IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Europski statistički ured (Eurostat) objavio je podatke o satnici u četvrtom tromjesečju 2022. godine u eurozoni i zemljama Europske unije (EU). Prema najnovijim podacima, satnica u eurozoni porasla je 5,7 posto na godišnjoj razini, javlja Anadolija. Također, u zemljama EU-a cijena rada po satu porasla je za 5,8 posto u posljednjem tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.

Satnica u EU u trećem tromjesečju porasla je za 4,1 posto, a u eurozoni 3,7 posto. U zemljama EU-a satnica je u posljednjem tromjesečju prošle godine najviše porasla u Bugarskoj, za čak 16,1 posto, potom slijede Litva s porastom od 15,5 posto i Mađarska s 12,4 posto. Satnica u Njemačkoj porasla je za 6,3 posto, u Francuskoj 5,2 posto, u Italiji 5,5 posto i u Španjolskoj 3,6 posto.

Iznosi minimalca

Minimalna plaća ove je godine rasla i u Federaciji BiH te od 1. siječnja iznosi 596 KM, što predstavlja povećanje najniže plaće za 9,85 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. Kod nas, za razliku od većine europskih zemalja, nije zakonski propisana minimalna satnica. Istina, postoji nekoliko granskih kolektivnih ugovora koji propisuju minimalnu satnicu za pojedine grane poput metalskog sektora u kojem minimalna satnica sada iznosi 4,40 KM.

"U Federaciji BiH definiran je iznos minimalne neto satnice od 4,40 KM, što iznosi 774,40 KM na mjesečnoj razini, a u konačnici predstavlja 68,10 posto prosječne plaće u FBiH ili 25 posto povećanje u odnosu na raniju najnižu neto satnicu. Kao što je poznato, prethodna minimalna satnica iznosila je 3,50 KM, što je 616 KM na mjesečnoj razini", istaknuli su iz Sindikata metalaca BiH nakon potpisivanja kolektivnog ugovora.

Međutim, uzmemo li u obzir činjenicu da je minimalna plaća 569 KM i da mjesec u prosjeku ima 176 radnih sati, satnica radnika na minimalcu u FBiH iznosi oko 3,40 KM neto ili preračunato u eure 1,75. U bruto iznosu minimalna stanica u FBiH je oko 5 KM ili 2,50 eura. Ako ovu satnicu u bruto iznosu usporedimo s onom u zemljama zapadne Europe, koja je i propisana u bruto iznosu, ona u najmanju ruku izgleda bijedno.

Naime, prema podacima iz prošle godine, 13,04 eura minimum je koji osoba može zaraditi po satu u Luksemburgu, na osnovi čega Veliko Vojvodstvo ima najvišu minimalnu plaću u Europskoj uniji. To je 2256,95 eura mjesečno za posao s punim radnim vremenom. Nizozemska je druga u EU s bruto mjesečnom plaćom od 1701 euro, ali s nekoliko odredbi. Puna minimalna zarada vrijedi samo za starije od 21 godine i ne postoji fiksna satnica, već minimalna mjesečna primanja. To znači da osobe koje rade 35 sati tjedno primaju istu minimalnu plaću kao i one koje rade 40 sati.

Francuska je na trećem mjestu s bruto satnicom od 10,57 eura, što iznosi 1603 eura mjesečno. Belgija ima minimalnu satnicu od 9,87 eura, a Njemačka je imala satnicu od 10,45 eura, međutim, ona je u ovoj godini porasla na 12 eura. Minimalna satnica u Švicarskoj trenutačno iznosi oko 21 euro po satu. Za pojedine djelatnosti postoje kolektivni ugovori i veće minimalne satnice.

Nepovoljniji položaj

Istina, od ovih iznosa treba odbiti poreze, ali su satnice kod nas višestruko manje. Radnik na minimalcu u BiH treba raditi četiri ili pet sati za iznos koji njegov kolega u nekoj od spomenutih zemalja zaradi za sat vremena.

Stoga ne čudi masovno iseljavanje radne snage iz BiH u zemlje Zapada, posebno imajući u vidu da su cijene hrane, odjeće, goriva gotovo iste. Osjetna razlika uglavnom je na stanarinama.

(akta.ba)

U utorak , 28.03.2023. godine preminuo je ugledni privrednik iz Tešnja Adem Šišić, osnivač i vlasnik firme Belif d.o.o. Tešanj.

