U prethodnih godinu dana cijene osnovnih potrepština za život građana BiH veće su za 16,8 odsto, a pojedine prehrambene namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka, poskupjele su između 35 i 85 odsto (odnosno od 0,50 do 2,5 KM).

Ovo nije kraj, prognoziraju stručnjaci, koji kažu da je novo poskupljenje uslijedilo već tokom septembra, u šta su se potrošači već mogli uvjeriti.

Prema podacima o prosječnim potrošačkim cijenama u BiH, koje je objavila Agencija za statistiku BiH, navodi se da od avgusta 2021. do avgusta 2022. godine jedini pad bilježe rafovi na kojima se prodaju odjeća i obuća.

"Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 25,6 odsto, alkoholna pića i duvan za 2,3 odsto, stanovanje i režijski izdaci za 17,4 odsto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 11 odsto, prevoz 28,4 odsto. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 4,1 odsto", navodi se u saopštenju Agencije za statistiku BiH.

Za godinu dana više novca dajemo i za zdrastvo, obrazovanje, komunikaciju, uslugu u restoranima i hotelima, pa čak i za rekreaciju i kulturu.

Ipak, ako bismo pitali većinu građana šta je to što ih najviše pogađa po pitanju poskupljenja, to su svakako osnovne prehrambene namirnice i usluge prevoza.

Po ovom osnovu, statistika je neumoljiva.

Za godinu dana procentualno najviše je poskupio plin (zemni gas), koji se u avgustu 2021. godine plaćao 70 feninga po metru kubnom, dok mu je cijena na kraju avgusta 2022. bila 1,30 KM, što je prosječno poskupljenje od 85,7 odsto. Više od 83 odsto poskupjelo je ulje za prehranu, a cijena je sa tri KM po litru porasla na prosječno 5,5 KM. Slijede šećer i brašno, a građani su za kilogram ovih namirnica za godinu dana morali izdvojili 90, odnosno 60 feninga više nego u istom periodu prošle godine.

Morali smo 50 odsto više novca izdvojiti i za toalet-papir (sa 2,4 KM na 3,7 KM), dizel gorivo (sa 2,1 KM na 3,2 KM) i tvrdi sir (sa 11,4 KM na 17,3 KM po kg). Listu procentualno deset najvećih poskupljenja zatvaraju margarin, zatim mlijeko, koje sada košta skoro dvije KM po litru, te junetina, koja je sa 13,6 poskupjela na 18,2 KM po kilogramu.

Makroekonomista Faruk Hadžić, obrazlažući podatke Agencije za statistiku BiH, napominje da je uvijek moguće pronaći cijene pojedinih proizvoda koje su drugačije od ovih i da to zavisi od trgovačkog centra ili mjesta.

"Također, na ovoj infografici je prikazan rast cijena u procentima, što znači da je moguće pronaći veći rast u apsolutnim vrijednostima, poput drveta za ogrev (sa 82,2 KM je poskupjelo na 103 KM, što je 25,3 odsto)", naglašava Hadžić za "Nezavisne novine".

On kaže da je, bez obzira na sve, realno istaći da ćemo se s nostalgijom sjećati cijena pojedinih proizvoda, jer su cijene pojedinih proizvoda, poput mlijeka, dodatno porasle u septembru, što će zvanična statistika tek naknadno potvrditi.

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara, ističe za "Nezavisne novine" da ne treba biti mnogo pametan i bistar da se ne primijeti koliki je udar na džepove građana i da su cijene u odnosu na prošlu godinu veće i po nekoliko stotina KM.

"To osjetimo na svom novčaniku i na težini kesa koje nosimo kada se vraćamo iz kupovine. Mislim da će potrošačka korpa u devetom mjesecu preći 3.000 KM, jer je u avgustu bila 2.900 KM, a sada su djeca krenula u školu i uvijek ima dodatan skok. Iako je, recimo, naše osnovno obrazovanje besplatno, ipak roditelji i te kako izdvajaju iz svog džepa kako bi dijete spremili u školu", naglašava Bago.

Prema njegovim riječima, teško je prognozirati šta nas očekuje u narednim mjesecima, jer cijene divljaju svakodnevno.

