Popularna krilatica kako je put do pakla popločan dobrim namjerama može se komotno ugraditi u pokušaj Vijeća ministara BiH da tromjesečnom Odlukom o zabrani izvoza ogrjevnog drveta i peleta koja ističe 24. septembra pomogne građanima da dobiju ove energente po prihvatljivijoj cijeni. Najviša izvršna vlast u državi je, bona fide, napravila višestruku štetu svima. Nakvasale cijene ogrjevnog drveta, a posebno peleta nisu ni „za jotu“ postale poželjnije domaćim kupcima, dakle niže, a desetine hiljada radnika u prerađivačkoj industriji drveta u Bosni i Hercegovini kojima je proizvodnja drveta osnovni biznis mogli bi ostati bez posla, jer i vlasnici najavljuju zatvaranje firmi zbog tromjesečne blokade izvoza.

Sead Keranović, vlasnik firme „Sana City“ iz Sanskog Mosta, koja zapošljava 25 radnika, kaže da već ima štetu od oko 200.000 eura. Gotovo 5.000 kubnih metara drveta propada u krugu Keranovićeve firme već mjesecima, kupci u Austriji i Italiji koji su već uplatili avanse uzalud čekaju, a zbog zasićenosti domaćeg tržišta ovdje ga nema kome prodati.

„Meni, a i drugima, slijede sigurne tužbe od stranih kupaca pored štete koju već imamo“, kaže Keranović i dodaje kako se olako i bez dobre analize donijela odluka o zabrani izvoza kako bi ističe, dio domaćih proizvođača „konektovan“ na političke jake ljude u Vijeću ministara, finansijski ojačao, jer su oni kontra svih ostalih drvoprerađivača.

Identično govori i Rasima Alibegović, direktorica bihaćke pilane „Šuma Promet“ koja iščekuje nove tužbe i finansijske penale izvana, a ogrjevno drvo nema kome prodati u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, nije uopće tajna da su magacini firmaša koji proizvode pelet puni i da većina čeka da istekne 24. septembar kako bi „u roku odmah“ krenuli sa izvozom na inotržište gdje tonu peleta bez problema mogu prodati od 400-700 eura, a ovu vrtoglavu cijenu bosanskohercegovački građani teško da mogu (uglavnom i ne mogu) platiti.

„Dogodine neću dati nikome peleta u Bosni, sve vozim u Italiju, mjesecima me ovdje svi napadaju, hoće pelet, a ja ga nemam dovoljno niti za domaće kupce. Za Italiju i Austriju mi je [Zoran] Tegeltija [predsjedavajući Vijeća ministara BiH] ‘zapržio čorbu'“, krajiški proizvođač peleta slikovito objašnjava opsadno stanje u kome radi.

Prošle nedjelje, u Laktašima se okupilo 500-ak drvoprerađivača entiteta Republika Srpska, a na skup su došli, kako smo saznali, izaslanici Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, i Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kako bi se riješio circulus viciosus jedne odluke čija se kontroverznost pojačavala kako je odmicalo vrijeme embarga. Drvoprerađivači u ovom dijelu Bosne i Hercegovine rezolutno traže da se ne produžava odluka o zabrani izvoza, spremni su na sve, jer im je u pitanju opstanak, a finansijske štete su već ogromne i prijete da ih potpuno poslovno uruše.

Drvoprerađivači u entitetu Republika Srpska plaše se međunarodnih sudskih sporova jer su već potrošili avanse evropskih kupaca, trenutne zalihe su veće od 100 miliona eura, nelikvidnost raste, otpuštaju se radnici, obim poslova je drastično pao, a firme koje su za njih vršile prijevoz svoj vozni park su usmjerile na druge strane.

Sead Keranović i Rasima Alibegović, kao i još nekolicina krajiških drvoprerađivača u očaju su otišli u Laktaše i pridružili se svojim zahtjevima da se prekine moratorij na izvoz. Oni spašavaju sebe, a država neka traži, ako zna i može, solomonsko rješenje koje bi podrazumijevalo normalnije cijene za domaće kupce.

„Sramota je da entitetska vlada bez ikakvih konsultacija sa drvoprerađivačima u Federacije BiH traži od Vijeća ministara BiH da se odluka o zabrani izvoza produži do 31. decembra. To je naprosto administrativna giljotina za sve nas“, smatra Keranović.

