Tokom današnjeg dana pripadnici njemačke Carine sproveli su nekoliko racija na gradilištima širom Njemačke kako bi provjerili status radnika i tom prilikom otkrili na desetine slućajeva rada na crno, uglavnom radnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i Gruzije.
Jedna od većih akcija danas je sprovedena u Diseldorfu na gradilištu u Vanhajmer ulici, nedaleko od aerodroma. Samo ovdje je privedeno 19 radnika koji su radili na crno, najviše iz BiH, javljaju Nezavisne novine.

Mihael Valk, portparol glavne carinske kancelarije u Diseldorfu kaže da do sada nikada nisu naišli na ovoliki broj neprijavljenih radnika, koji ilegalno borave u Njemačkoj.

On je dodao da je tokom današnje kontrole jedan od privedenih radnika pokušao da pobjegne, sakrio se među palete na gradilištu, ali su ga ubrzo pronašli.

Inače, da je danas bilo racija širom Njemačke svjedoči i to da su pripadnici carine danas kontrolisali i veliko gradilište na bivšem američkom skladištu u Gisenu, u saveznoj pokrajini Hesen. Rezultat akcije su 29 privođenja zbog rada na crno. Bilo je još devet privođenja tokom kontrola u Fuldi i Kaselu.

– Svojom predanošću Carina želi pokazati da se rad na crno ne isplati – kazala je Stefani Auersvald, portparolka Carine u Gisenu.

Kako stoji u saopštenju za javnost, 200 ljudi iz oko 60 kompanija danas je kontrolisano. Najgore su prošli radnici iz BiH i Srbije, njih 29 koji nisu imali validnu boravišnu dozvolu za rad u Njemačkoj. Oni su privedeni, protiv njih je pokrenuta istraga, baš kao i protiv poslodavaca.

Inače, iz Carine je saopšteno da je cilj današnjih racija bio kontrola poštovanja propisa o minimalnim satnicama, ali su naišli na daleko veći problem, izvijestile su Nezavisne novine.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sistem za trgovinu emisijama Evropske unije (EU ETS) predviđa da avio-prevoznici kupuju karbonske kompenzacije za svaku metričku tonu ugljen-dioksida koje ispuste u atmosferu, a ova pravila važe za letove koje počinju i završavaju se u Evropskom ekonomskom prostoru, Velikoj Britaniji i Švajcarskoj.

Ljetni letovi između Velike Britanije i zemalja EU su ove godine za trećinu skuplji nego prošle, ali ovo nije trenutna oscilacija, već nova realnost u Evropi zbog sve strožijih klimatskih propisa.

Po sadašnjim propisima, avio-kompanije dobijaju oko polovine ovih kompenzacija besplatno, ali ovaj ugovor se završava 2026. godine, prenosi Bloomberg.

Počev od 2024. godine, avio-kompanije će plaćati sve više za karbonske kompenzacije, a u roku od tri godine će njihovi troškovi biti trostruko veći.

Promjene u EU ETS će smanjiti profit šest glavnih niskobudžetnih avio-kompanija – Ryanair, Easyjet, Wizz Air, Vueling, Eurowings i Transavia za 77 posto, a to će dovesti do neizbježnog povećanja cijena karata.

Avio-industrija, koja prozvodi 2,5 posto svjetskih emisija ugljen dioksida, prema EU planu “Destinacija 2050”, moraće da se transformiše u naredne tri decenije tako da zagađenje bude svedeno na nulu.

Da bi se dostigli ovi ciljevi, neophodne su investicije u infrastrukturu i avijaciju budućnosti, kao i korištenje alternativnih goriva i tehnologija koje otklanjaju ugljen dioksid. Troškovi ove tranzicije su procijenjeni na ogromnih 820 milijardi eura do 2050. godine.

Većina tehnologije na koju plan “Destinacija 2050” računa, kao što su avioni na struju ili vodonik, ne može još da se koristi.

Postoji mnogo nepoznanica vezanih za ovu tranziciju, ali jedno je sigurno: naredne decenije će biti veoma skupe i izazovne za vazdušni saobraćaj, zaključuje Bloomberg.