"Niko ne priča o kvalitetu življenja trenutno niti koje su to mjere koje bi popravile stanje. Zemlje u regionu i EU donose desetine mjera. Podsjećam da je Hrvatska investirala oko 1,5 milijardi KM kako bi prebrodili krizu (djeca, penzioneri...) To bi značilo da BiH momentalno uloži 700-800 miliona KM. Našim političarima to ne pada na pamet", kaže Bago i dodaje da će iznos potrošačke korpe sigurno rasti.

"Ja zaista ne znam koliko treba da iznosi potrošačka korpa da ljudi dignu svoj glas. Jako je mali broj onih koji to mogu iznijeti. Svi se mi nečega odričemo", zaključio je Bago.

(akta.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Bosni i Hercegovini oko 250.000 mladih do 35 godine živi kod roditelja ili jednostavnije rečeno, svaka druga mlada osoba, pokazali su rezultati istraživanja.

Jedan od razloga je nezaposlenost, ali ne nužno jer i oni mladi koji rade nisu u mogućnosti otplaćivati kredit i mjesečno za ratu davati između 400 i 650 KM. Oni koji ne žive kod roditelja, uglavnom traže priliku kako bi napustili BiH i negdje vani zaradili novac kako bi u BiH kupili stan ili podigli sprat kuće.

Prema popisu stanovništva iz 2013., u Bosni i Hercegovini je živjelo 730.850 mladih između 15 i 30 godina, dok ih je 1991. godine bilo 1.091.775.

Od ukupnog broja osoba starijih od 30 godina, 186.090 ih je živjelo s roditeljima. Unija za održivi povratak prije tri godine objavila je da je posljednjih sedam godina državu napustilo 172.101 osoba, a među njima ogroman broj mladih.

U opsežnom istraživanju Studija o mladima u BiH, koju su zajednički proveli Fakultet političkih nauka u Sarajevu i Fondacija "Friedrich Ebert" prije dvije godine, potvrđena je teza o produženom boravku mladih kod roditelja.

„Mladi u zemljama Jugoistočne Evrope, za razliku od svojih vršnjaka na sjeveru Evrope, imaju tendenciju produženog ostanka u roditeljskoj kući potvrđuje podatak da 77,4 posto mladih u BiH živi u roditeljskom domu. Čak 59,9 posto mladih to smatra najjednostavnijim rješenjem, dok 35,8 posto mladih navodi da im finansijski razlozi ne dozvoljavaju da žive samostalno, navodi se u ovoj studiji.

Istovremeno, svaka treća mlada osoba u BiH se izjašnjava kako bi živjela samostalno ako bi im to finansije dozvoljavale“, navodi se u ovoj studiji.

„Mladi u BiH su ekonomski i finansijski zavisni od svojih roditelja najčešće zbog sve dužeg školovanja, koje ih u pojedinim profesijama onemogućava da do svojih srednjih godina steknu profesionalni status u društvu. Osim toga, sve je veći broj mladih koji nakon završetka školovanja ne mogu pronaći odgovarajuće zaposlenje te su primorani da svoj život grade u roditeljskom domu, gdje njihova samostalnost i sloboda ostaju nerealizovani“, dodaje se u ovoj studiji.

Oko 60 posto mladih u BiH je nezaposleno, pa se samo iz tog podatka može izvesti zaključak da veliki postotak ovih mladih živi kod roditelja. Da osim posla nemaju riješeno ni stambeno pitanje potpuno je jasno.

Država BiH slabo ili skoro ništa ne radi da pomogne mladima koji su te sreće pa imaju kakav takav posao da dođu do krova nad glavom.

Tek poneki kanton, poput Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog i Bosansko-podrinjskog kantona, imaju projekte za podršku mladima da lakše dođu do stana ili kuće.

Republika Srpska već 20 godina subvencionira stambene kredite, mladima nudi niže kamatne stope ili ih subvencionira preko Razvojne banke Republike Srpske.

Vlada Kantona Sarajevo od 2014. realizuje odluku o rješavanju stambenog pitanja kupovinom stana pod povoljnijim uslovima, koja se odnosi prvenstveno na mlade osobe koje prvi put kupuju stan. Blizu 450 stambenih jedinica je prodato pod povoljnim uslovima raznim kategorijama, prije svega mladima, ali i drugim građanima koji su ispunjavali uslove, a to je starosna dob koja je pomjerena na 50 godina.