Realna cijena peleta 200-230 eura

No, Vlada i Federalno ministarstvo trgovine su na osnovu inspekcijskog nadzora Federalnog tržišnog inspektorata kod 14 proizvođača i trgovaca peleta, briketa, oblog ogrjevnog i cijepanog ogrjevnog drveta zaključili da ima dosta „lova u mutnom“, osim uobičajenih nedostataka određene dokumentacije koja prati robu i neažurnog knjigovodstva, da su proizvođači i trgovci nerealno podigli cijene „ne pokazujući nikakvu društvenu odgovornost i socijalnu osjetljivost u aktuelnom momentu globalne inflacije i smanjenja kupovne moći stanovništva“, kako je istakao federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

Ključni problem po ministru Vujanoviću je da su se domaće firme naglo orijentirale ka izvozu jer vani mogu ostvariti maksimalni profit, a skrajnuli građane matične države ne samo kada je riječ o količinama, nego i cijenama. Potpuno je jasno da su drvoprerađivači pali na ispitu ekonomskog patriotizma i u tri mjeseca zabrane izvoza samo još više zategli „strune gitare“ cijena.

I dok u Federalnom ministarstvu trgovine radi zaštite bosanskohercegovačkih građana osim zahtjeva za produženje trajanja Odluke Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza ogrjevnog drveta do kraja godine ne isključuje ni druge restriktivne zakonske mjere, drvoprerađivači entiteta Republika Srpska u slučaju produženja zabrane prijete cijelom paletom mjera – od mirnih protesta, trajne obustave rada u šumarijama, preko otpuštanja radne snage, do blokade puteva, institucija i tužbama međunarodnim sudovima. Traže da Vlada Republike Srpske na osnovu stavova Privredne komore, entitetskih ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i privrede i preduzetništva do 15. septembra upute preporuku državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kao predlagaču, i Vijeću ministara BiH o neprihvatanju donošenja odluke o produženju privremene zabrane izvoza šumskih drvnih sortimenata niže vrijednosti (ogrjev). Njihovi zaključci očito idu u smjeru razdvajanja ogrjevnog drveta od peleta kao što je to urađeno sa proizvođačima briketa. U Laktašima je dogovorena, odnosno ponuđena i cijena ogrjevnog drveta za domaće tržište po paleti veličine 100x100x180 od 180 konvertibilnih maraka plus PDV (oko 90 eura), a tone peleta 480 konvertibilnih maraka plus PDV (oko 240 eura).

Na federalnoj strani nadležni funkcioneri ističu kako je realna cijena peleta 400-450 konvertibilnih maraka (200-225 eura), a za kubni metar iscijepanog ogrjevnog drveta od 100-120 konvertibilnih maraka (50-60 eura).

„Rast cijena energenata dovodi potrošače u vrlo nezavidan položaj, a cilj Vlade Federacije BiH je da zaštiti domaće tržište i osigura dovoljne količine peleta i ogrjevnog drveta po ekonomsko prihvatljivim cijenama“ istakao je ministar Vujanović, koji je na sjednici Vlade predočio i pregled raspona nabavnih cijena, marže i maloprodajnih cijena ogrjevnog materijala, a koji potvrđuje nerealno visoko podignute cijene.

Kako može Srbija

On je naveo kako je u junu cijena peleta iznosila 590 konvertibilnih maraka po toni (gotovo 300 eura), a dva mjeseca kasnije rekordnih 730 konvertibilnih maraka (365 eura), dok je cijena ogrjevnog drveta sa 120 konvertibilnih maraka (60 eura) po kubiku skočila na 150 konvertibilnih maraka (75 eura). Ministar je opisao još jedan lukavi manevar proizvođača peleta koji je izveden nakon što je Vijeće ministara od zabrane izvoza 28. jula ove godine izuzelo brikete. Naime, proizvođači peleta su se odmah preorijentirali na proizvodnju briketa kako bi izbjegli efekte zabrane izvoza peleta i tako smanjili proizvodnju peleta za unutrašnje tržište.

