Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH upozorilo je institucije izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima u BiH, posebno u FBiH, na alarmantnu situaciju na tržištu radne snage, sve snažniji trend odlazaka kvalificiranih radnika i kompletnih porodica iz BiH te složene i dugotrajne administrativne procedure vezane za uvoz nedostajuće radne snage.

Ističu da svakodnevno iz kompanija, članica Udruženja, dobijaju informacije o odlasku kvalificiranih radnika, što u konačnici dovodi do usporavanja ili potpunog kolapsa radnih procesa.

Podsjećaju da je UPFBiH zajedno sa sindikatima krajem prošle godine iniciralo hitno donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH, čime bi se zaposlenima u realnom sektoru plaće povećale do 400 KM, a na uvećani iznos bi se plaćali umanjeni doprinosi na PIO/MIO i zdravstveno osiguranje.

Smatraju da su poslanici pokazali odsustvo sluha za te probleme jer puna tri mjeseca te prijedloge nisu stavili na dnevni red.

"Zbog svega navedenog i do uspostave funkcionalne izvršne vlasti u FBiH, UPFBiH zahtijeva održavanje hitne tematske sjednice oba doma Parlamenta FBiH o pitanju odlaska radne snage iz BiH, kao i problema sa uvozom nedostajuće radne snage iz inozemstva", saopćeno je iz UPFBiH.

(akta.ba)

Vlasti Nizozemske najavile su da će poslati 160 vojnika u Bosnu i Hercegovinu za angažman u mirovne misiji Evropske unije EUFOR ALTHEA, javlja Anadolija.

Ministarstva odbrane i vanjskih poslova Holandije u zajedničkom su saopćenju navela da je vlada te zemlje odobrila odluku o angažmanu u misiji ATHEA u BiH.

U saopćenju se navodi da će u oktobru u Bosnu i Hercegovinu biti poslano 150 nizozemskih vojnika, a da će deset vojnika biti poslano u junu radi prikupljanja obavještajnih informacija.

Ističući da Rusija i Kina nastoje povećati utjecaj na Bosnu i Hercegovinu, u saopćenju je naglašeno da je stabilna regija Zapadnog Balkana važna za Nizozemsku i Evropsku uniju (EU).

Upozoravajući da Rusija nastoji destabilizirati Bosnu i Hercegovinu kako bi spriječila njen ulazak u EU i NATO, iz nizozemske vlade tvrde da Kina Zapadni Balkan vidi kao vrata u Evropu i ima svoje ekonomske interese u njoj.

Ističući da je važnost misije ALTHEA još više porasla nakon rata u Ukrajini, u saopćenju se navodi da će 150 nizozemskih vojnika služiti godinu, a deset vojnika dvije godine.

Kad se u obzir uzme i prosječna plata u Bosni i Hercegovini, istraživanja kažu da građani naše zemlje jedu najskuplja jaja u Evropi. U susret praznicima, domaća jaja na pijacama nikad skuplja, pa se za jednu marku mogu pazariti tek dva komada. Što kažu kupci, a što prodavci?

Zаhvаljuјući оgrоmnim pоskupljеnjimа, umјеstо prеtprаzničnе еufоriје, nа piјаcаmа gužvа i nеrvоzа. Zа priču nisu rаspоlоžеni ni kupci ni prоdаvci. Јеdnimа је skupо, а drugimа prоdаја slаbо idе. Оni riјеtki prоdаvci kојi su bili rаspоlоžеni zа priču kаžu dа, u оdnоsu nа prоšlоgоdišnjih 15 dо 20 fеningа, јеdnо dоmаćе јаје sаdа kоštа pоlа mаrkе.

Prоšlе gоdinе u оvо vriјеmе zа mаrku su kupоvаli 4, sаdа dvа. Zbоg tоgа su kupci prinuđеni dа еkоnоmišu.

Мnоgi ćе sе, umјеstо piјаcа, оvе gоdinе оkrеnuti vеlikim lаncimа mаrkеtа, gdје vlаdа оbrnut trеnd, јеr sе zа prаznikе јаја prоdајu pо аkciјskim ciјеnаmа.

(BHRT)

Izraelska vojska pokrenula je zračne napade na Liban nekoliko sati nakon što je u petak rano ujutru gađala Pojas Gaze, javlja Anadolija.