Drugi projekt se odnosi na zakup uz obaveznu kupoprodaju stana. Cilj je da se osiguraju stambene jedinice koje će investitori davati u zakup aplikantima, a oni će 10 godina plaćati zakupninu u okviru koje je dio otplate vrijednosti stana utvrđene na početku. Nakon 10 godina korisnik stana je u obavezi da taj stan otkupi, odnosno da plati ostatak sredstava i postane vlasnik. U dijelu finansiranja tih stambenih jedinica Vlada i Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS učestvuju s 10 posto vrijednosti 10 mjesečnih rata koje plaćaju. Treći projekt je subvencioniranje kupovina stanova ili kuća mladima. Prošle godine u junu Skupština KS je usvojila zaključak kojim je Vlada KS obavezana da nađe sredstva za subvencioniranje pri rješavanju stambenog pitanja mladih. Data je saglasnost i na prijedlog odluke o uslovima i načinu predinvestiranja u poticajnu stanogradnju, radi pokretanja nove stambene izgradnje u cilju sistemskog rješavanja stambenog pitanja, prevashodno mladih, nudeći im mogućnost kupovine stana po cijeni nižoj od tržišne.

„Sredstva za predinvestiranje u poticajnu stanogradnju obezbijedit će iz sredstava predviđenih budžetom KS za svaku godinu. Realizacija sredstava vršiće se na osnovu sporazuma koji će Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS zaključiti sa investitorima, nakon provedenih procedura javnih poziva. Cilj je omogućiti mladima kupovinu stanova pod povoljnijim uslovima na više lokacija u KS“, kazao je resorni ministar Enver Hadžiahmetović.

Za realizaciju ove odluke, u budžetu KS su obezbijeđena 4.188.071 KM.

Ove godine, raspisan je javni poziv za subvencioniranje rješavanja stambenog pitanja mladih u KS do 10.000 KM. Subvencije će mladima biti dodijeljene za kupovinu stana ili kuće ili izgradnju kuće ili stana.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona već nekoliko godina provodi program putem kojeg nudi olakšice mladima za kupovinu stana. Mladi dižu kredit u ASA banci po nižim kamatnim stopama. Do sada je na ovaj način kupljeno više od 100 stanova. Vlada je žirant mladima, a prednost imaju doktori nauka, uspješni sportisti i slično. Vlada Bosansko-podrinjskog kantona već je realizovala izgradnju jednog objekta za mlade Lamele H-2 u Goražadu koja je već useljena, a pri kraju je izgradnja dva nova objekta Lamela H-3 i Lamela H-4. Riječ je o kupovini po povoljnim uslovima, a pri prvoj kupovini stana ne plaća se porez na promet nepokretnosti.

U Tuzlanskom kantonu, Vlada je proteklih godina subvencionirala kamatu za namjenske stambene kredite, sa iznosom do 3.000 KM. Prije četiri godine 31 mlada osoba između 18 i 35 godina dobila je sredstva za subvencioniranje kamata na kredite za stambeno zbrinjavanje mladih. Ukupno je dodijeljeno 79.084 KM. U HNK-u tačnije u Čapljini potpisani su ugovori sa 63 mladih za subvencioniranje kupovine stanova. Oni su ostvarili novčanu podršku u iznosu od 100 KM po kvadratnom metru stambene nekretnine do 75 kvadrata. Za ovaj projekt Grad Čapljina je izdvojio 500.000 KM.

Unsko-sanski kanton ima veliki problem s odlaskom mladih. Veliki broj učenika školuje se kako bi pronašlo posao van BiH. Više od 50 posto mladih u ovom kantonu je nezaposleno. Nažalost, velikih olakšica za mlade, kada je riječ o stambenom zbrinjavanju, nema, osim kada je riječ o boračkim kategorijama.

U Srednjobosanskom, Posavskom, Livanjskom i Zapadnohercegovačkom kantonu također ne postoje olakšice niti programi.