„Mi smo zemlja koja je potpisnica svih konvencija o slobodi pružanja usluga, roba, kretanju ljudi, novca, kapitala i ne možemo na ovakav način imati otvorenu ekonomiju. Dakle, može nam se vratiti kao bumerang jer već su iz Evropske komisije najavili konsultacije u Bosni i Hercegovini vezano za ovaj problem“, izjavio je Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da ovakva mjera Vijeća ministara BiH narušava trgovinske, ekonomske i poslovne odnose domaćih privrednika i vodi ka neracionalnom tržišnom ponašanju tipa „lagerovanja“ određenih sirovina.

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH ističu kako se prilikom donošenja „sporne“ odluke Vijeća ministara išlo od teze da će nadležna entitetska tijela iskoristiti ovu odluku da reguliraju nivo cijena radi zaštite domaćih kupaca. Navode kako Odluka o zabrani izvoza peleta i ogrjevnog drveta nije dala rezultate u pogledu obaranja cijene na domaćem tržištu, ali jeste u pogledu zadržavanja sirovina i resursa u Bosni i Hercegovini.

„Nesporna je činjenica da su izvoznici pomenutih roba (peleta, ogrjevnog drveta) suočeni sa situacijom kada su im ugroženi ugovori sa inokupcima te da se trenutno nalaze u situaciji kada im ti isti ugovori propadaju i/ili su suočeni na naplatom penala zbog neispunjavanja ugovornih poslova. Međutim, budući da se situacija sa svim energentima, kako kod nas tako i u svijetu, skoro na svakodnevnom nivou mijenja i doživljava realizaciju mjera vlada u svijetu, koje na direktan i/ili indirektan način utiču i na kretanja u Bosni i Hercegovini, očigledno je da će se ovom pitanju morati i u budućnosti posvetiti dužna pažnja, ali uz sinhronizaciju i zajedničko djelovanje svih nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini“, kažu u ovom državnom tijelu.

Kao primjer navode susjednu Srbiju koja se suočila sa istim izazovom, preciznije rečeno, problemom, a jedna od mjera koja je na snazi jeste utvrđena cijena tone peleta. Ovim bi se mogli rukovoditi i nadležne institucije u oba entiteta, smatraju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

A vlasti brinu kako već brinu

Na zapadu Bosne i Hercegovine, u Krajini koja je najveći proizvođač drveta u Federaciji BiH, premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić je nakon susreta sa drvoprerađivačima prije mjesec dana poslao inicijativu nadležnim državnim institucijama da se ukine Odluka Vijeća ministara BiH o privremenoj zabrani izvoza šumskih sortimenata, a da ostane na snazi zabrana izvoza oblovine odnosno trupaca, te da se proizvođačima peleta u Bosni i Hercegovini ograniči marža kako bi cijena peleta po toni iznosila oko 450 konvertibilnih maraka (225 eura).

Iz Vanjskotrgovinske BiH su ovu inicijativu ocijenili vrlo dobrom i dobrodošlom. Mirsad Hubanić, sekretar u Udruženju šumarstva i prerade drveta Privredne komore Federacije BiH o Ružnićevoj inicijativi i ukupnom problemu sa zabranom izvoza za drvoprerađivače prvo izražava skepsu u pogledu kvaliteta Odluke Vijeća ministara BiH.

„Ne znam koliko je Vijeće ministara dobro procijenilo situaciju kada je donijelo ovu mjeru. Mi, kao Komora ipak moramo štititi interese naših firmi kojih ima preko 1.000 sa više od 15.000 radnika, prošle godine drvoprerađivači Federacije su izvezli više od 600 miliona eura“, kaže Hubanić.

Kao važnu komponentu u ovoj slojevitoj materiji komplikovane državne strukture ističe stav kako o energetskoj stabilnosti u prvom redu treba da brinu vlade svih nivoa.

I brinu, suma sumarum, kako već brinu. U tri mjeseca zabrane izvoza ogrjevnog drveta i peleta, napravljena je ozbiljna kriza u drvoperađivačkom sektoru, a cijene ovih energenata na domaćem tržištu i dalje su astronomski visoke za džep bosanskohercegovačkih građana. Niko nikoga ne ferma, a konfuziju pojačava asinhrona aktivnost različitih nivoa vlasti. A dolazi jesen koja će vrlo brzo predati mandat najhladnijem godišnjem dobu.