BiH ima pet prehrambenih proizvoda zaštićenih oznakama porijekla i oznakama geografskog porijekla, a identifikovana su još 63 koja imaju ogroman potencijal da postanu zaštićeni proizvodi, navedeno je u studiji Tradicionalni prehrambeni proizvodi BiH i potencijal geografskih oznaka.

Riječ je o livanjskom siru, nevesinjskom krompiru, visočkoj pečenici, livanjskom izvornom siru i drvarskom mućenom pekmezu od drenjina, navedeno je u ovoj studiji, koju su izradili Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu i Agencija za sigurnost hrane BiH uz podršku projekta USAID turizam.

Certifikovanje i zaštita proizvoda u BiH po sistemu geografske oznake povećavaju njihovu vrijednost i promovišu jedinstveni kvalitet potrošačima širom svijeta, saopšteno je iz USAID turizam projekta.

U saopštenju je navedeno da se ovim potrošačima omogućava da razlikuju kvalitetne proizvode i vjeruju u njihov kvalitet, a istovremeno se pomaže proizvođačima da bolje plasiraju svoje proizvode.

Osim toga, povećanje broja zaštićenih proizvoda dovodi do unapređenja poljoprivrednog sektora, kvaliteta proizvoda i ekonomskog jačanja kroz plasman proizvoda u sektoru turizma.

Autori studije su dokazali da Bosna i Hercegovina, zbog posebnosti geografskog položaja, prirodnih i klimatskih uslova, kao i bogate kulture i tradicije, ima raznoliku ponudu tradicionalnih proizvoda s potencijalom za zaštitu geografskim oznakama.

“Pregled podataka, raznolikost i rasprostranjenost opisanih proizvoda (po kategoriji proizvoda i geografskom području proizvodnje/prerade) pokazuju da se u narednom periodu moraju više iskoristiti mogućnosti koje imamo. Na taj način politike kvaliteta, vezane za geografske oznake, mogu nadopuniti programe oko podrške povećanju ruralnog zapošljavanja i povezivanja sa sektorom geografskih oznaka u BiH”, naglasio je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Proizvodi sa potencijalom da budu zaštićeni identifikovani u studiji su:

Ćevap, visočki sudžuk, hercegovački pršut, visočka ovčija stelja, visočka pečena janjetina, visočka kaurma, krajiški pršut/pastrma od goveđeg mesa, visočki prijan, hercegovačka suva jarčetina, krajiški sudžuk od goveđeg mesa, sir trapist Marija Zvijezda, hercegovački sir iz mijeha, sir torotan, vlašićki/travnički sir, kupreški sir, majevički dimljeni sir Zarac, hercegovački škripavac, janjska pletenica, blatnički sir, repovački sir, krajiški sir, kalenderovački sir, zarica, krajiški polutvrdi sir, hercegovački med, kestenov med Cazinske krajine, kostajnički kestenov med.

Da budu zaštićeni, potencijal imaju i romanijski skorup-kajmak, gatački kajmak iz mješine, petrovačka basa-pomješa, janjski kajmak, hercegovačko ekstra djevičansko maslinovo ulje, bundevino ulje, semberski kupus, hercegovačka suva smokva, hercegovačka trešnja, grah poljak, raštan/raštika, hercegovački šipak/nar, rogatički krompir, glamočki krompir, hercegovački ćupter, pekmez od smokve, fojnički krompir, paradajz iz Buturović polja, pekmez od jabuka, suva šljiva, krnjinska jagoda, kukuruz stodanjak, sok od jabuke, krumpir poluranka, kesten, neumske školjke kamenice, neretvanska mekousna pastrmka, mušule, pastrmka glavatica, žalfija/kadulja, narodni čaj, kiseljačka pogačica, glamočki integralni hljeb, tarhana, omač i cicvara.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u Bosni i Hercegovini u februaru 2023. godine iznosila je 1.211 KM, što pokazuje nominalan rast za 0,2 posto, a realno je manji za 0,2 posto u odnosu na januar 2023. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u februaru 2023. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 14,4 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je iznosio 1,3 posto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najviše prosječne neto plaće u februaru ove godine imali su zaposleni u finansijskoj i oblasti osiguranja (1.772 KM), zatim u oblasti Informacije i komunikacije (1.731 KM), te u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (1.705 KM).

