Europski statistički ured (Eurostat) objavio je podatke o satnici u četvrtom tromjesečju 2022. godine u eurozoni i zemljama Europske unije (EU). Prema najnovijim podacima, satnica u eurozoni porasla je 5,7 posto na godišnjoj razini, javlja Anadolija. Također, u zemljama EU-a cijena rada po satu porasla je za 5,8 posto u posljednjem tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
Satnica u EU u trećem tromjesečju porasla je za 4,1 posto, a u eurozoni 3,7 posto. U zemljama EU-a satnica je u posljednjem tromjesečju prošle godine najviše porasla u Bugarskoj, za čak 16,1 posto, potom slijede Litva s porastom od 15,5 posto i Mađarska s 12,4 posto. Satnica u Njemačkoj porasla je za 6,3 posto, u Francuskoj 5,2 posto, u Italiji 5,5 posto i u Španjolskoj 3,6 posto.
Iznosi minimalca
Minimalna plaća ove je godine rasla i u Federaciji BiH te od 1. siječnja iznosi 596 KM, što predstavlja povećanje najniže plaće za 9,85 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. Kod nas, za razliku od većine europskih zemalja, nije zakonski propisana minimalna satnica. Istina, postoji nekoliko granskih kolektivnih ugovora koji propisuju minimalnu satnicu za pojedine grane poput metalskog sektora u kojem minimalna satnica sada iznosi 4,40 KM.
"U Federaciji BiH definiran je iznos minimalne neto satnice od 4,40 KM, što iznosi 774,40 KM na mjesečnoj razini, a u konačnici predstavlja 68,10 posto prosječne plaće u FBiH ili 25 posto povećanje u odnosu na raniju najnižu neto satnicu. Kao što je poznato, prethodna minimalna satnica iznosila je 3,50 KM, što je 616 KM na mjesečnoj razini", istaknuli su iz Sindikata metalaca BiH nakon potpisivanja kolektivnog ugovora.
Međutim, uzmemo li u obzir činjenicu da je minimalna plaća 569 KM i da mjesec u prosjeku ima 176 radnih sati, satnica radnika na minimalcu u FBiH iznosi oko 3,40 KM neto ili preračunato u eure 1,75. U bruto iznosu minimalna stanica u FBiH je oko 5 KM ili 2,50 eura. Ako ovu satnicu u bruto iznosu usporedimo s onom u zemljama zapadne Europe, koja je i propisana u bruto iznosu, ona u najmanju ruku izgleda bijedno.
Naime, prema podacima iz prošle godine, 13,04 eura minimum je koji osoba može zaraditi po satu u Luksemburgu, na osnovi čega Veliko Vojvodstvo ima najvišu minimalnu plaću u Europskoj uniji. To je 2256,95 eura mjesečno za posao s punim radnim vremenom. Nizozemska je druga u EU s bruto mjesečnom plaćom od 1701 euro, ali s nekoliko odredbi. Puna minimalna zarada vrijedi samo za starije od 21 godine i ne postoji fiksna satnica, već minimalna mjesečna primanja. To znači da osobe koje rade 35 sati tjedno primaju istu minimalnu plaću kao i one koje rade 40 sati.
Francuska je na trećem mjestu s bruto satnicom od 10,57 eura, što iznosi 1603 eura mjesečno. Belgija ima minimalnu satnicu od 9,87 eura, a Njemačka je imala satnicu od 10,45 eura, međutim, ona je u ovoj godini porasla na 12 eura. Minimalna satnica u Švicarskoj trenutačno iznosi oko 21 euro po satu. Za pojedine djelatnosti postoje kolektivni ugovori i veće minimalne satnice.
Nepovoljniji položaj
Istina, od ovih iznosa treba odbiti poreze, ali su satnice kod nas višestruko manje. Radnik na minimalcu u BiH treba raditi četiri ili pet sati za iznos koji njegov kolega u nekoj od spomenutih zemalja zaradi za sat vremena.
Stoga ne čudi masovno iseljavanje radne snage iz BiH u zemlje Zapada, posebno imajući u vidu da su cijene hrane, odjeće, goriva gotovo iste. Osjetna razlika uglavnom je na stanarinama.
(akta.ba)