Iskusni bosanskohercegovački trgovac peletom koji intenzivno posluje sa Italijom, a koji je zahtijevao anonimnost, priča kako je još prije pola godine predosjetio svojevrsni „raspad sistema“ cijena.

„Odmah po izbijanju rata u Ukrajini, a poznato je da su Ukrajina i Bjelorusija najveći proizvođači peleta u Evropi, italijanski kupci su bukvalno nagrnuli u Bosnu i Hercegovinu i prije svih napravili ugovore i avansirali nabavku ogrjevnog drveta i peleta. Prije agresije na Ukrajinu kod nas je prosječna cijena peleta iznosila 350-380 konvertibilnih maraka (175-190 eura), a u Italiji 300-330 eura. Ekonomska logika ne poznaje socijalnu senzibilnost ni emociju i potpuno mi je jasno zašto u ovakvoj situaciji domaći proizvođači lageruju pelet i bukvalno ga kriju od ovdašnjih kupaca. Njima se čak i ne isplati da ga prodaju ni po 600 konvertibilnih maraka (300 eura) po toni ovdje, što je prenapuhana cijena, kada u Austriji i drugim evropskim državama za istu robu mogu prodati za 400 i više eura“, priča iskusni menadžer i kao aktuelni primjer navodi da je cijena tone peleta u Njemačkoj 750 eura. Dakle, ko da više.

(Al Jazeera)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Obavještavamo Vas da će dana 14.09.2022 godine (Srijeda) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 14:00 h do 15:00 h na trafo području: Auto Servis Ćeman, Jelah Polje, Piljužići Polje, Bosna Komerc, Riva Komerc, Piljužići 2, Piljužići Džamija, Piljužići Ada, Donji Drinčići, Drinčići,Bobare stara, Bobare škola, Bobare vodovod, Kneževići, Ercezi, Kalošević Usora, Kalošević Džamija, Bošnjaci, Harlovače, Mrkotić Usora, Putešić Pilićara, Donji Putešić, Gornji Putešić.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

9. septembar se u Tešnju obilježava kao općinski praznik u znak sjećanja na 9. septembar  1944. godine kada je Tešanj konačno oslobođen od fašizma u Drugom svjetskom ratu.

U narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945 jesu  pobjeđeni neki fašistički režimi, ali ne i sam fašizam.  Zato je važna neprestana edukacija kako bismo bili u mogućnosti prepoznati i adekvatno odgovoriti na sve pojave fašizma, pogotovo onog prekrivenog, u današnjem društvu.

SDP BiH baštini tekovine antifašizma, kao temeljne vrijednosti slobodnog i naprednog društva. Afirmacija vrijednosti antifašizma predstavlja jedan od ključnih civilizacijskih zahtjeva, a u njima treba crpiti inspiraciju za razvitak humanog, pluralnog, solidarnog i demokratskog društva.

Dužni smo i danas na ovaj značajni datum odati počast svima onima koji su u toj borbi položili ono najvrednije – vlastite živote i upravo zbog njih mi nemamo pravo odustati u borbi protiv najvećeg neprijatelja čovječanstva – fašizma, jer oni koji zaborave vlastitu prošlost, ne mogu imati ni budućnost.

Svim građankama i građanima općine Tešanj, a posebno živim učesnicima Narodnooslobodilačke borbe 1941-1944.  želimo čestitati 9. septembar-Dan oslobođenja Tešnja od fašizma u Drugom svjetskom ratu sa

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU!

Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
        Senad S. Subašić

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona Spahija Kozlić potpisao je s predstavnicima sindikata nove kolektivne ugovora za oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja, koji će vrijediti naredne dvije godine, kao i izmjenu i dopunu kolektivnog ugovora za oblast visokog obrazovanja.

Premijer ZDK-a Mirnes Bašić izrazio je zadovoljstvo što već drugi put u ovom mandatu potpisuju kolektivne ugovore za ovu oblast te da su sa svojim socijalnim partnerima "vrlo lako postigli dogovor" o novom kolektivnom ugovoru za oblast obrazovanja.

Plaća će svim zaposlenim u obrazovanju biti uvećana za dodatnih 10 posto, a uvećana je i naknada za topli obrok za sve budžetske korisnike u ovom kantonu sa osam na 10,5 KM, kao i naknada za prijevoz na 250 KM. Novi kolektivni ugovori primjenjivat će se retroaktivno, od 1. septembra ove godine.

