- Zašto si tužan oče ovoliko dana?- upitah tada, a sada rahmetli, svog oca.

 Inače, radio je kao portir u TČT (Tvornica čarapa Tešanj).

 Šutio je, uzdahnuo, a nakon poduže šutnje progovorio:

- Desilo mi se nešto zbog čega nikako ne mogu da spavam, a i nije mi baš drago što se tako desilo, jer mi se čini da nisam postupio kako treba.-

 Gledao sam ga. Povukao je podobro dim iz cigarete i nastavio priču:

- Evo ovako. Dobili smo naredbu od direktora da povremeno napravimo pretres svih onih koji izlaze sa posla, jer se sumnja da radnici kradu materijal i proizvode. To smo i uradili prije pet dana, a ja sam dobio zadatak da pretresam ljude. Sve je bilo u redu dok nije naišao jedan radnik na kome sam primjetio da je poblijedio i da se trese. Tresao sam se i ja, jer ovo nikada nisam radio ovako i nisam volio da ja ljude u bilo čemu otkrivam. Kada sam mu prišao i počeo da mu govorim da istrese sve iz bluze i džepova on mi se približio veoma blizu i na uho mi šapnuo:

"Nemoj Omer aga..."...

Ja sam mu se još više približio i kao malo drsko mu reko da ne mora on ništ istresati nego da ću mu ja sve džepove i cijelog ga preroviti, a to je čuo i direktor. U jednom džepu sam osjetio da ima neke vune, a u drugom da ima čarape, i u svakom džepu tako. Dok sam to opipavao on mi je drhtavom rukom ruku stiskao. Tada sam svoje ruke izvukao i ne znam kako, ali sam se nasmijao, potapšao ga po ramenu i krenuo prema slijedećem.-, i tu je zaustavio priču, ponovo povukao dim dobro, pa nastavio:

- Sad me muči, sine, to što bi se moglo desiti da je to neko primjetio, a posebno njega da je krao, jer od takvih ljudi nikada ne znaš šta mogu učiniti, a ne bih volio da me i uprava otkrije da sam ga prikrio, pa me to izjeda?

Eto, sine moj, to me muči.-, i ponovo je ušutio, čekajući šta ću ja reći.

 Tada sam zašutio i onda ga zagrlio čvrsto i rekao mu:

- Meni se čini da si pravilno postupio, jer ne vjerujem da će taj to više ikada uraditi, a kako vas kradu ovi iz uprave ovo je sitnica, a posebno oni koji njih pretresaju. Nadati se da će to biti sve u hajr i nemoj mi se sikirati, jer ako je sudjeno da zbog toga izgubiš posao tu se ništa neće moći.-

 Prošle su godine nakon toga. Kada je došao u penziju pitao sam ga za taj slučaj dok je bio u bolnici i on mi je rekao:

- Onaj je kasnije postao jedan od najboljih radnika i unaprijedjen je za šefa, a ona uprava je sva smijenjena, jer su bili veliki lopovi. Iako ja i dan-danas mislim da se ni sitni lopovluci ne smiju opraštati. Ali, Allah je htio da to sve prodje tako kako je bilo i sada mislim da sam, ipak, postupio ispravno, jer mi je onaj rekao da mu se to prvi put desilo baš tad i više nikada.-

 Sjetim se i sada njegove dobrote spram drugih ljudi, a majka bi mi često za njega govorila:

 "Uvijek je volio više drugima, nego sebi."...

Javna tribina „Tomašica i masovne grobnice u BiH“

U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje, a u okviru manifestacije „Dani grada Tešnja“ i pod pokroviteljstvom općine Tešanj, održana je javna tribina pod nazivom „Tomašica i masovne grobnice u Bosni i Hercegovini“. Učestvovao je Amor Mašović.

Tomašica je nedavno otkrivena masovna grobnica, a prema prikupljenim dokazima u njoj su zakopana tijela žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja Prijedora i okolice koje su ubijene u ljeto 1992. godine.

Amor Mašović je rođen u Sarajevu 1955. godine gdje je završio Pravni fakultet. Jedan je od direktora Institutu za nestale osobe BiH. Od kraja rata do danas potpuno se posvetio ekshumaciji tijela žrtava iz više od 3 350 masovnih grobnica i sa svojim timom je  otkrio 18 000 posmrtnih ostataka žrtava, mahom Bošnjaka.