Mete su im bile lokacije palestinske grupe otpora Hamas u južnom Libanu i Gazi.

Izraelska vojska je saopćila da neće dozvoliti Hamasu da “dejstvuje iz Libana” i da “državu Liban smatra odgovornom za svaku usmjerenu vatru koja dolazi sa njene teritorije”.

U ranim jutarnjim satima u petak, izraelska vojska je izvela napade na dva tunela u Beit Hanounu i Khan Yunisu i dvije fabrike oružja u Gazi kao odgovor na “Hamasovo kršenje sigurnosti”.

Reagujući na izraelske zračne napade u Gazi, Hazem Kassem, glasnogovornik Hamasa, rekao je da Izrael “snosi punu odgovornost” za eskalaciju i agresiju na Al-Quds (Jerusalem) i Gazu.

Izraelska vojska je objavila upozorenje na Twitteru u kojem se navodi da se sirene oglašavaju na jugu Izraela. Sirene su se oglasile i u gradu Ashkelonu nakon što su rakete ispaljene iz Pojasa Gaze.

Eskalacija je uslijedila nakon što su izraelske snage dvije noći zaredom upale u kompleks džamije Al-Aksa u okupiranom istočnom Al-Qudsu i nasilno udaljile palestinske vjernike.

Palestinsko ministarstvo zdravstva: U izraelskim napadima pogođena dječija bolnica u Gazi

Palestinsko ministarstvo zdravstva objavilo je da je u zračnom napadu na Pojas Gaze pogođena dječija bolnica, javlja Anadolija.

Navedeno je da je u izraelskom napadu oštećena dječija bolnica Ed-Durra koja se nalazi na istoku Gaze.

Istakli su da je zračni napad izazvao veliku paniku među bolničkim osobljem, ali i pacijentima.

Naveli su da je napadom jasno prekršeno međunarodno humanitarno pravo i međunarodni sporazumi o zaštiti zdravstvenih ustanova.

Nema informacija da li ima nastradalih u bolnici.

Usljed noćnog bombardovanja izraelskih ratnih aviona područje istočno od grada Gaze, oštećene su i neke kuće.

Tenzije su uslijedile nakon što su izraelske snage već dvije noći zaredom upale u kompleks džamije Al-Aksa u okupiranom istočnom Al-Qudsu/Jerusalemu i nasilno udaljile palestinske vjernike.

Izraelska vojska je ranije u četvrtak navela i da je najmanje 30 raketa ispaljeno iz južnog Libana prema Izraelu.

Izraelska vojska tvrdi da su rakete ispalili elementi Hamasa stacionirani u Libanu i okrivila je Hamas za napad.

Na poziv grupe vijećnika iz Maglaja i Jasminka Kapića, zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), Vinko Marić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDK, boravio je u Novom Šeheru kod Maglaja.

On je sa domaćinima obišao korito rijeke Liješnice koja posljednjih godina, u vrijeme kišnih dana, stvara bujične poplave koje ugrožavaju lokalno stanovništvo i nogometni stadion u tom mjestu.

- Predložio sam da se žurno uradi građevinski projekat kako bi imali predstavu o tome što resorno ministarstvo može učiniti i koliko je novca potrebno za uređenje korita novošeherske Liješnice. Nadam se da uz posredovanje općinskih vlasti u Maglaju možemo obezbijediti sredstva da se ovaj problem trajno riješi - kazao je ministar Marić.

Jasminko Kapić je pojasnio da nabujala rijeka u sezoni velikih padavina nosi sve pred sobom i da u dužini od dvije stotine metara vlasnici kuća uz obalu rijeke, do svojih domova mogu doći jedino čamcima.

- Neophodno je produbiti korito i urediti korito Liješnice nizvodno od Begove ćuprije. Štete koje imamo nakon poplava su ogromne a to se iz godine u godinu samo pojačava. Nadam se da ćemo u saradnji sa ministrom Marićem i općinskim vlastima, napokon riješiti ovaj gorući problem u Novom Šeheru - zaključio je kantonalni zastupnik Jasminko Kapić.

Press služba ZDK

Na kraju prvog kvartala ove godine u evidenciji Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona bile su 51.384 osobe koje su tražile posao – potvrdio je Feni direktor te ustanove Anto Pešić.

To je manje nego posljednjeg dana prošle godine, kada je u evidenciji nezaposlenih u tom kantonu bilo 52.079 osoba.