Kroz spomenuta dva kolektivna ugovora plaća prosvjetnim radnicima u tom kantonu, napomenuo je Bašić, uvećana je u mandatu ove vlade za skoro 30 posto.

-Jako mi je drago što smo došli do ovog momenta. Mi smo u ovom mandatu konstantno razgovarali i pregovarali s našim socijalnim partnerima, a rezultat takvih odnosa je poboljšanje materijalnog statusa za više od 5.000 zaposlenih u oblasti obrazovanja ZDK - podvukao je ministar Kozlić.

Navodi kako su i ove godine, u dogovorima sa sindikatima, riješili tehnološki višak radnika u obrazovanju te da će, dokle god to budžet bude dozvoljavao, zbrinjavati tehnološki višak na način da niko ne ostane bez posla.

Kolektivne ugovore sa strane sindikata potpisali su predsjednik Samostalnog sindikata Bosne i Hercegovine i predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog i predškolskog obrazovanja i odgoja ZDK-a Selvedin Šatorović te predsjednik Samostalnog sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK-a Đevad Hadžić.

-Ova je vlada najuspješnija vlada ZDK. Budžet ZDK-a je u nekim segmentima tri puta manji nego budžet nekih drugih kantona, a danas imamo situaciju da je plaća u ZDK veća nego plaća u tim kantonima… Prosvjetni radnici u ZDK, potpisivanjem ovih kolektivnih ugovora, sada imaju i najveću plaću u obrazovanju u BiH - istakao je Šatorović.

Naveo je da startna plaća prosvjetnih radnika u osnovnom i srednjem obrazovanju sada iznosi oko 1.350,00 KM, ali da i dalje pokriva tek polovinu sindikalne potrošačke korpe u BiH.

ZDK je, dodao je, primjer kako neka vlada treba da pregovara sa socijalnim partnerima te kako se odnosi prema radnicima u oblasti obrazovanja. Zato je potpisivanje kolektivnog ugovora na dvije godine “znak i povjerenja” od sindikata da će Vlada sve obaveze ispuniti.

Smatra da su napravljeni i "ogromni iskoraci" u oblasti osiguranja uslova rada za prosvjetne radnike, kao i boravak učenika u školskim prostorima.

Predsjednik Samostalnog sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK-a Đevad Hadžić ističe da socijalni dijalog nema alternative, pogotovo kvalitetan socijalni dijalog kakav se vodi na području ZDK-a.

Vlada ZDK, u ovom sazivu, napomenuo je, osim uvećanja plaća, nakanada i poboljšanje uslova za rad, doprinijela je da se na višu razinu podigne i socijalni dijalog. Tome je doprinijela i uspješna saradnja svih sindikata koji imaju jedinstven stav prema svom poslodavcu, odnosno Vladi ZDK.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na danas održanoj 171. sjednici, na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice odobrila sredstva u ukupnom iznosu od 1.050.000,00 KM za realizaciju Programa socijalno-intervenirajuće pomoći bivšim radnicima privrednih društava u stečaju ili postupku likvidacije sa područja grada Zavidovići.

Resorna ministrica za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Azra Sinanovići ističe da su ciljna skupina predmetnog programa pomoći osobe koje su bivši radnici privrednih društava u stečaju ili postupku likvidacije čije je sjedište bilo registrovano na području grada Zavidovići, a koje su prijavljene na evidenciji nezaposlenih osoba na području ZDK-a ili koje su u momentu realizacije ovog programa zaposlene kod novog poslodavca, pod uslovom da ispunjavaju kriterije utvrđene programom, odnosno da se u najvećem broju radi o bivšim radnicima Krivaje d.o.o. u stečaju.

Ministarstvo je opredijeljeno da na sistemski način riješi pitanja socijalnog zbrinjavanja radnika koji su se zbog gašenja poslovnih subjekata u kojima su radili našli u stanju socijalne potrebe, te kako ističe današnja odluka Vlade predstavlja značajnu pomoć za najugroženije kategorije stanovništva ZDK-a.

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK

Kada na policama trgovina ugledate neke od domaćih brendova poput vode Oaza, Zlatne džezve, Zlatnog pudera, Maze, Tuzanske soli i drugih, koji su sastavni dio svakog domaćinstva već godinama, znajte da iza priče od nastanka proizvoda do police stoji dugotrajan i ne tako jednostavan proces.