Adem Šišić je rođen 1949. godine. Završio je trgovačku školu u Doboju i bio veoma uspješan trgovac. U okviru sistema UPI bio je pripreman za odlazak u Libiju kao instruktor tamošnjim trgovcima. Uvijek je volio izazove u poslu pa je 1983. godine, kada su to zakonski uslovi dozvolili, otvorio prvu privatnu trgovačku radnju u Tešnju.

Izgradnjom trgovačkog centra na Gornjoj čaršiji Adem Šišić je kupio je poslovni prostor, a zatim razvio više trgovina.

Početkom rata prestaju sa radom njegove prodavnice, a najveći dio prehrambenih proizvoda odlazi bez naknade kuhinjama za izbjeglice iz Doboja u čijem zbrinjavanju Adem Šišić je bio jedan od najvažnijih učesnika.

Poslije rata pojavile su se nove ideje. Sa rođacima je pokrenuo firmu Belif d.o.o. koja je počela sa proizvodnjom antifriza prema recepturi Muhameda Galijaševića, diplomiranog inžinjera hemije. Proizvodnja je počela u podrumu sa priručnim sredstvima i sa vlastitim radom.

Tešnjaci će ga pamtiti po njegovim nesebičnim djelima, plemenitosti, darežljivosti i brojnim poslovnim uspjesima.

Porodici, prijateljima te kolektivu preduzeća Belif d.o.o. redakcija Antena Radija upućuje iskreno saučešće.

U svih sedam rudnika uglja koji posluju u sklopu Koncerna Elektroprivreda Bosne i Hercegovine jutros je prekinuta proizvodnja te održan jednosatni štrajk upozorenja iz solidarnosti s rudarima iz zeničkih rudnika, koji su proizvodnju obustavili još u petak poslijepodne – potvrdio je Feni predsjednik Sindikata pogona “Raspotočje” Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica Nedžad Dizdarević.

– Kako je jučer i dogovoreno, nakon protesta u Zenici, ni rudari ostalih šest rudnika iz našeg koncerna nisu radili prvi sat današnje prve smjene. Oni su, od sedam do osam sati, održali štrajk upozorenja, a ako se danas do 15.00 sati ne promijeni situacija u našem rudniku, odnosno ako se ne deblokira račun preduzeća te nam ne bude isplaćena plaća, Sindikat radnika rudnika FBiH donijet će novu odluku – najavio je Dizdarević.

On je naglasio kako 15-ak članova Sindikata ZDRMU Zenica nastavlja štrajk glađu u prostoru Doma rudara, a rudari ni jutros neće sići u jame te obnoviti proizvodnju u pogonima “Raspotočje” i “Stara jama”.

Predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić jučer je na protest pred Gradskom upravom Grada Zenica, koja je prije dvije sedmice blokirala račun zeničkog rudnika, najavio mogućnost organiziranja i generalnog štrajka u svim rudnicima iz Koncerna EPBiH te da neće ostaviti “na cjedilu zeničke rudare”.

Husić je tom prilikom najavio, ako se danas do 15.00 sati ne deblokira račun ZDRMU Zenica, nove proteste u Zenici već za sutra, ali je podvukao kako bi ti protesti mogli imati i drugačiji karakter. Nakon što su jučer protestirali pred Gradskom upravom Grada Zenica te zahtijevali sastanak s gradonačelnikom Fuadom Kasumovićem, koji jučer nije bio na poslu, Husić je najavio kako će, ako budu primorani, narednih dana u Zenicu dovesti i svih 6.000 rudara iz Koncerna EPBiH.

Grad Zenica je sredinom mjeseca ponovo blokirao račun ZDRMU Zenica zbog čega zaposlenicima tog preduzeća nije isplaćena februarska plaća te topli obrok za januar ove godine. Grad Zenica nakon što je to preduzeće prije više od dvije godine isplatilo glavnicu duga za komunalno-građevinsko zemljište, potražuje još nešto više od 3.000.000 KM za zatezne kamate, zbog čega su u proteklom periodu nekoliko puta blokirali račun tog preduzeća. Zadnji put u novembru prošle godine.

Strancima je u BiH prošle godine izdato ukupno 3.780 važećih radnih dozvola, od čega najviše državljanima Turske, Srbije, Hrvatske i Kine, rečeno je Srni iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Izdato je 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 nezavisno od nje.

U Republici Srpskoj izdato je 1.447 važećih radnih dozvola, i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u Federaciji BiH 2.076 važećih radnih dozvola, od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 nezavisno od nje.