Vlada Brčko distrikta BiH je prije tri godine usvojila Program subvencioniranja dijela kamata za kupovinu prve nekretnine za rješavanje stambenog problema. Jedan od kriterija za ovaj projekt bio je da osobe ne smiju biti starije od 40 godina. Vlada je subvencionirala 2 posto kamatne stope na kredit, a za ove namjene je izdvojeno 100.000 KM.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, subvencioniraju se stambeni krediti mladima od 2000. godine, a nude im se i niže kamatne stope. U 2015. Vijeće ministara BiH je uzelo zajam od Razvojne banke od pet miliona evra u ove svrhe. Vlada Republike Srpske subvencionira kamatne stope. Samo u Banjluci do sada je zahvaljujući ovim kreditima stambeno pitanje riješilo 2.300 mladih.

Kao primjer namjenske i poticajne stanogradnje može poslužiti opština Foča, koja je uspješno izgradila stanove za univerzitetske kadrove značajno smanjivši njihovu cijenu za ovu ciljnu grupu. I u Trebinju je realizovan jedan projekt za mlade, tačnije za 40 porodica.

Nažalost, većina mladih je primorana da stan kupi putem kredita koje podižu u komercijalnim bankama. Kamatne stope u vrijeme akcija se kreću od tri i nešto do četiri i nešto posto. Ukoliko želite podići naprimjer 100.000 KM, vraćate blizu 160.000 KM, a mjesečna rata je blizu 660 KM.

Nepostojanje povoljnih stambenih kredita, ekonomska nestabilnost i neizvjesnost gotovo su nepremostive prepreke za većinu mladih u BiH. Činjenica je da u kantonima u Federaciji BiH, kao i u Republici Srpskoj, postoje prazni stanovi koji su namijenjeni prodaji pod povoljnijim uslovima i da zbog loše finansijske situacije mladi, ali i svi ostali koji ispunjavaju uslove za kupovinu stana pod povoljnijim uslovima, ne mogu to sebi priuštiti.

Za razliku od "sretnika" koji rade pa se kao i mogu nadati nekoj pomoći općine, Grada, Kantona, Federacije ili države da riješe krov nad glavom, da li kroz subvencije ili kroz povoljnije kreditne linije, mladi koji nemaju posao ili koji rade na ugovor na nekoliko mjeseci nemaju nikakvu opciju. Nijedan nivo vlasti od završetka rata u BiH nije ponudio nijedan program koji bi nezaposlenima omogućio da imaju svoju nekretninu. Kako stvari stoje, to se neće ni desiti pa mladi koji su bez posla mogu se zahvaliti roditeljima kod kojih žive jer bi inače bili na ulici. Država BiH ima tek poneki projekt koji je tek kap u moru koji može pomoći mladima da imaju kućicu iz snova, pa s toga ne čudi da većina mladih ide u zapadne zemlje trbuhom za kruhom, i to ne samo oni koji nemaju stan ili kuću ili prostor u kojem žive, već i oni koji su stambeno zbrinuti.

(N.N.)

U cilju zaštite zdravlja djece i nastavnog osoblja, Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na prijedlog Ministarstva obrazovanja donijela preporuku da škole na području Grada Zenica trajanje nastavnog časa mogu prilagoditi temperaturnim uslovima u učionicama – potvrdio je nakon sjednice Vlade ZDK-a ministar Spahija Kozlić.

On je istakao kako su, imajući na umu informaciju da u Gradu Zenica centralno daljinsko grijanje neće početi na vrijeme, uputili preporuku osnovnim i srednjim školama po kojoj će prilagoditi nastavni proces eventualnom smanjenju temperature vani i u učionicama.

– Ta preporuka, između ostalog, podrazumijeva i eventualno skraćivanje nastave. Preporuka će biti poslana svim osnovnim i srednjim školama, u koliko postoji takva potreba, i u drugim gradovima i općinama na području ZDK-a. Škole će biti u obavezi da prilagođavaju nastavni proces toj situaciji, koja će se eventualno desiti – kazao je ministar Kozlić.

Ministrica rada i socijalne politike Azra Sinanović dodatno je pojasnila situaciju da, navodno, neki centri za socijalni rad na području tog kantona imaju nedoumica u pogledu zamjene postojećih te izrade novih rješenja za isplatu porodiljnih naknada u iznosu od 1.000 KM.