-Prema evidenciji Porezne uprave – Kantonalni ured Zenica, na kraju prošlog mjeseca u našem je kantonu bilo zaposleno 86.658 osoba, dok je na kraju 2022. godine zaposlenih bilo 87.027 – ističe Pešić.

Najviše nezaposlenih je sa KV spremom- 18.829, slijede NK 15.395, SSS 12.777, VSS 2.805, PK 1.134, VŠS 203, VKV 157 te NSS 84 osobe. Najviše nezaposlenih sa visokom stručnom spremom (VSS) je pravnika – 389, a približno isti broj je i ekonomista, kojih u evidenciji ima 359. Mašinskih inžinjera je 143, profesora engleskog jezika 93, socijalnih pedagoga 74.

Ekonomista je uvjerljivo najviše sa višom stručnom spremom (VŠS) – 62, slijede pravnici 21, učitelji predškolske djece sedam, medicinske sestre i mašinskih inžinjeri po šest. Sa srednjom stručnom spremom (SSS) je najviše ponovo ekonomskih tehničara – 2.287, slijede maturanti gimnazije 1.682, mašinski tehničari 985, medicinske sestre 900, tekstilni tehničari 475.

Sa KV i VKV spremom najviše je u evidenciji nezaposlenih prodavača – 2.985, zatim frizera 2.009, bravara 1.137, kuhara 1.003, automehaničara 762.

Za danas planirana sjednica Vlade Zeničko-dobojskog kantona, odgođena je nakon nesuglasica unutar Vlade, te nakon što se na sjednici nije pojavilo nekoliko ministara. Prema informacijama sa zvanične stranice Vlade, za danas u 9 sati u sali 109 zgrade Vlade bila je zakazana 14. sjednica Vlade, sa 32 najavljene tačke dnevnog reda. Na sjednici se pojavila većina ministara i premijerka Mehmedić, ali su se razišli nakon nekoliko minuta, bez održane sjednice.

Pokušali smo saznati razloge, te se obratili Uredu premijerke i Vladi putem zvaničnih kanala. Nažalost, i pored molbe da dobijemo odgovor u jednoj, dvije rečenice o razlozima odgađanje, nismo dobili nikakav odgovor do objave teksta. Ukoliko dođe naknadno, rado ćemo ga objaviti. U međuvremenu, iz istog kabineta premijerke stigle su informacije o protokolarnim aktivnostima premijerke i ministara, ali ne i odgovor zašto je sjednica prolongirana/odgođena.

Prema saznanjima našeg portala, na sjednici se nisu pojavili ministri iz Demokratske Fronte (DF). Na sjednicu je, prema nekoliko aktera uključenih u dešavanja u i ispred sale 109., došao i ministar iz NES-a Samir Šibonjić, koji je premijerki i kolegama navodno saopćio da mu je iz Centrale stranke (NES) naloženo da ne prisustvuje sjednici Vlade. I pored “manjka” od dva/tri ministra, sjednica je mogla biti održana, jer su joj prisustvovali ministri iz HDZ-a, SDP-a, BHI – KF…. te je sigurno postojala većina za odlučivanje. Međutim…

Nezvanično, u materijalima za sjednicu postojale su odluke oko koje “članovi koalicije”, kao što su HDZ, SDP, imaju dijametralno suprotno mišljenje od “ostatka” vlade, te je postalo jasno da određeni dokumenti neće imati potrebnu većinu za usvajanje, pa je premijerka “raspustila2 sjednicu i prije nego je ona počela.

Zatražili smo kometar od prvog čovjeka DF-a u ZDK Gorana Bulajića, ali i pored više poziva nije odgovarao na naše pozive i poruke. Nije, naime, poznato, da li je odluka o povlačenju DF-ovih ministara “jednokratna” zbog određenih neslaganja ili predstavlja trajno napuštanje ove stranke iz “koalicije” koja je formirala većinu u ZDK, piše Zenicablog.

Pokušali smo saznati razloge odgađanja sjednice i od ministra iz NES-a Samira Šibonjića. Kratko je odgovorio da je na sastanku “van Zenice”, te, nastavio…

-Malo sam danas kasnio na vladu nije bilo nekoliko ministara, pa je pomjerena Vlada za utorak. Tako da ne mogu adekvatno komentarisati, rekao je kratko Šibonjić.