 Prema podacima koje je iznio Mašović od 31 000 nestalih tokom proteklog rata oko 75% je ekshumirano. U tom broju 13% su vojnici nestali u akcijama, civili 87% ( 11% žene, 4% djeca), 84% Bošnjaci, 11,5% bosanski Srbi što najbolje pokazuje karakter proteklog rata.

 Umjesto uvodne riječi Amir Brka je kazao da je, nakon razmišljanja šta da kaže, shvatio da za ovu priliku može samo da šuti. Izlaganje sa slajdovima o masovnim grobnicama u BiH slušaoce ostavlja bez teksta i u nekoj dubokoj tuzi.

 Čini mi se da bih i ja volio da baš ništa ne komentarišem. Ipak neke riječe Mašovića i neke misli u glavi ne mogu baš ostaviti samo sebi. Čovjek iz Prijedora, koji je u masovnoj grobnici pronašao skelete svoje dvoje male djece i supruge, oca, brata, rekao je,  da od tog događaja ne voli ljude nego samo životinje.

 Valjda je u ljudskoj psihi da ovako teške stvari potiskuje jer je sa njima teško živjeti, ali treba se sjetiti samo onih koji to ne mogu učiniti jer još tragaju za kostima svojih najbližih.

 Nekako imam utisak da svi ovi strašni zločini ostaju bez odjeka koji zaslužuju i kod nas u BiH na svim stranama, a i u svijetu. Da li je to zbog loše savjesti ili potiskivanja jer se sa takvim zločinom ne može živjeti? Izgleda da ima svega pomalo.

 Na kraju nešto i o učesniku tribine. Kako se ne diviti čovjeku koji radi tako težak posao u koji je unio cijelog sebe? A o kakvom čovjeku se radi najbolje govori informacija Amira Brke, organizatora tribine, da je Amor Mašović kategorički odbio i ručak i večeru i skromni honorar koji se obezbjeđuje učesnicima za ovakve prilike govoreći:

 -Ovo je moja životna misija.

 Samo je sa zadovoljstvom pokupio poklonjene knjige u izdanju Cko.

Historijsko-književno veče „Tešanj-grad kome se rado vraćam“ u OŠ Huso Hodžić

 U okviru manifestacije „Dani Grada Tešnja“, učenici osnovne škole Huso Hodžić priredili su historijsko-književno veće pod naslovom „Tešanj-grad kome se rado vraćam“. Ovo veče  su učenici posvetili svom gradu kroz sjećanje na historijske događaje i ličnosti, pjesme, legende. Program su pripremile članice Aktiva nastavnica bosanskog jezika Niza Jahić, Namira Krdžalić i Ermina Fajić, a realizaciju  programa je vodila Selma Turalić.

 Skupu su se obatile pomoćnica načelnika Azra Muslija i direktorica škole mr. Almina Brkić koja je u ime škole kandidirala  program općini i koji je prihvaćen i uvršten u „Dane grada Tešnja“.

Sporazum o uspostavljanju Centra za obrazovanje odraslih u Tešnju

Dana 16.12.2013.godine  u Federalnom zavodu za zapošljavanje potpisan je Memorandum o razumijevanju radi implementacije projekta “Uspostava Centra za obrazovanje odraslih i stručno osposobljavanje i zapošljavanje CNC operatera, metalobrusača i obrađivača metala rezanjem za preduzeće Mann Hummel BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i ENKER d.d. Tešanj”.

Memorandum su potpisali: direktor Federalnog zavoda za zapošljavanje Kenan Rešo, premijer Zeničko-dobojskog kantona Munib Husejnagić, predstavnik Agencije za razvoj općine Tešanj Ismar Alagić, direktor Mješovite srednje škole Tešanj Muharem Saračević i predstavnik Udruženja privrednika općine Tešanj Muharem Sejdić.

 Finansijska sredstva za realizaciju projekta osigurat će potpisnici memoranduma.

Promocija knjige Besima Spahića

Opća biblioteka u Tešnju je organizovala promociju knjige „Ima jedna zemlja“ Besima Spahića. I ova promocija je organizovana u okviru  manifestacije „Dani grada Tešnja“. Pokrovitelj je općina Tešanj. Učestvovali su Kemal Mahmutefendić književnik, Sejida Čehajić, književnica i  moderator Midhat  Kasap, direktor Opće biblioteke u Zenici.

Besima Spahića znam još dok je bio predsjednik Ratnog predsjedništva Zenice, zatim načelnik općine Zenica i ambasador BiH u Turskoj. Moram priznati nisam bio sam koji je očekivao Besima Spahića profesora sa Fakulteta političkih nauka.