Izdato je i 257 važećih radnih dozvola u Brčko distriktu, i to 34 koje se računaju u kvotu i 223 nezavisno od nje.

Najviše važećih radnih dozvola izdato je državljanima Turske – 861 (u FBiH 401, u Republici Srpskoj 300, a u Brčko distriktu 160), zatim 661 državljanima Srbije (u FBiH 186, u Srpskoj 453, u Brčko distriktu 22).

Državljanima Hrvatske i Kine izdato je po 169 važećih radnih dozvola, 137 Kuvajta, 123 Bangladeša, 122 Indije, a 102 državljanima Crne Gore.

Iz Agencije navode da su 884 važeće radne dozvole izdate u građevinarstvu, 560 u trgovini na veliko i malo, kao i popravci motornih vozila i motocikala, 370 u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, 356 poslovanju nekretninama, 312 prerađivačkoj industriji, a 236 u ostalim uslužnim djelatnostima.

Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola koje se računaju u kvotu, u BiH je u 2022. godini produženo 433, a 1.212 je izdato za novo zapošljavanje.

Od toga je u Republici Srpskoj produženo 208 radnih dozvola, FBiH produženo 215, Brčko distriktu 10, dok je novoizdatih radnih dozvola u Srpskoj bilo 621, FBiH 567, te Brčko distriktu 24.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje navode da je kvota za prošlu godinu bila popunjena 49 odsto, kao i da su lani poništene 232 radne dozvole, i to u Republici Srpskoj 148, FBiH 33, te Brčko distriktu 51.

Kada je riječ o prijedlogu za kvotu u tekućoj godini, iz Agencije ističu da su ga predložili zavodi za zapošljavanje u BiH, da je prošao Savjetodavni odbor Agencije za rad i zapošljavanje, kao i da je upućen Ministarstvu civilnih poslova kako bi ga razmatrao Savjet ministara, koji to još nije učinio.

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u ovoj godini iznosi 3.995, od čega se 1.400 odnosi na Republiku Srpsku, 2.435 na FBiH, a 160 na Brčko distrikt.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 30.03.2023.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Vila 4 br.T33664, od 09:30 do 12:00 sati.

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Rastom cijena električne energije ali i drugih energenata, brojna domaćinstva u Bosni i Hercegovini su zapala u energetsko siromaštvo, jer ne mogu da isprate trendove i sebi obezbjede energiju za normalne uslove života.

Prema ustaljenom mišljenju, svako domaćinstvo koje na mjesečnom nivou izdvaja više od 10 odsto svojih prihoda na energente, je energetski siromašno.

Preciznih podataka nema, ali procjene govore da je u BiH takvih čak 190.000, prije svega zbog činjenice da su brojni objekti energetski neefikasni.

Daleko od toga da je ovo problem samo Bosne i Hercegovine. Prema podacima Evropske unije, samo u njihovim zemljama članicama preko 60 miliona ljudi je bilo pogođeno energetskim siromaštvom.

Shvativši u kakvom problemu se BiH nalazi, Evropska unija je odlučila da preko instrumenta pretpristupne pomoći IPA 3 za 2023. godinu pomogne najugroženije sa 50 miliona evra.

Nihad Harbaš, stručnjak u ovoj oblasti koji je radio na pripremi projekta pojašnjava da je cilj bio pomoći stanovništvu da premosti poteškoće nastale ogromnim skokom cijena.

„Primjera radi, ako su ljudi prošle sezone za grijanje davali 600 maraka, a ove godine 1.200, razlika od 600 maraka bi bila jednokratna socijalna pomoć ugroženim stanovnicima kroz ovaj projekat“, kaže on.

Navodi da pored 50 miliona evra, još 20 miliona ide za subvencije energetske efikasnost u domaćinstvima i preduzećima.

„Deset miliona KM će biti pomoć za povećanje enegetske efikasnosti u domaćinstvima za utopljavanje domova, zamjenu stolarije i slično, a drugih deset je namijenjeno malim i srednjim preduzećima i njihovim investicijama. U oba slučaja su grant sredstva za koja se traži učešće onih koji apliciraju od 50 odsto“, pojasnio je Harbaš.

Republika Srpska se uveliko sprema da podijeli ovu pomoć.

Kroz osam dana na snagu će stupiti Odluka o načinu realizacije paketa podrške energetski siromašnim potrošačima, sa čime se stiču uslovi za njenu realizaciju.

