Ta odluka nedavno je objavljena  u Službenim novinama Federacije BiH, ali iz Advokatske i Notarske komore imaju oprečne stavove. Dok notari tvrde da se ovom odlukom ništa ne mijenja, jer se tiče samo Zakona o notarima, ali ne i drugih zakona, advokati tvrde drugačije ističući da bi se zakonske odredbe trebale mijenjati.

Ovom odlukom Suda isprave i ugovore moći se osim notara raditi i advokati, ali i pravne službe banaka zbog čega su advokati za ovakvu odluku Suda kazali da ona znači kraj monopola koji su imali notari kada su jedini imali ovlaštenja za sačinjavanje različitih ugovora poput prijenosa vlasništva na nekretninama ili upisa hipoteke.

Članica Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine notarka Vesna Softić podsjetila je da su protuustavnim proglašene tri odredbe od kojih je najvažniji član koji je propisivao nadležnost notara, odnosno koji pravni poslovi i ugovori moraju biti zaključeni kod notara.

Taj član 73. propisao je da takve prave poslove ne mogu validno sačinjavati, tako da budu provodivi u zemljišnim knjigama i registrima, niti advokati niti drugi pravnici, jer je za takve pravne poslove nužna po zakonu forma notarske obrade.

Softić tvrdi da bi drugi pravnici ove poslove mogli obavljati tek ukoliko bi Federalni parlament usvojio izmjene drugih zakona koji su doneseni nakon Zakona o notarima, zbog čega kaže da se objavom presude ništa ne mijenja u pogledu notarske obrade.

- Uvođenje notarijata bilo je isključivo radi uvođenja pravne sigurnosti, to je prepoznao Parlament FBiH i međunarodna zajednica zbog čega smo uvjereni da neće doći do promjene ovih zakona, bez obzira na to što advokati traže da se temeljom te odluke zapravo mijenjaju odredbe drugih zakona - pojasnila je Softić za Fenu.

Izrazila je uvjerenje da će Parlament i javnost prepoznati da to nije dobro za pravnu sigurnost građana, posebno jer je ovakav notarijat polučio dobre rezultate, rasteretivši sudove koji su ranije vršili ovjere potpisa na ugovorima.

Stoga, kaže Softić, objavom ove presude u životu građana, privrednih subjekata, notara ili advokata ništa se ne mijenja i dalje će se svaki građanin koji želi prodati ili kupiti nekretninu, želi hipotekarni kredit ili osnovati privredno društvo morati obratiti isključivo notaru.

Također, smatra da ako bi parlament prihvatio da mijenja nekoliko zakona kojima bi se preciziralo da ugovore mogu sačinjavati i drugi pravnici to bi otvorilo teren „nadri pisarima“ što bi mnogo koštalo državu.

Notarijat u BiH uređena je pravnička profesija kakvu ima oko 60 zemalja svijeta. Notarska komora FBiH okuplja oko 100 notara, a svi oni dužni su svaku fakturu priložiti uz ugovor koji naprave i to se trajno čuva u arhivi, plaćaju PDV i na temelju toga na kraju godine plaćaju porez na dobit.

- Notarska usluga u državi u kojoj je ovakva socijalna situacija nije jeftina, ali građanima nudi pravnu sigurnost. Najskuplje je kupiti nekretninu, pa voditi spor na sudu, platiti sudsku taksu, a dok se dođe do izvršenja druga strana svoju imovinu prebaci na nekog drugoga i onaj ko je dobio parnicu ne može se namiriti. Zato mislim da je u interesu građana da se ovaj sistem ne uruši - zaključila je notarka Softić.

S druge strane, predsjednik Advokatske komore Federacije BiH Branko Marić za Fenu je kazao da je ovom odlukom Ustavnog suda otklonjena diskriminacija budući da  su do sada po zakonu određeni pravni poslovi stavljeni isključivo u nadležnost notara i niko ih drugi nije mogao obavljati.

- Imamo situaciju da te poslove sada mogu raditi notari, advokati, i određene poslove mogu raditi i uposlenici primjera radi u pravnim službama banaka. Tako da sada imamo veću konkurentnost na tržištu. Notari su izgubili svoj monopolski sadržaj i ništa više - istaknuo je Marić.

Mišljenja je da ovim najviše dobijaju građani, jer se pojačava konkurencija u pružanju usluga, a smatra i da će neke usluge biti znatno jeftinije, građani će moći odabrati one koji im mogu pružiti najbolju uslugu za najpovoljniju cijenu.

Ipak, i on kaže da su Odlukom Ustavnog suda neustavnim proglašene neke odredbe Zakona o notarima, ali u obrazloženju odluke, smatra, ona se odnosi i na druge zakone poput Zakona o stvarnim pravima i Zakon o upisu u registarska društva.

Zbog toga misli da bi sada nadležna ministarstva trebala inicirati izmjenu tih odredbi, jer se odredbe tih zakona više ne mogu primjenjivati objavom odluke u Službenim novinama.

Ranije je sud vršio ovjeru potpisa ugovora o prijenosu nekretnina, a onda je na osnovu toga vršen prijenos u zemljišnim knjigama. Zakonom o notarima sud je prestao da vrši te poslove te se postavlja pitanje da li će sada advokat moći sačiniti ugovor o prijenosu nekretnina i onda ići kod notara da ga ovjeri.

Marić stoga zaključuje da je pitanje kako će reagirati sudovi odnosno da li će prihvatiti ugovor sačinjen od advokata i ovjeren kod notara ili će insistirati da se izvrši zamjena odredbi koje su proglašene neustavnim.

(FENA) D.J.