Šefket Turalić međunarodni konsultant

U Tešnju ima dosta mladih stručnjaka koji su ovladali visokim znanjima iz raznih oblasti. To je sigurno i osnova za dalji razvoj firmi koje su u ekspanziji i onih koje imaju namjeru da opstanu ili se šire. Međutim, meni je pričinilo zadovoljstvo informacija da je jedan naš, nešto malo stariji stručnjak, postao međunarodni konsultant jer pruža usluge jednoj firmi iz Hrvatske. To je Šefket Turalić.

Ono po čemu ga prepoznaju građani, a posebno predstavnici vlasti u policiji i komunalnom preduzeće Rad je briga za red i čistoću u gradu i njegovo svakodnevno skretanje pažnje fotografijama na one koji ih narušavaju, ali i na one koji ne preduzimaju mjere iz svoje nadležnosti. Svi ga znamo kao pokretača aktivnosti na skupljanju PET ambalaže kojom se danas mnogi ponose.

Međutim, manje naših sugrađana zna da je Šefket Turalić jedan od najvećih autoriteta kada je u pitanju sistem upravaljanja kvalitetom ISO 9001:2008, upravljanja okolinom ISO 14001:2004 kao i drugih međunarodnih standarda  kao što su standardi u auto industriji TS 16949:2002, HACCP  proizvodnji hrane i dr.

Ja sam u Pobjedi sa jednim timom započeo posao na uspostavi sistema, i otišao drugim poslom, a Šefket je kao mlad inžinjer preuzeo te poslove i uspješno doveo do certifikacije Pobjede prema zahtjevima tadašnjeg ISO standarda. Poslije toga za preko12 godina rada on je preko 60 firmi je doveo do jednog od certifikata i pri tome je sasvim drugačiji konsultant od većine koji pružaju usluge iz ovih oblasti. Potpuno pragmatičan i posvećen suštinskim stvarima. Rijetko je polagao pažnju na formu nego se sav predavao suštini i sjećam se prvi je počeo insistirati na procesnom pristupu i mjerenjima procesa, ciljevima kvaliteta i važnosti strateškog pristupa menadžmenta. Znao je priči i rukovodstvu, ali i neposrednim učesnicima procesa i uvjeriti ih u potrebu da su dio sistema, a ne da to sve rade samo za certifikatore i  certifikat.

Sada sasvim zasluženo ide u livnicu RS Metali Virovitica i tako postaje međunarodni konsultant.

Slovenija je uspostavila poseban četverogodišnji studij „Standardi i kvalitet u modernoj industriji“ i to su već 7-8 godina veoma traženi stručnjaci u Sloveniji, a mi u BiH imamo Šefketa i nisam siguran da se na prste mogu nabrojati oni koji su blizu njega koji su se sami osposljavali putem međunarodnih seminara i vlastitim iskustvima za ova znanja. Uzimam sebi za pravo ovu tvrdnju jer sam i sam sa prof. Omanovićem iz Zenice jedini iz BiH kupio prva znanja iz ove oblasti na seminaru u Sloveniji (Bled 1994. godine) i dugo se bavio ovim poslovima i veliko mi je zadovoljstvo što me moj učenik Šefket davno nadmašio.

Šefket je od nedavno otvorio i svoju web stranicu www.23oktobar.com koja prenositi njegove aktivnosti i njegovih saradnika iz ove oblasti. (Vjerovatno iz poštovanja rekao je da će i mene staviti kao saradnika).

Načelnik mr. Huskić u zvaničnoj posjeti SAD

Susrećući se sa načelnikom mr. Huskićem na jednoj od manifestacija u Tešnju upozna me sa svojim odlaskom u SAD. Zamolih ga da se vidimo po povratku. Načelnik održa obećanje.

U vremenu 02-13.12. ove godine posjetio je Sjedinjene Američke Države. Organizator posjete je Vlada SAD preko Ministarstva spoljnih poslova, a u okviru programa IVLP (Program međunarodnog razvoja). Tema ove posjete je „Lokalna samouprava  i ekonomski razvoj u SAD“. Pored načelnika mr. Huskića delegaciju BiH su činili i načelnici općina: Prnjavora Siniša Gatarić, Istočnog Novog Sarajeva Ljubiša Ćosić, Kupresa Perica Romić i Visokog Amra Babić.

Delegacija je imala niz sastanaka sa zvaničnicima sa raznih nivoa organizovanja vlasti u SAD (Federalni- obišli su 7- američkih država i distrikt Vašington, okrug i općina). Posjetili su i neke NVO organizacije.