-Izmjene i dopune zakona jasno su definisale koje porodilje na području ZDK-a imaju pravo na porodiljsku naknadu. Mi smo u svim saopštenjima, i ono što smo na Skupštini ZDK donosili, od 01.01. 2022. godine sve porodilje ulaze u to pravo. Nezaposlene porodilje koje su koristile pravo po starom zakon, njima će se po službenoj dužnosti od 1. septembra zamijeniti rješenja i ući će u pravo te nastaviti koristiti pravo do godine dana djeteta. Zaposlene porodilje isto tako, jer od 01.01. 2022. godine imamo određen broj porodilja koji se mijenja – istakla je Sinanović.

Sve porodilje, podvlači, ulaze u pravo s prvim danom tekuće godine, ali će se samo po službenoj dužnosti mijenjati rješenja.

-Ono što je možda nedoumica, a to su nezaposlene porodilje koje nisu mogle ući u pravo na osnovu prethodnog zakona – da li zbog imovinskog cenzusa, da li nisu podnosile zahtjev, ali i one od 1. septembra ulaze u pravo. Centri za socijalni rad i nadležne općinske službe dobile su upute o postupanju i prije donošenja zakona na Skupštini ZDK – da se organizuju u smislu posla, s obzirom da smo već u maju napomenuli da će ići izmjena zakona u ovom pravcu da sve porodilje na području ZDK-a dobiju naknadu u iznosu od 1.000 KM – napomenula je Sinanović.

Čim je novi zakon početkom augusta usvojen na sjednici Skupštine ZDK, ponovo su, ističe, poslali upute centrima za socijalni rad i nadležnim općinskim službama, zajedno sa svim “mogućim rješenjima koje trebaju zamijeniti za zaposlene i nezaposlene porodilje” te za nove zahtjeve porodilja koje nisu bile u pravu.

– Koliko ja imam informaciju, centri za socijalni rad rade na tome. Većina je centara to već zamijenila i uradila kada su u pitanju zaposlene i nezaposlene porodilje koje su bile u pravu, i imaju nove zahtjeve zaposlenih porodilja koje tek stiču pravo te nezaposlenih porodilja koje nisu uopšte bile u pravu – navela je Sinanović.

Kazala je kako imaju podatke da je oko 3.300 porodilja na područku ZDK-a koje trebaju koristiti ovo pravo, ističući da čekaju da im centri za socijalni rad dostave rješenja kako bi mogla početi isplata.

Nada se da će svi centri ispuniti zakonski rok od 45 dana te im dostaviti sva rješenja za isplatu, ali je najavila kako neće biti problem da septembarske naknade, koje trebaju biti isplaćene do 5. oktobra, budu isplaćivane i do kraja oktobra.

Bosni i Hercegovini prijeti nestašica mlijeka. Već odavno, na ovo upozoravaju poljoprivredni proizvođači, podsjećajući da godinama unazad posluju na granici rentabilnosti. Kažu da je situacija u mljekarskom sektoru alarmantna te traže od nadležnih da učine značajnije korake kako Bosna i Hercegovina ne bi doživjela sudbinu poput Srbije, gdje su rafe s mlijekom u maloprodajnim objektima prazne. S druge strane, nadležni uvjeravaju da nema razloga za paniku.

Situacija više nije 5 do 12, nego 12:20 – poručuju mljekari koji ovih dana bilježe gubitke u proizvodnji. Manji proizvođači će, tvrde, morati prekinuti proizvodnju, jer neće moći izdržati teret dugogodišnjeg poslovanja na granici retabilnosti. A veće farme smanjuju broj grla i proizvodnju.

“Ova godina je došla nakon prethodne sušne godine, a došao je i poremećaj na tržištu s repromaterijalima koji su poskupjeli i do 300 posto. Imamo problem i ne možemo ga iznijeti sami. Potrebna je pomoć mlijekoprerađivača, mesoprerađivača, Vlade”, poručuje proizvođač Ranko Savić.