Ukoliko se informacije pokažu tačnim, u utorak bi trebao biti novi termin za 14. sjednicu, a na njoj bi se trebala pojaviti (skoro) kompletna Vlada. No, kako će biti glasano o pojedinim tačkama, pokazaće vrijeme.

Recesija bi smanjila potražnju za naftom u najvećem svjetskom potrošaču nafte

Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su u četvrtak nakon što su slabi ekonomski podaci u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izazvali strahovanja od recesije.

Međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je jutros 84,61 dolara po barelu nakon pada cijene za 0,45 posto.

Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate (WTI) trgovala se po cijeni od 80,22 dolara po barelu poslije pada cijene za 0,48 posto, javlja Anadolija.

Razočaravajuće brojke o radnim mjestima u privatnom sektoru u SAD-u nagovještavaju moguću recesiju koja bi smanjila potražnju za naftom u najvećem svjetskom potrošaču nafte.

U privatnom sektoru u SAD-u otvoreno je novih 145.000 radnih mjesta u martu, što je mnogo manje od očekivanog povećanja od 200.000.

(oslobodjenje.ba)

Italijanska vlada će kažnjavati upotrebu stranih riječi, kazne do 100.000 evra. Prema novom zakonu koji je predstavila stranka Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, Italijani koji koriste engleske i druge strane riječi u službenoj komunikaciji mogli bi se suočiti sa kaznama do 100.000 eura.

Zakon je predstavio član donjeg doma italijanskog parlamenta Fabio Rampeli, a italijanska premijerka je podržala njegov prijedlog, prenio je CNN.

Iako zakon obuhvata sve strane jezike, posebno je usmjeren na “anglomaniju” ili korištenje engleskih riječi.

Nacrt zakona navodi da engleske riječi “ponižavaju i umrtvljuju” italijanski jezik dodajući da je to još gore jer Velika Britanija više nije dio EU.

Prijedlog zakona, koji tek treba da ide na parlamentarnu raspravu, zahtjeva od svih koji obavljaju dužnost u javnoj upravi da imaju “pisano i usmeno znanje italijanskog jezika i da vladaju njime”.

On, takođe, zabranjuje korištenje engleskog jezika u službenoj dokumentaciji, uključujući “akronime i nazive” radnih mjesta u kompanijama koje posluju u zemlji.

Dodatno, strani subjekti bi prema novom zakonu morali da imaju izdanja svih internih propisa i ugovora o radu na italijanskom jeziku.

“Nije samo stvar mode, jer moda prolazi, već anglomanija ima posljedice za društvo u cjelini“, navodi se u nacrtu zakona.

Prvi član zakona osigurava da čak i u kancelarijama za strance koji ne govore italijanski, on mora biti primarni jezik.

Svi oni koji ne budu poštovali zakon mogli bi dobiti kazne između 5.000 eura i 100.000 eura.

Prema predloženom zakonu, Ministarstvo kulture osnovalo bi komisiju čija bi nadležnost uključivala “ispravnu upotrebu italijanskog jezika i njegov izgovor” u školama, medijima, trgovini i oglašavanju.

(capital.ba)

Nakon relativno dobre prošle godine, pčelari u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuju da bi ova 2023. mogla biti i bolja ako je suditi po zimi, koja nije bila puno hladna i sa previše snježnih padavina, pa su i gubici u pčelinjim zajednicama bili relativno mali, kažu u Savezu pčelara FBiH.

Prema riječima Seje Delje, predsjednik Saveza, april je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu - bagrem. Tačnije, od ovog mjeseca, kako dodaje naš sagovornik, zavisi da li će ove godine biti meda ili ne?!

"Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprečavanje nagona za rojenje...", pojašnjava Deljo.

Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.

Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće. Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene evropske zemlje.

"Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 miliona KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To naravno jeste malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitet meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen. Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto patvorenog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim šta sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najpatvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju", ističe Deljo.

Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.

"Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na nivou Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva miliona KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto. Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo šta će biti. Naravno, postoje i podsticaji na nivou kantona, ali ne mogu se ostvariti po dva osnova. Postoje i neke općine koje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo šta će na kraju biti", navodi Deljo.

Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 miliona KM ulaganja u pčelarstvo, piše Večernji list.

"Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim podsticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje", zaključio je Deljo.