Govoreći o impresijama sa ovog putovanja naglasio je da je teško naći uporedbu sa našom organizacijom. SAD su jako decentralizovana država. Za razliku od nas, gdje su razlike možda 5% i to uglavnom između entiteta, u SAD je to mnogo izraženije. Tako su upoznali lokalnu zajednicu sa 11 000 stanovnika koja ima svoju policiju čijeg prvog čovjeka postavlja načelnik općine. Vašington je distrikt  države Columbija.

Posjetio je i firmu koja snabdjeva vodom 1 200 000 ljudi i koja formira ekonomsku cijenu pa  potrošaći koji su udaljeniji plaćaju više za trošak energije transporta. Veći potrošaći mogu razgovarati o dobivanju povoljnije cijene i sl.

Društvene i sociološke razlike su značajne naročito kada su u pitanju socijalne potrebe i ekonomija.

Članovi delegacije bili su i volonteri jedan dan kada su slagali konzerve za stanovnike sa socijalnim potrebama koje je dostavila neka velika market kompanija jer im je isticao rok.

Bili su i na večeri u jednoj američkoj porodici. Posjetili su i organizaciju koja se bavi bratimljenjem američkih općina sa općinama van SAD.

Načelnik je sa posebnim zadovoljstvom posjetio i prodavnicu u kojoj su prodavani proizvodi iz naše kompanije AS GROUP.

Veče Semerkanda

U organizaciji NVO „Avdipaša“ održano je manifestacija pod nazivom „Veče Semerkanda“. „Semerkand“ je porodični magazin koji izlazi već 5 godina, a povodom  60-tog broja organizovana je njegova promocija. Promotori su bili hfz Nedžad Ćeman urednik lista (rođen u Miljanovcima), saradnici magazina:dr. Aida Begić poznata BiH režiserka i predavač na Akademiji filmske umjetnosti u Sarajevu i prof.dr. Zuhdija Hasanović profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Razgovor sa promotorima je vodio prof. Elvedin Subašić novinar Preporoda (rođen u Tešnju), a voditeljica programa je bila Dženeta Omerbašić. Sa pjevanjem ilahija učestvovao je Zejd Šoto.

Promotori su upoznali posjetioce sa magazinom „Semerkand“ i njegovoj namjeni. Prema riječima urednika časopis nema nikakvih ideoloških predznaka niti netko iz vana stoji iza njega, nego je časopis lijepih riječi. Njegov cilj je uspostava vrijednosti koje je nekada imao grad Semerkand, a koje se prije svega odnose na obrazovanje, kulturu i moral porodice zasnovanoj na islamskoj duhovnosti.

Stare fotografije

 Mehmed Spaho (u sredini do djevojčice) na Gornjoj čaršiji prilikom posjete Tešnju, sa ahmedijom Ahmet ef. Hodžić

Dr. Mehmed Spaho je bio predsjednik političke organizacije muslimana JMO (jugoslovenska muslimanska organizacija) između dva svjetska rata. Nakon izbora u maju 1935. godine formirana je Vlada mandatara Milana Stojadinovića u kojoj je Mehmed Spaho imenovan za Ministra  saobračaja. Pretpostvaljam da je u izbornoj aktivnosti posjetio Tešanj odakle bi mogla poticati ova fotografija. Umro je ( po većini autora otrovan) 1939. godine.

Dr. Mehmed Spaho je bio počasni građanin Tešnja.

Ahmet ef. Hodžić je bio muderis i upravnik Gazi Ferhad-begove medrese u Tešnju 1945/1946. goine. Predavao je akaid, fikh i ahlak. Honorarno je radio kao imam u Hamza-begovoj džamiji (njegov sin Mesud tvrdi da je radio volonterski, a živio od prihoda sa imanja i trgovine primjedba H.G.).Bavio se i trgovinom. Bio je „najučeniji čovjek u Tešnju tog vremena“. Govorio je četiri jezika umro je 1955. godine. (Almir Fatić-Tešanjska oaza islamske duhovnosti)

(Fotografija je pristigla do mene od Husnije Kamberovića historičara, preko Amira Brke, a kasnije sam ovu fotografiju pronašao i kod potomaka porodice Ahmet ef.)

Sa table na Gornjoj čaršiji

U turskom ovogodišnjem glavnom gradu kulture Eskišehiru u subotu navečer je održana spektakularna finalna noć internacionalnog takmičenja za najbolju pjesmu Turkvizyon 2013.