“I mljekare moraju nastupiti s fer i korektnim tržišnim cijenama prema našim farmerima, jer u ovakvim uslovima visokih cijena komponenti za stočnu hranu, niskih prinosa, visoke cijene energenata i goriva, a nestašice mineralnih đubriva – bez korektne cijene i ovaj će sektor, koji je do sad važio za najorganizovaniji, biti u fazi gašenja, i to intenzivnoj”, istakao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a.

Nesporno je, tvrde iz resornog ministarstva, da je mljekarska proizvodnja jedna od najtežih i najzahtjevnijih. Ipak, smatraju da nije sve tako crno, podsjetivši da se premije redovno isplaćuju, ali i nabavljaju nova grla.

“Proizvođači mlijeka, otkako su krenuli u tu proizvodnju – kukaju. Bez obzira na to da li je premija 0,25 ili 0,30 KM po litru. Bila je 0,30, smanjili smo je, ali oni kukaju. Prema našim saznanjima, već su se mljekare uključile i daju veću cijenu otkupa mlijeka. Uzmite samo za primjer da smo u ovoj godini nabavili 1.200 junica. Ako neka proizvodnja posluje s gubitkom, onda se ne nabavljaju nova grla. Trebamo biti realni”, kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede RS-a Zoran Maletić.

Farmeri panično upozoravaju da nam prijeti nestašica mlijeka. S druge strane, nadležni navode da nema mjesta panici te da će mlijeka u dovoljnim količinama biti.

“Sve farme već imaju manju proizvodnju. Sigurno zbog hrane. Polazim od sebe: smanjujemo kvalitet hrane, kvalitet koncentrata. Sama cijena je utjecala na smanjenje grla na farmi. Čim mi ne možemo za 100 litara da kupimo 100 kg koncentrata – to nije dobra priča”, tvrdi proizvođač Milenko Todorović.

“Imamo dovoljne količine mlijeka. Pojedine firme čak viškove svog mlijeka u otkupu izvoze u Srbiju, jer je tamo nestašica. Kod nas neće nestati, kod nas će biti mlijeka u dovoljnim količinama”, poručuje Maletić.

Na nestašicu ne upozoravaju samo mljekari. I proizvođači mesa navode da ni u ovom sektoru stanje nije sjajno. Smatraju da se na zaštiti domaće proizvodnje nije uradilo ništa. Proteklih godina, podsjećaju, s nekadašnjih 60% izvoza, došli smo do toga, kažu, da danas uvozimo 90 posto hrane.

(federalna.ba)

Prvi šleperi ogrjevnog drveta iz Bosne i Hercegovine otišli su u evropske zemlje, nakon što je iz nove odluke o zabrani izvoza oblovine i proizvoda od drva izuzet taj energent.

Na vanrednoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara BiH u utorak je donijelo novu odluku o zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata i proizvoda od drva do 31. oktobra.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je za Glas Srpske da nova odluka znači da na snazi ostaje zabrana izvoza oblovine, peleta i briketa, dok je izvoz ogrjevnog drveta odobren, piše Faktor.

– Primarno smo vodili računa o potrebama građana zbog nadolazeće zime. Također, ovo je realan pristup u skladu s potrebama tržišta – izjavio je Košarac.

Podizanje rampe za ogrjevno drvo pozdravili su proizvođači koji uvelike spremaju pošiljke za Evropu. Predsjednik Udruženja drvoprerađivača drvnih sortimenata niže vrijednosti RS-a Đorđe Brkić rekao je za Glas Srpske da im je Vlada RS-a izašla ususret sagledavši stanje i utvrdivši koliko im robe propada na lagerima.

Najnovija odluka Vijeća ministara BiH donijela je velike probleme jer se sada ne može kontrolisati ni tržište u BiH, kazao nam je Muhamed Helać, menadžer Drvosječe, koji ogrjevno drvo, ugalj, brikete prodaje u cijeloj Bosni i Hercegovini.

– Ogrjevno drvo je i sirovina za proizvodnju peleta i briketa i sada smo došli u situaciju da nam opet fali osnovna sirovina za ove energente. Zbog toga cijena peleta ovih dana ponovo raste i premašila je 1.000 maraka po toni! Porasla je i cijena iscijepanog drveta na 165 maraka i prije desetak dana bila je 148 maraka po kubnom metru. Nakon dozvoljenog izvoza ogrjevnog drveta do pojeftinjenja ogrjeva ni slučajno neće doći i već se povećavaju cijene. Naša firma više ne prodaje pelet jer nam fabrike nude tonu peleta za 950 maraka i to je cijena bez prijevoza do našeg skladišta, a kasnije i do kupca. Kada se uračuna i prijevoz, tona peleta bi premašila hiljadu maraka i zato smo pelet izbacili iz prodaje – kaže Helać.