Najmanje prosječne neto zarade imali su radnici u oblasti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane od samo 811 KM i u građevinarstvu – 884 KM.

Prosječna mjesečna bruto plaća u BiH u februaru 2023. iznosila je 1.863 KM, što je nominalan rast za 0,1 posto, a realno je manji za 0,3 posto u odnosu na januar 2023. godine.

Na godišnjoj razini, prosječna mjesečna bruto plaća u februaru 2023. u odnosu na isti mjesec lani bila je nominalno viša za 14,8 posto. Za isto to razdoblje realni indeks je iznosio 1,7 posto.

(vecernji.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svim vijernicima pravoslavne   vjeroispovjesti u Bosni i Hercegovini, a posebno našim komšijama na području Općine Tešanj i susjednih Općina upućujem iskrene čestitke u povodu nadolazećeg Vaskrsa.

Sa željom da u duhu ovog velikog praznika koji poziva na mir i toleranciju, koji je simbol nade,obnove i novog početka, predstojeće praznične dane provedete u sreći i zdravlju sa svojim najmilijima.

Predsjednik  OO SDP BiH Tešanj

       Senad S. Subašić

U ime Općinske organizacije Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Tešanj, i svoje osobno ime, svim građankama i građanima općine Tešanj, posebno članovima šehidskih porodica i porodica poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, demobilisanim borcima i pripadnicima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, čestitam 15. April - Dan Armije RBiH.

Ovaj datum je jedan od nabitnijih datuma države Bosne i Hercegovine koju su pripadnici Armije hrabro i časno branili i odbranili.

Armija RBiH je priča o znanim i neznanim junacima, o stotinama heroja i našim šehidima i palim boricima i svim građanama BiH koji su se borili za pravo da živimo i opstanemo pod suncem bosanskim.

To je priča o kojoj treba pričati svaki dan, a ne samo povodom godišnjice, i naša stalna je obaveza da budemo dostojni žrtava koje su pripadnici ARBiH hrabro i nesebično podnijeli za život i slobodu koju danas imamo.

 Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
      Senad S. Subašić

“Apelujemo na sve vozače da se pridržavaju pravila u saobraćaju i da vožnju prilagode propisanim ograničenjima brzine kretanja i uslovima na putu”, saopštili su iz MUP-a RS

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske obavještava građane da će od ponedjeljka, 17. aprila od 00,00 časova, u zvaničnu upotrebu biti pušteno ukupno trinaest stacionarnih radara na području policijskih uprava Banjaluka, Gradiška, Doboj i Bijeljina.

Radari se nalaze na sljedećim lokacijama:

Magistralni put M-1 106, industrijska zona, grad Prnjavor;

Magistralni put M-1 102, mjesto Povelič, opština Srbac;

Mjesto Lilić, opština Srbac.

Magistralni put M-1 105, mjesto Božinci, grad Doboj;

R1-2102, mjesto Ostružnja Donja, opština Stanari;

Ulica Komitska, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 115, mjesto Dvorovi, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 104, mjesto Dragaljevac, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 104, mjesto Pavlovića put, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 115, mjesto Glavičice, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 113, mjesto Ugljevik, opština Ugljevik;

Magistralni put M-1 113, mjesto Priboj, opština Lopare;

Magistralni put M-1 105 mjesto Crkvina,opština Šamac.

“Apelujemo na sve vozače da se pridržavaju pravila u saobraćaju i da vožnju prilagode propisanim ograničenjima brzine kretanja i uslovima na putu”, saopštili su iz MUP-a RS.

Poskupljenja u Bosni i Hercegovini ne jenjavaju, a sve ih više osjećaju i oni koji imaju sigurne poslove, jer njihove plaće više ne mogu da pokriju iznos potrošačke korpe. I dok zvaničnici sebi povećavaju plaće, naša zemlja se svrstava među one s najnižom satnicom rada u odnosu na druge evropske zemlje. Uz bijedne radničke satnice, život u Bosni i Hercegovini je, kažu iz brojnih sindikata, postao umjetnost preživljavanja.