Napraviti brend za kompanije kao što su Klas, Vispak, Solana, AS, AC Food i ostalih 16 koje su u sastavu AS Holdinga, ne znači samo napraviti logo, odabrati pravu boju i fontove, nego naći način kako prezentovati vrijednosti komapnije koje se ogledaju u svemu s čime potrošači dođu u kontakt.

Osnivanje AS Holdinga koji je ujedinio veliki broj uspješnih domaćih kompanija sa tradicijama dugim i preko stotinu godina, iznjedrilo je visokokvalitetne i inovativne proizvode koji su obogatili bh. tržište. Sve ovo, rezultat je metodologije, inovacija i kvalitete korporativnog upravljanja poslovanjem, koji je jednako uveden u sve kompanije pod Holdingovim „krovom“.

– Originalnost, povjerenje, transparentnost i usluga ključni su pojmovi koje naši zaspolenici imaju na umu kada grade neki brend. Za uspjeh naših brendova možemo zahvaliti i preciznim analizama i modernim metodologijama stvaranja koncepata brendova, koje realizuju naši ekspertni timovi. Mi polazimo od činjenice da se proizvodi kupuju ne samo zbog njihove konkretne upotrebe već i u velikoj mjeri zbog životne filozofije koju potrošač dijeli s konkretnim brendom. Iz tog razloga razvoju i priči svakog našeg brenda pristupamo sa izuzetno zahtjevnim i dugotrajnim pripremama, te smatram da i u tom dijelu leži tajna uspjeha – navodi predsjednik Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić.

Da su iskoristili kvalitetnu „mješavinu“ pravih poslovnih poteza i smjernica za izgradnju brenda, dokazuje činjenica da je Zlatna džezva prvi brend po lojalnosti potrošača u Bosni i Hercegovini kada je riječ o kategoriji tradicionalne kafe i da se izvozi u 28 zemalja.

Pomisliti na poklon rodbini i prijateljima van granica BiH, a ne uzeti Klasov Bosanski lokum je nezamislivo. Znati da je Tuzlanska Solana sa svojom soli stalno i kontinuirano godinama prisutna na teritoriji cijele Srbije i zemalja regije je značajna činjenica.

Osim ovih brendova tu je i voda Oaza koja je u našu državu 2000-tih godina donijela niz zlatnih i srebrnih medalja sa Međunarodnog testiranja voda u američkom Berkli Springsu.

– Od naših velikih uspjeha ne možemo, a da ne spomenemo kremni namaz Maza koji je za samo nekoliko mjeseci nakon izlaska, u Briselu osvojio prestižnu Superior Taste nagradu sa tri zvjezdice koju su joj dodijelili najprofesionalniji stručnjaci za okuse proizvoda iz Međunarodnog instituta za okus. To je jedno od najvećih priznanja, kako za kompaniju AC Food koja proizvodi Mazu, tako i za AS Holding ali i čitavu BiH. U našem portfoliju je više od 1.200 proizvoda od kojih je veliki broj ostvario izuzetno zapažene rezultate zbog svoje kvalitete i prepoznatljivosti. Ponosan sam na sve što su napravili naši uposlenici, na svakog radnika od proizvodnje pa do direktora. Uvijek nesebično ističem njihov trud, zalaganje i profesionalizam – ističe Hrvić.

Od lokalnih trgovaca do izgradnje „mašinerije“ zvane AS Holding prošlo je više od 30 godina. Posljednjih nekoliko, bilo je ključno u izgradnji sistema po kakvom danas posluju kompanije u sastavu AS Holdinga. Investicije u najmoderniju tehnologiju, razvoj koncepata inovativnih proizvoda, širenje na velika evropska i svjetska tržišta, zapošljavanje stručnih kadrova i kontinuirane edukacije, čine AS Holding jednim od najznačajnijih proizvođača hrane u ovom dijelu Evrope.

A tamo preko, u velikim evropskim i svjetskim državama, brendovi AS Holdinga ostvaruju zapažene rezultate i pozitivne reakcije potrošača. Zlatna džezva se pije u Skandinaviji, Klasov Zlatni puder se koristi za pripremu jela u Engleskoj, a trgovine u SAD-u i Njemačkoj imaju Kent, Mazu, Tuzlansku so… Najvažnije od svega je kontinuiran izvoz što je najbolji dokaz prepoznatljivosti kvalitete navedenih bh. proizvoda.

