ograničenja cijena nafte i gasa. Ali niko ne smije prognozirati da li će snabdijevanje biti sigurno.

Zalihe energenata nemamo ni u Bosni i Hercegovini niti u skladištima susjednih zemalja. Iako prognoze za predstojeću zimu nisu dobre, vlasti nisu ponudile konkretna rješenja, za koje je možda i kasno jer je zima već pokucala na vrata. Iako se na prvu činilo kao idealno rješenje, stručnjaci su jasni – grijanje na struju značit će kolaps sistema.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Delegacija Vlade Zeničko-dobojskog kantona, koju je predvodio premijer Mirnes Bašić, prisustvovala je danas svečanom otvorenju 16. međunarodnog sajma privrede "Tešanj - 2022". Sajam traje do 24. septembra, a okupio je 300 izlagača iz svih zemalja regiona te Nizozemske, Belgije, Austrije, Španije, Poljske, Njemačke, Italije i Turske.

Premijer Bašić presjekao je svečanu vrpcu zajedno s zamjenikom predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem, premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, rezidentnim predstavnikom Međunarodnog monetarnog fonda za BiH Andrewom Jewellom, ambasadorom Rumunije u BiH Antonom Păcurețuom te Semirom Kantićem, predsjednikom Udruženja privrednika "Biznis centar Jelah-Tešanj", koje je i organizator ovog sajma.

Premijer ZDK je poželio dobrodošlicu izlagačima, istakavši da je tešanjski sajam "jedini sajam u ZDK-u koji je odolio izazovima te opstao".

-Tešanj je svih 365 dana u godini ekonomsko i privredno središte, a zahvaljujući sajmu danas je i glavna poslovna vijest. Ovo je svojevrsna smotra postignuća privrede Tešnja i tešanjske regije, koja nas svaki dan iznova uči lekcijama kako se radi i razvija - podvukao je premijer Bašić.

Naglasio je da je među izlagačima i određen broj firmi koje su koristile poticaje za jačanje konkurentnosti te da priča o programima poticaja u privredi počela prije gotovo dvije decenije.

-Posebno sam ponosan na naše programe poticaja od kojih su mnogi bili pionirski u Federaciji BiH. Programi su kroz godine doživljavali određene promjene, ali je cilj ostao isti - jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i obrta, te stvaranje ambijenta u lokalnim zajednicama za privlačenje investicija, otvaranje novih pogona i zapošljavanje. Naši poticaji daju rezultate, a uz mnogo rada i truda postali smo kičma privrede Federacije BiH i države BiH - naglasio je premijer ZDK, navodeći da je ovaj kanton lider u industrijskoj proizvodnji, izvozu, te da ima odličnu pokrivenost uvoza izvozom.

-Rast privrede odražava se i na broj zaposlenih. Prije sedam godina broj zaposlenih i nezaposlenih bio je jednak i iznosio je 70.000. Danas imamo 86.000 zaposlenih, naspram 56.500 nezaposlenih. To je dobrim dijelom rezultat naših mjera, ali i mjera koje na području našeg kantona provodi Vlada Federacije BiH. Koristim se ovom prilikom da se zahvalim federalnoj Vladi na čelu s našim premijerom Novalićem - kazao je premijer ZDK.

Ministar privrede Zlatko Jelić podvukao je kako je razvoj gospodarstva jedna od ključnih politika Vlade ZDK, a što pokazuju i konkretnom podrškom otvaranju novih preduzeća, otvaranju radnih zona, regresiranjem kamata za kredite privredi… 

-Program poticaja Ministarstva za gospodarstvo za 2022. godinu težak je preko 4 miliona KM, a obuhvatio je 11 mjera. Od ovog iznosa, rebalansom smo osigurali dodatnih milion KM, koji smo najvećim dijelom usmjerili u razvoj poslovnih zona. Vlada i Ministarstvo gospodarstva razvijaju poslovne zone od 2009. godine, a ta podrška je posljednjih nekoliko godina mnogo izdašnija. Od 2009. do 2016. za poslovne zone je izdvojeno tri miliona KM, a od 2016. do današnjeg dana izdvojili smo šest miliona KM - rekao je Jelić.