Ovom odlukom je određeno da su energetski siromašni građani korisnici socijalne pomoći, dječijeg dodatka, nezaposleni borci od prve do pete kategorije mlađi od 60 godina, borci stariji od 60 godina u stanju socijalne potrebe.

Pravo na pomoć će imati i penzioneri sa najnižim primanjima, kao i osobe starije od 65 godina pod uslovom da nemaju ličnih primanja ili da žive u domaćinstvu u kojem prosječna mjesečna primanja po članu ne prelaze iznos veći od polovine najniže plate.

Za prve četiri kategorije spiskove će u narednom periodu sačiniti centri za socijalni rad, Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske i Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, dok će za petu kategoriju, odnosno lica starija od 65 godina Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske raspisati javni poziv.

Ukoliko član domaćinstva ispunjava uslove za finansijsku pomoć po više osnova, ostvariće je samo po jednom, a ako više članova domaćinstva ispunjava uslove za finansijsku pomoć, dobiće je samo jedan član.

„Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite utvrđuje pojedinačni iznos po domaćinstvu u skladu sa raspoloživim sredstvima, a nakon utvrđivanja konačnog broja korisnika finansijske pomoći, na način da se raspoloživa sredstva podijele sa brojem korisnika finansijske pomoći“, navodi se u odluci.

Dodaje se i da će oni koji se ne pojave na spisku, a smatraju da na njemu trebaju biti, imati pravo na žalbu.

Takođe, kako je to nedavno objelodanjeno iz delegacije EU u BiH, uskoro će biti raspisani i javni pozivi za 20 miliona evra podrške namjenjene energetskoj efikasnosti i preduzećima.

Tim paketom biće obuhvaćeno najmanje 4.000 stambenih objekata i 400 mikro, malih i srednjih preduzeća.

Pozive će raspisati entiteski fondovi za zaštitu životne sredine/okoliša.

(akta.ba)

"Ruke keramičara po kvadratu postavljenih pločica vrijede do 30 eura. Bogme smo malo i kazali, malo smo i pogriješili, nakon teksta kojim smo otvorili pitanje deficitarnosti ovog zanimanja javili su nam se brojni čitatelji ustvrdivši kako cijene po kvadratu skaču i preko 110 eura. Eto ga na, takli smo u gorući nam dalmatinski problem, uočili kako dobar keramičar vrijedi u narodu kao suho zlato", piše Slobodna Dalmacija.

O tome koliko je ovaj posao unosan govorio je penzionisani splitski profesor keramike, 70. godišnji Zdravko Čović koji je obučio više od 30 generacija keramičarskih zanatlija. Doduše, kako kaže, od tog broja samo je mali dio istrusio koljena. Čak 90 posto njih, ako ne i više je otišlo u vozače, građevinare, konobare, radnike svih vela. Keramiku eto ga đavla, ostaviše za sobom bez trunke kajanja.

"Ta cijena od 100 i više eura, to vam je već cifra od lani. S obzirom kako je sve poskupilo, sada je ona i viša. Ta se cijena odnosi na postavljanje onih velikih pločica, 240 puta 140 i više centimetara, to je hit nad hitovima. Za to postaviti moraš znati zanat, ali moraš i imat dobar alat. To rade samo najbolji, a njih je malo. I zato se cijena keramičarskog rada diže u nebo. Lipa se tu lova zaradi. Priča mi jedan moj bivši učenik, sad ima svoju firmu, kako mjesečno okrene bez problema dvije do tri tisuće eura. Može i više. Uvijek mu ostanu dvije", govori Čović.

O dolasku na rad u inozemstvo kazao je sljedeće:

"Zato su naši keramičari odlazili vani u Njemačku i zarađivali mjesečno do tri hiljade maraka. Niska cijena rada se kod nas držala sve do prije nekoliko godina, nakon čega započinje građevinski boom. Cifre su potom poletile u nebo po zakonu ponude i potražnje", kazao je profesor.

Prema posljednjim podatcima Udruženja doktora porodične/obiteljske medicine FBiH, u Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto specijalista obiteljske medicine, a odlazak iz zemlje iskusnog stručnog medicinskog kadra trend je koji zdravstvenom sustavu polako počinje stvarati probleme u funkcioniranju, ocijenila je u razgovoru za Fenu predsjednica Liječničke komore FBiH dr. Amila Bećirević.

Nedostatak novog kadra kao i odlazak liječnika iz BiH stvara i duge liste čekanja. Jedan liječnik skrbi o najmanje 2.000 pacijenata, a tijekom radnog vremena umjesto 35 pacijenata, pregleda njih i do 70.