Građani umjesto peleta kupuju mrki ugalj po cijeni 285 maraka za tonu i lignit po toni za 195 maraka.

– Ogrjevno drvo nabavljamo iz državnih šumarstava Federacije BiH jer firme iz Federacije BiH ne mogu nabavljati ogrjev iz entiteta Republika Srpska zato što je na snazi odluka Vlade RS-a da se ogrjev ne smije prodavati u Federaciji BiH. Za sada imamo dovoljno ogrjevnog drveta, ali se sada na isporuke čeka sedam dana – ističe Helać.

Uragan Ian harao je u srijedu Floridom praćen silovitim vjetrom i obilnim oborinama koje su prouzročile katastrofalne poplave i nestanak struje širom te američke savezne države.

U blizini putanje uragana, blizu otočja Keys, u nevremenu je potonuo brod s migrantima i obalna straža još traga za 20 ljudi, pošto je troje spasila a četvero je uspjelo doplivati do obale.

Ian je praćen vjetrom koji je puhao 185 km/h stigao na kopno na obali Cayo Coste, na jugozapadu Floride, u 15.05 sati po mjesnom vremenu (21.05 sati po srednjoevropskom), navodi američko Nacionalno središte za uragane (NHC).

“Uragan je prouzročio katastrofalne poplave”, dodaje ta ustanova.

Ian koji je bio u 4. od 5 kategorija na Saffir-Simpsonovoj ljestvici, sada je oslabio u uragan 3. kategorije, ali i dalje ima razornu moć, navodi isti izvor.

Kućanstva u mraku

Oko 2 miliona kućanstava na Floridi bila su u srijedu navečer bez struje, većinom u blizini putanje uragana, objavila je specijalizirana mrežna stranica PowerOutage.

Nekoliko okruga blizu mjesta na kojemu je Ian stigao na kopno gotovo je potpuno bez struje, navodi ta mrežna stranica.

Tako je Punta Gorda, jedan od najsnažnije pogođenih gradova, utonuo u mrak. Tokom noći je tek poneka zgrada opremljena generatorima bila osvijetljena, čulo se jedino fijukanje vjetra i pljuštanje kiše.

Nekoliko sati ranije grad je doživio kratak predah kada se našao u središtu uragana. No udari vjetra i kiša vratili su se još žešći, rušeći prometne znakove, odnoseći dijelove krovova i lomeći grane drveća.
U Naplesu, na jugozapadu Floride, ulice su bile pod vodom a bujica je nosila automobile, pokazuju snimke mreže MSNBC-a.

U gradu Fort Myersu poplave su tolike da su neke četvrti poput jezera.

Svijet su obišli i prizori brodova koje na Floridi plutaju po cestama.

Ova meteorološka pojava treba se tokom dana premještati dalje na kopno i u četvrtak navečer doći iznad zapadnog Atlantika, navodi NHC.

Prolaskom preko kopna uragan bi trebao slabjeti, ali bi svejedno mogao prouzročiti znatnu štetu dok ne stigne na istok Floride, dodaje.

“Jedan od pet najrazornijih uragana koji su dosad pogodili Floridu”

Guverner Ron DeSantis izjavio je u srijedu navečer da je ovo vjerovatno “jedan od pet najrazornijih uragana koji su dosad pogodili Floridu”.

“Ovo je oluja o kojoj će se govoriti mnogo godina”, rekao je ravnatelj američke meteorološke službe (NWS) Ken Graham na press-konferenciji.

Dobre poduzetničke prakse kojima se vodi briga o očuvanju zdravlja i okoline te direktno utiče na povećanje svijesti o važnosti održivog poslovanja i zaštite čovjekove okoline, u okviru novog nagradnog konkursa “Budi neko uz obrt eko” finansijski će podržati Partner MKF. Tri najbolja primjera eko obrta, od vodeće mikrokreditne fondacije u segmentu energijske efikasnosti, dobit će novčanu podršku u iznosu od 3.000 KM za osvojeno prvo mjesto, 2.000 KM za drugo i 1.000 KM za osvojeno treće mjesto.