Najavio je da će Vlada na sutrašnjoj sjednici donijeti odluku o raspodjeli sredstava za poslovne zone u iznosu od 900.000 KM, tako da će ukupna odobrena sredstva za razvoj poslovnih zona dostići 10 miliona KM.

-To je naš doprinos i podrška razvoju gospodarstva i ukupnog poslovnog ambijenta. S tog kursa nećemo skrenuti, jer želimo da ostanemo gospodarski lideri i gradimo bolje uslove za rad i privređivanje i bolju budućnost za našu djecu - rekao je Jelić.

Press služba ZDK

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na vanrednoj telefonskoj sjednici donio je Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. oktobra 2022. godine. To se odnosi i na izvoz peleta.

Odluka je donesena u skladu sa inicijativama Vlade RS-a i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon što je utvrđeno da ranije donesenom odlukom nisu ispunjeni ciljevi njenog donošenja, koji se prvenstveno ogledaju u enormnom rastu cijena određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta, saopćilo je Vijeće ministara.
Zabranom izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta razvrstanih u 13 tarifnih oznaka, uključujući i drvene brikete, žele se osigurati neophodne količine za prerađivačku industriju, otkloniti prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH i spriječiti kritične nestašice ogrevnog drveta za stanovništvo i privredu, te javne ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata.

Po isteku roka primjene ove odluke, Vijeće ministara BiH će produžavati zaštitne mjere predviđene ovom odlukom, na prijedlog i na osnovu izvještaja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a sve do ispunjenja ciljeva uvođenja privremene zabrane izvoza.

Vijeće ministara BiH može preispitati primjenu ove odluke i prije isteka njenog važenja u slučaju ispunjenja ciljeva njenog donošenja, na osnovu dostavljenog izvještaja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u “Službenom glasniku BiH” i službenim glasilima entiteta.

Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju da važe ranije donesene odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta sa 67. vanredne sjednice, kao i njena izmjena sa 54. redovne sjednice Vijeća ministara BiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ustavni sud Federacije BiH krajem juna donio je odluku kojom je određene članove Zakona o notarima FBiH proglasio neustavnim. To se, prvenstveno, odnosi na usluge koje su notari obavljali po enormno visokim tarifama.

Presudom Ustavnog suda FBiH, članovi šest, 27. i 73. Zakon a o notarima FBiH proglašeni su neustavnim.

Također, odlukom suda, sljedeći zakoni su proglašeni neustavnim, a time su obuhvaćeni: Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Zakon o stvarnim pravima FBiH, Zakon o zemljišnim knjigama FBiH, Zakon o nasljeđivanju u FBiH, Porodični zakon FBiH i Zakon o izvršnom postupku.

Od 2019. godine, kada je donijet Zakon o notarima FBiH u obliku u kojem je važio do sada, notari su su svoje usluge građanima (ovjere, sklapanja ugovora i sl.) vršili po sopstvenim tarifama, što predstavlja nezakonito postupanje.

Kako se navodi u saopćenju Advokatske komore FBiH, sve notarske aktivnosti provedene u prethodnom periodu smatraju se nezakonitim postupanjem.

“Sve ove činjenice poznate su i notarima koji uredno sačinjavaju notarski obrađenu ispravu i istu naplaćuju u skladu sa svojom tarifom, što predstavlja nezakonito postupanje, odnosno te isprave su pravno ništavne, jer za njihovo sačinjavanje po bilo kom propisu notari nemaju pravni osnov, a to predstavlja i veliki novčani izdatak za građane, jer po važećem Zakonu on ispravu može sačiniti sam ili izradu te isprave povjeriti advokatu za znatno nižu finansijsku naknadu, a izradu privatne isprave može povjeriti nekom svome srodniku pravne struke”, navode iz Advokatske komore FBiH.