Takvim stanjem nezadovoljni su i liječnici i pacijenti, jedni zbog preopterećenosti, a drugi jer im liječnici po pregledu mogu posvetiti svega oko pet minuta vremena.

Stoga, Liječnička komora FBiH već nekoliko godina apelira na nadležne i traži da se prime svi nezaposleni liječnici na neodređeno vrijeme, kao i da se u radni odnos primi tisuću medicinskih sestara i tehničara, te da se natječajna procedura pojednostavi.

Time bi se smatra dr. Bećirević zaustavio i odliv liječnika iz BiH u zapadne zemlje.

No, pored toga, dodaje ona, potrebno je programe specijalizacija i subspecijalizacija uskladiti sa suvremenim kretanjima u medicini, čime bi zainteresirali liječnike za ostanak, obrazovanje i rad u BiH.

Odlazak liječnika i medicinskog osoblja

"Najveći problem odlaska, ne samo liječnika, već uopćeno mladih ljudi iz naše zemlje jest to što ne vide perspektivu za sebe i obitelj, osjećaju nesigurnost, nestabilnost zemlje, vide da se u proteklom razdoblju ništa nije mijenjalo i ne vjeruju da su promjene moguće i u budućnosti", kazala je Bećirević.

S druge strane, napominje, politika igra veliku ulogu i u zdravstvu.

"Konstantno dokazivanje, predani rad, trud i energija nisu dovoljni da dobijete priliku napredovati ukoliko niste stranački opredijeljeni. To je jedan od razloga zbog kojeg se starije iskusnije kolege odlučuju napustiti zemlju i pronaći posao u društvu u kojem se jedino sposobnost i znanje uzimaju u obzir", ističe Bećirević.

Nezainteresiranost mladih liječnika za rad u ambulantama u manjim sredinama

Podatak o nedostatku specijalista obiteljske medicine dobiven je na osnovu izvještaja entitetskih zavoda za javno zdravstvo u kojima se navodi da u cijeloj BiH ima 746 specijalista obiteljske medicine, dok bi prema popisu stanovništva iz 2013. godine trebalo raditi 1.600 liječnika ove specijalnosti.

"Ako uzmemo u obzir činjenicu da prema standardima i normativima zdravstvene zaštite u FBiH na jednog liječnike obiteljske medicine dolazi 2.000 pacijenata, a da mi imamo nedostatak liječnika u skoro svim domovima zdravlja u Federaciji, onda možete shvatiti s kolikim obimom posla se u stvarnosti susreću liječnici obiteljske medicine u našoj zemlji", ustvrdila je predsjednica Liječničke komore FBiH, upozorivši da su ovi standardi u većini europskih zemalja niži i kreću se od jednog liječnika na 1.000 do 1.900 stanovnika.

Sve to, dodaje, utječe na kvalitetu zdravstvene zaštite, jer toliko preopterećen liječnik nema dovoljno vremena da se posveti svakom pacijentu.

S jedne strane liječnici se osjećaju kao da rade na pokretnoj traci, dodatno opterećeni nezadovoljstvom pacijenta, koji s druge strane opravdano smatra nedovoljnim pet do sedam minuta, koliko mu može posvetiti liječnik prilikom pregleda.

Bećirević upozorava i na svakodnevnu praksu u kojoj jedan liječnik tijekom radnog vremena umjesto 35 pacijenata, pregleda njih i do 70.

To nije slučaj samo s liječnicima opće medicine, već i s anesteziolozima, infektolozima, pulmolozima, pedijatrima, tako da se u skoro svim oblastima bilježe duge liste čekanja i manjak osoblja.

"Pored toga, susrećemo se sa nedovoljnom zainteresiranosti mladih liječnika za rad u ambulantama, u manjim sredinama, pa nerijetko imamo slučajeve u kojima liječnici iz npr. Goražda odlaze na specijalizaciju u Sarajevo, što im plaća njihova matična ustanova, a onda se ne vraćaju nazad, već se zadržavaju u većim centrima", ističe dr. Bećirević.

Drži da je težak i iscrpljujući svakodnevni rad, koji je uz to malo plaćen, svakako jedan od vodećih razloga emigracije liječnika.

(Ne)funkcionalan zdravstveni sustav

Uz nedostatak liječnika, prisutni su i drugi razlozi koji dovode do problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava u našoj zemlji.