Plaće radnika u Bosni i Hercegovini više nisu dovoljne da pokriju ni trećinu potrošačke korpe koja u ovom trenutku iznosi više od 3000 KM. O povećanju cijene satnice koja je tri i pol KM nitko i ne razmišlja, a ona je prema ocjenama svih relevantnih sindikata bijedna.

"Ovo je zaista vrijeme kada se preživljava. Znate kako, rudar ide 300 metara pod zemlju i osam sati je za strojem. Kada dođe kući, on vrlo teško može da doprinese porodici, da se bavi poljoprivredom i gube radnu spososbnost, i kući i na poslu. Tako da je ovo jedan vrlo težak momenat za rudare što se tiče inflacije", rekao je Zijad Lacić, predsjednik Samostalnog sindikata rudara FBiH.

Kada je odnos prema radnicima u našoj zemlji u pitanju, država je tu odavno zakazala. To je jasan pokazatelj sve većeg odljeva radne snage u zapadno europske zemlje čija cijena rada je za 300 posto veća nego u BiH. Već dvije godine sindikati se bore s institucijama vlasti u BiH da minimalna plaća bude tisuću maraka, iako više ni to ne bi bilo dovoljno za osnovne životne potrebe.

"Mi u Sindikatu smo stanovišta da treba donijeti Zakon o minimalnoj plati koja ne smije biti manja od hiljadu maraka, a onda ćemo u toku godine vršiti analize i povećavati najnižu plaću s troškovima života", kazao je Fahrudin Šahović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata TK.

Rješenje, smatra Šahović nije u preporuci poslodavaca, da se kao i prije nekoliko mjeseci radnicima podijeli samo vid pomoći od 1080 KM

"Mi smo sagledali tu situaciju i negdje oko 20 posto ukupono uposlenih u Federaciji BiH je dobilo tu pomoć, dok 80 posto radnika nije dobilo. Također, i ovaj prijedlog poslodavaca da to bude od 100 do 400 maraka, nije obaveza, nego se kaže da poslodavac isplati ako može i koliko može, od 100 do 400 da poveća. Mi smatramo da to nije dobro", poručio je Šahović.

Baš kao što se i radnici stalno nadaju povećanju plaća, tako i umirovljenici gledaju u povećanje mirovine. U Sindikatu umirovljenika Grada Tuzle kažu da im ljudi svakodnevno dolaze i traže pomoć, jer su ih institucije napravile socijalnim slučajevima.

"Penzija najniža bi trebala sada da bude najmanje hiljadu maraka. Oni penziju dižu isto i najmanjem i najvećem. Onaj ko je imao 2 400 KM penziju i sada kada mu je dao 15 posto povećanje, dobio je 350, 400 maraka. Dobio je jednu minimalnu penziju. Ovaj sa najnižom, on je dobio 60 maraka povećanja. To su ogromne razlike", smatra Muhamed Ramić, predsjednik Sindikata penzionera Tuzle.

Razna poskupljenja i plaće koje su ravne umijeću preživljavanja i sve više utječu na mentalno zdravlje radnika. Sve je to dovelo do sve prisutnijeg tihog otkaza među radničkom populacijom. To znači da radnici rade samo koliko moraju i nadaju se boljem životu izvan granica ove zemlje.

"Već dugo oni nemaju zadovoljštinu ni zadovoljene potrebe ni u životu ni na poslu. Ustvari ranije smo imali tiho otkazivanje i neuključivanje u posao i pojedinačne slučajeve, a sada već možemo pričati o pamdemiji. I to jedan obrambeni mehanizam na stvari koje se događaju dugi niz godina. Dakle, radnik na poslu je neprimjećen. Od njega se samo očekuje da radi onako kako je neko zamislio", rekla je Nurka Pranjić, medicina rada za JI Evropu, WHO.

I kada se vratimo na početak ove priče, na rudare koje je najteže pogodila inflacija, upada u oči podatak da velik broj rudara odlazi na rad u Sloveniju, u Velenje gdje su plaćeni trostruko bolje nego u svojoj matičnoj zemlji, da im je osigurana hrana i za njih se grade zgrade u kojima će stanovati. Najvažnije im je da su kao radnici daleko više cijenjeni. Kada čovjek malo bolje razmisli, u ovom vremenu kada je svijet postao jedno globalno selo, ni jedna zemlja više nije daleko.

(BHRT)