Kako nam je rekao Hakija Kurtović ovlašteni punomoćnik Advokatske komore FBiH, odluka Ustavnog suda FBiH prvenstveno ide u koristi građanima jer će oni ubuduće notarske usluge plaćati po minimalnoj, jednoobraznoj tarifi, a ne u enormno visokim cijenama kako je to do sada bio slučaj.

“Ovdje su građani plaćali i do 600, 800, pa čak i 1500 KM određene notarske usluge. U budućnosti, u skladu sa članom 69. Zakona o notarima, notari su i dalje nadležni da ovjeravaju prepise ili rukopise po cijeni od četiri KM, ili po svojoj tarifi koja je minimalna”, kazao nam je Kurtović.

Također, kako navodi punomoćnik Advokatske komore FBiH Kurtović, notari više nemaju zakonskog osnova za obavezno sačinjavanje notarske ispave (jer te isprave ne mogu biti provodive u zemljišnim knjigama), odnosno “izrade svih vrsta ugovora iz oblasti stvarnih prava, odnosno akata pravnih lica za upis u registar pravnih lica, kao i porodičnog prava i nasljedne ugovore”.

(klix.ba)

Plin je znatno skuplji, pelet također. Građani se bore za egzistenciju, pa zbog malih plata ili penzija nemaju dovoljno novca za plin, pelet i odlučuju se grijati na struju.

Stručnjaci za energetiku predviđaju tešku zimu zbog cijena energenata. Tako se očekuje da i cijena električne energije od početka sljedeće godine bude veća. U ovom trenutku nije poznato da li će cijena rasti do kraja ove godine, a to ovisi od potrošnje električne energije. Iz EP BiH su poručili da ako dođe do radikalnog povećanja potrošnje struje, odnosno ako struju EP BiH bude morala nabavljati na tržištu, onda će i cijene biti povećane.

“Situacija je sada dobra. EP BiH dobru stvar radi izvozom električne energije. No, situacija se može promijeniti u oktobru i to tako da sve ono što je bilo pozitivno pređe u svoju negativnost. Sistem u Sarajevu nije dimenzioniran, samo recimo gas Sarajevo bi preuzeo sav izvoz koji EP radi, i EP BiH bi došla u situaciju da mora tražiti povećanje cijene električne energije”, rekao je za N1 Almir Bećarević, stručnjak za energetiku.

Od toga kakva će potrošnja biti i da li će apeli iz EP BiH da se električna energija ne koristi za grijanje biti ispoštovani zavisi kakva nas zima očekuje.

“U BiH 15% stanovništva ovisi od prirodnog gasa. U FBiH je to preko 20%, možete zamisliti da sve to pređe na električnu energiju… Znači to su velike cifre. Situacija se može dramatično promijeniti. Vi imate stanje na tržištu gdje se za iduću godinu ide sa cijenom megavat-sata preko hiljadu eura. Prije godinu dana bilo je 150-200 eura. Gas je bio za hiljadu kubika 150 dolara, sada 2-3 hiljade dolara. To su dramatične cijene”, dodaje Bećarević.

Zbog toga se zatvaraju pojedine fabrike u Evropi. Važno je, poručuje Bećarević, da se svi ujedine u doba energetske krize, te da odgovorno troše električnu energiju.

“Dajte da se svi ujedinimo u borbi, da štedimo i onda da vlast pomogne ne samo privredi nego i građanima i svima koji će imati ogromne račune za grijanje”, poručuje Bećarević.

Plin je znatno skuplji, pelet također. Građani se bore za egzistenciju, pa zbog malih plata ili penzija nemaju dovoljno novca za plin, pelet i odlučuju se grijati na struju. Sistem će, poručuju stručnjaci, doživjeti krah ukoliko se veliki broj građana bude grijao na taj način.