"Odlazak iskusnog stručnog medicinskog kadra trend je koji zdravstvenom sustavu polako započinje stvarati probleme u funkcioniranju, a naviše su na udaru manji gradovi i općine, kao i naselja oko većih gradova gdje se odlazak samo jednog liječnika mnogo više osjeti i otežava rad, ali i smanjuje kvalitetu usluge, koja je ionako neujednačena, jer opseg prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu razlikuje se od županije do županije", naglašava predsjednica Liječničke komore FBiH.

S druge strane, tu su i Standardi i normativi zdravstvene zaštite koje je propisalo Federalno ministarstvo zdravstva, a koji predstavljaju stručno, znanstveno i iskustveno dogovorene norme, kojima se na realnim osnovama objektivizira rad u zdravstvu i garantira određena kvaliteta usluga.

"Realni normativi u zdravstvenoj zaštiti osiguravaju standardiziranost zdravstvenih usluga, kao i sigurnost i stabilnost zdravstvenog sustava. U prijevodu, koliko liječnika određenih specijalnosti je potrebno na određeni broj stanovnika i sl. Ovaj dokument poznatiji kao 'Plava knjiga' trebao bi biti 'sveto pismo' za liječnike, a u suštini on uopće ne prati ubrzan razvoj medicine, potrebe pacijenata, organizaciju zdravstvenih ustanova, jer je posljednji put revidiran 2014. godine i od tada se primjenjuje bez izmjena", ističe Bećirević.

Dodaje kako se otad do danas promijenio i broj stanovnika u Federaciji i struktura vodećih bolesti među populacijom, a medicina je daleko otišla.

"Tako, prema važećim standardima i normativima nama ne nedostaje kadra, imamo ga i više nego što treba, ali prema stvarnim potrebama s terena u svakodnevnom radu susrećemo se s nedostatkom osoblja. Razlog je što propisi ne prate promjene na terenu niti stvarno stanje. Na papiru sve funkcionira, a u stvarnosti se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom kadra, koji nemamo mogućnost da nadomjestimo niti kroz nova zapošljavanja niti kroz nove specijalizacije i edukacije", pojašnjava dr. Bećirević.

Smatra kako su upravo izmjene ovog dokumenta ključne za promjene zdravstvenih politika, praćenje trendova u medicini i uopćeno dostizanje nivoa bolje zdravstvene zaštite kojom bi trebali biti zadovoljni svi i uposlenici u zdravstvenim ustanovama i pacijenti.

"Uključivanje što šire stručne zajednice je od ogromnog značaja za unapređenje ovog temeljnog dokumenta u oblasti zdravstva, stoga je Federalna liječnička komora tijekom prošle godine uputila molbu svim subjektima u sektoru zdravstva da se uključe u reviziju Plave knjige", ističe Bećirević.

Nadalje, smatra i kako menadžeri zdravstvenih ustanova trebaju bolje organizirati posao u odnosu na dosadašnju praksu.

Trebaju maksimalno iskoristiti liječnike koji su im na dispoziciji, kao i sve zaposlenike jer, kako kaže Bećirević, Plava knjiga je formalno pravni propis, a organizacija posla na terenu u samim zdravstvenim ustanovama, ipak, igra ključnu ulogu.

Po njoj, zdravstveni sustav je inače među najkompleksnijim sustavima u svakoj državi, a u našoj zemlji još i više jer je naš decentraliziran, čime se u neku ruku i smanjuje njegova efektivnost.

Sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH je, u skladu s Ustavom FBiH i zakonskim propisima donesenim na temelju Ustava, koncipiran na načelima podijeljene nadležnosti između federalne i županijskih vlasti.

"Pored ove činjenice, potrebno je nužno naglasiti, u cilju prikazivanja stvarne situacije, i na brojne probleme koji već godinama postoje u zdravstvu Federacije, a to su duge liste čekanja na pojedine zdravstvene usluge i lijekove, nestašica pojedinih lijekova, neujednačen opseg prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu po županijama, nepostojanje kapaciteta za liječenje određenih bolesti u FBiH čime bi se troškovi zdravstvene zaštite u inozemstvu značajno smanjili itd. Stoga od kolega liječnika koji se nalaze na različitim pozicijama u vlasti, na svim razinama, od onih koji su direktno uključeni u kreiranje politika i zakona, očekujemo da pokrenu inicijative i učine sve što je u njihovoj moći da se reforma zdravstvenog sustava nastavi brže i kvalitetnije i da se pronađu efikasna rješenja", zaključila je Bećirević.