Uspjeh kompanija AS Holdinga „slavi“ se i kroz sponzorsku podršku sportskih događaja i bh. fudbalske, košarkaške i rukometne reprezentacije.

Nakon svega navedenog sigurni smo da će se još dugo od Klasove i Sprindove jufke praviti najbolje pite, od Zlatnog pudera najukusnija domaća jela, mirsat će kuće na Zlatnu džezvu i Vispakove juhe, a Tops biti prvi izbor svih mališana…u tome je uspjeh naših, domaćih brendova!

Vlada Republike Srbije uvela je zabranu izvoza svježeg mlijeka te povećala cijene. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja uvozi mlijeko od ovog susjeda.

"U cilju omogućavanja redovnog snabdjevanja stanovništva mlijekom i sprečavanja odliva sirovine van granica zemlje, Vlada Republike Srbije donijela je odluku o zabrani izvoza sirovog i pasterizovanog mlijeka, osim za Republiku Sjevernu Makedoniju i Republiku Albaniju“, saopštila je Vlada Srbije.

Srbija je odlučila poštedjeti zemlje "Otvorenog Balkana" ove zabrane, što pokazuje da će imati države regiona koje su dio inicijative imati privilegije. BiH je, uprkos pozivima, odbila da bude dio ove inicijative.

Proizvođači mlijeka u Srbiji kažu da je ova nestašica mlijeka "uvertira" i da će biti sve gore, pošto je taj sektor uništen. U Privrednoj komori Srbije apeluju na građane da ne stvaraju zalihe i kažu da je riječ o kratkotrajnom poremećaju na tržištu.

Vlada Srbije je donijela odluku i o povećanju cijena mlijeka.

Dugotrajno mlijeko sa 2,8 odsto mliječne masti od sada će, umjesto 119,99 dinara (2 KM), koštati najviše 128,99 dinara (2,14 KM), propisala je danas Vlada Srbije izmjenom Uredbe o ograničenju visine cijena osnovnih životnih namirnica. Istovremeno, država je smanjila trgovcima maržu na sve vrste dugotrajnih mlijeka sa 12 odsto na maksimum pet odsto.

Nova maksimalna cijena mlijeka važiće od srijede, 7. septembra – dan poslije objave u Službenom glasniku.

Kompanija Imlek, čije mlijeko se uvozi i u BiH, saopštila je danas da je proizvodnja sirovog mlijeka u Srbiji smanjena zbog rasta troškova, prije svega zbog poskupljenja stočne hrane, da je to uzrok smanjenog otkupa od proizvođača, ali da nema trajne nestašice mlijeka.

(akta.ba)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Zeničko-dobojskog kantona stupio je na snagu 3. septembra ove godine, ali će se primjenjivati retroaktovno od 1. septembra – kazala je u razgovoru za Fenu ministrica rada i socijalne skrbi ZDK-a Azra Sinanović.

Ministarstvo je, međutim, već nakon utvrđivanja samog teksta tog zakona obavijestilo sve prvostepene organe, odnosno centre i nadležne službe socijalne zaštite da poduzmu aktivnosti te izvrše reorganizaciju poslova i zadataka kako bi se pravovremeno pristupilo provedbi.

Skupština ZDK-a spomenute je izmjene usvojila na sjednici od 24. augusta ove godine, a u skladu s početkom augusta usvojenim rebalansiranim budžetom ZDK-a u kojem je osiguran novac za isplatu porodiljnih naknada zaposlenim i nezaposlenim porodiljama u identičnom iznosu od po 1.000 KM mjesečno, najduže 12 mjeseci ili do povratka zaposlenih majki na posao.

– Danom stupanja na snagu ovog zakona, Ministarstvo je dostavilo Upute o postupanju u primjeni, kao i nove obrasce za podnošenje zahtjeva. Sve porodilje koje podnesu zahtjev u periodu od 60 dana od dana primjene zakona moći će ostvariti naknadu plaće ili pomoć u iznosu od 1.000 KM – navela je ministrica Sinanović.