Poziv za prijave objavljen je 1. septembra a kako bi što više uspješnih obrtnika iz cijele Bosne i Hercegovine, koji proizvode i posluju poštujući ekološki prihvatljive prakse, iskoristilo priliku da okušaju svoju sreću u ovom nagradnom takmičenju, Partner MKF je produžio rok do subote, 15. oktobra.

Opis na koji način je obrtnička djelatnost aktivno uključena u rješavanje ekoloških problema u proizvodnji ili uslugama, zaštiti okoliša i pronalaženju rješenja za brigu za zdravlje kroz provođenje specifičnih mjera, odnosno opisom kako se praktikuje ekološki prihvatljivo i održivo poslovanje potrebno je poslati na e-mail Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.. Osim prezentacije provođenja trenutnih eko aktivnosti, prijava treba da sadrži i opis budućih koraka kojima će se povećati ili unaprijediti eko otisak.

Na osnovu komisijske procjene Partner MKF će dodijeliti novčane nagrade za tri najbolje plasirana obrta/poduzetnika koji će zahvaljujući medijskoj promociji, kao pozitivni primjeri, inspirisati i druge, kao što je to bio slučaj sa ranije realiziranim projektima: „Budi neko, posluj eko“, kojim je Fondacija novčano nagradila mala i mikropreduzeća koja posluju po eko principima, te „Budi neko, proizvodi eko“ kojim je podržala razvoj eko poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini. U oba ciklusa pobjednici su osim finansijske podrške dobili priliku i za medijsko predstavljanje.

“Izuzetno smo sretni što naš društveno odgovorni projekat kojim stimulišemo eko poslovanje u našoj zemlji ima novi nastavak, te po treći put organiziramo nagradno takmičenje kojim, osim novčane podrške za buduće uspješno eko poslovanje pobjednika konkursa, ujedno i predstavljamo njihove specifične poslovne priče. Naš je cilj da  promovišemo pozitivne načine poslovanja kojima se profit ostvaruje paralelno uz brigu o zdravlju i okolišu, te smo, ovaj put odlučili podržati obrtnike”, izjavio je Senad Sinanović, direktor Partner MKF i podsjetio da je misija Fondacije pružanje finansijskih usluga ekonomski aktivnoj populaciji koja ima otežan ili koja nema pristup komercijalnim izvorima finansiranja, što se odnosi i na osobe koje su pokrenule ili žele pokrenuti obrtničku djelatnost.

Poziv za sudjelovanje u projektu “Budi neko uz obrt eko” namijenjen je svim fizičkim licima koja samostalno i trajno obavljaju registrovanu privrednu djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju. Jedan od osnovih uslova je da će troje prvoplasiranih trebati predočiti dokaz da su sredstva namijenili za realizaciju proizvodnje ili pružanja usluga po eko principima, dok će utrošak biti kontrolisan od strane Fondacije. Javno prezentovanje prijava će se obaviti putem Teams aplikacije ili uz lično prisustvo u prostorijama Centralnog ureda Partnera MKF u Tuzli, a o terminu prezentacija, prijavljeni registrovani obrtnici/poduzetnici će biti pravovremeno obaviješteni.

Više informacija o projektu i načinu učešća potražite na web stranici i društvenim mrežama Partner MKF.

O Partner mikrokreditnoj fondaciji

Partner mikrokreditna fondacija pruža usluge mikrokreditiranja u Bosni i Hercegovini već 25 godina. Vodeći se misijom pružanja finansijskih usluga ekonomski aktivnoj populaciji koja ima otežan, ili koja nema pristup komercijalnim izvorima finansiranja, direktno pomaže samozapošljavanje i stvaranje novih radnih mjesta. Kao neprofitna organizacija sav višak prihoda nad rashodima MKF Partner usmjerava u plasiranje novih mikrokredita u Bosni i Hercegovini kojima se stimuliše finansijska uključenost svih građana, a time i ekonomski razvoj zemlje.