Dvije godine nakon pokretanja stečaja u zavidovićkoj “Krivaji” finansijskim injekcijama koje su osiguravale Federalna i Vlada ZDK-a čuvala su se radna mjesta, tačnije sprečavao socijalni bunt. Menadžer za proizvodnju u tom preduzeću Suad Džindo ipak je tvrdio da vlasti nisu zainteresirane za stanje u Krivaji. Objašnjavao je to činjenicom da su se iz budžeta prvo osiguravale plaće, pa tek onda eventualni poslovi.

Džindo je u to vrijeme, zahvaljujući posebnom menadžerskom ugovoru, dobijao i do 5.000 maraka mjesečno, dok radničke plaće nisu bile veće od 300 maraka. Sa stečajnom upravom menadžer je trebao provesti plan za izlazak iz stečaja. Umjesto toga, Odbor povjerilaca preduzeća donio je odluku o unovčavanju imovine. "Reorganizacija definitivno nije uspjela jer i nakon dva javna poziva za iskazivanje interesa nije bilo dovoljno zainteresiranih, kvalitetnih kupaca s kojim bi se izišlo iz stečaja", kaže Muharem Hozić, stečajni upravitelj IP “Krivaja” u stečaju.

Imovina će se prodavati u lotovima, a prvi i najveći čini proizvodno srce Krivaje: Tvornica za proizvodnju parketa, furnira i namještaja, prodajne vrijednosti oko 42 miliona maraka, s početnom cijenom u javnom nadmetanju od 21 milion maraka. "To bi predstavljalo jednu cjelinu, sve ostalo izvan toga kruga bi se pokušalo pojedinačno unovčavati. Nastojat će se što više radnika zadržati u postupku unovčavanja imovine", kaže Hozić.

Ukupna imovina procijenjen je na 66 miliona maraka, što je polovica priznatih potraživanja povjerilaca. Uz javne fondove, najveći povjerioci su radnici, no oni su u posljednjem isplatnom redu. Njihov zahtjev za prioritet u naplati je predmet sudskog spora, ali i krivične prijave protiv stečajnog upravitelja. "Tužiteljstvu ZDK-a dostavljena je krivična prijava koju je podnijelo šest radnika IP Krivaja Zavidovići u stečaju protiv lica M.H. zbog krivičnog djela iz člana 349. sprečavanje dokazivanja", kaže glasnogovornik Kantonalnog tužiteljstva ZDK-a Sanjin Kulenović.

Ovo je jedna od brojnih krivičnih prijava koje su u proteklih desetak godina podnesne zbog nezakonitosti i malverzacija u “Krivaji”. Sudeći po njihovom ishodu i pravosuđe je indirektni krivac sistematskog uništavanja nekadašnjeg giganta, koje je počelo eksperimentima s privatizacijskim modelima, a iskorišteno za ostvarivanje pojedinačnih, ali i interesa različitih lobija.

(federalna.ba)

{fcomment}