Prvostepeni organi po službenoj su dužnosti obavezni da u roku od 45 dana, od dana stupanja na snagu izmijenjenog zakona, izvrše zamjenu rješenja.

-Trenutno, prvostepeni organi mijenjaju važeća rješenja i prema propisanim procedurama će izvršiti trebovanja sredstava. Ovisno o prispjelim trebovanjima potrebnih sredstava centara za socijalni rad i nadležnih službi, zavisi i dinamika isplata naknada i pomoći.
Sve porodilje koje dobiju rješenje u septembru, moći će očekivati i isplatu naknada i pomoći početkom novembra, a eventualno i ranije – najavljuje Sinanović.

Prvostepeni organi trenutno su, dodaje, u postupku zamjene rješenja za 1.258 porodilja koje su u radnom odnosu te 207 rješenja porodilja koje nisu u radnom odnosu, a što je ukupno 1.465 porodilja.

-Međutim, s obzirom da je novo zakonsko rješenje znatno povoljnjije i da je otvorena mogućnost da pravo ostvare sve porodilje koje imaju djecu uzrasta do godine dana, očekujemo da bi oko 3.200 porodilja moglo ostvariti propisanu naknadu u iznosu 1.000 KM mjesečno – ističe resorna ministrica.

Prvostepeni organi, kazala je, pravovremeno su upoznati te su već pristupili reorganizaciju poslova i zadataka, odnosno iznalaženju boljih tehničkih i drugih rješenja.

-Prema našim informacijama, nema poteškoća i rješenja bi trebala biti zamijenjena tokom septembra, dakle prije isteka roka od 45 dana, a kako je to propisano zakonom. Ministarstvo je proslijedilo Uputstvo za postupanje u provedbi ovog zakona te sve obrasce potrebne za podnošenje zahtjeva – napomenula je.

Kantonalni zakon uskladili su sa Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, od 01. 07. 2022. godine, a prava na naknadu mogu ostvariti sve porodilje.

-Sve zaposlene i nezaposlene porodilje, koje ranije nisu ispunjavale uslove za ostvarivanje ovog prava – bilo po osnovu imovinskog cenzusa ili zbog neispunjavanja uslova u pogledu radnog staža ili porodilja nije podnosila zahtjev – sada mogu ostvariti pravo na naknadu od 1.000 KM. Propisani su povoljniji uslovi i iznosi za ostvarivanje navedenog prava te omogućeno da, u izuzetnim okolnostima – smrti majke, napuštanja djeteta…, pravo može ostvariti i otac djeteta ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje. To do sada nije bilo regulisano – ističe Sinanović.

Pravo na porodiljnu naknadu, dodaje, omogućeno je i ženama povratnicama iz ZDK-a na područje entiteta Republika Srpska, koje će predmetno prava ostvarivati iz Budžeta ZDK-a ako je sjedište njihovog poslodavca na području ZDK-a te ukoliko isto pravo ne mogu ostvariti u mjestima povratka u RS-u, što također u dosadašnoj praksi nije bilo regulisano.

-Te porodilje podnose zahtjev u nadležni centar prema sjedištu poslodavca. Zakonom je propisano i da se porodiljama koje rode blizance, treće i svako slijedeće dijete, novčana pomoć na mjesečnom nivou uvećava za 20 posto za svako novorođeno dijete. Omogućeno je pravo i na zdravstveno osiguranje za porodilje koje nisu u radnom odnosu za vrijeme trudnoće, porođaja i uzrasta djeteta do godinu dana, ukoliko ne mogu biti osigurane po drugom osnovu. Propisano je da se mjesečna naknada roditelja-njegovatelja ne uzima u primanja, kao i to da hranitelj koji je srodnik hranjeniku ne učestvuje u finansiranju njegovog izdržavanja – kaže Sinanović.

ZDK je, podsjeća ona, drugi kanton u FBiH koji je u tekst svog zakona ugradio “reformske odredbe o načinu procjene, podrške i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju, u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja“. To će se realizirati na način da će na području tog kantona jedno stručno tijelo vršiti procjenu djecu i u koordinaciji sa ustanovama zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite prikupljati potrebne podatke te u kontinuitetu “pružati podršku djeci s teškoćama u razvoju – od detekcije poteškoće do 15 godine života djece“.