Prema dostupnim službenim podacima agencija za statistiku zemalja prijma i diplomatsko- konzularnih predstavništava BiH, procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vuku porijeklo iz BiH iznosi oko 2,2 miliona.

Prema procjenama Svjetske banke navedenim u publikaciji Migration and Remittances Factbook 2016., postotak emigranata iz BiH u svijetu u odnosu na broj stanovnika u BiH iznosi 44,5%, što BiH pozicionira na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji, uz napomenu da publikacija sadrži procjene za 214 zemalja.

Kada govorimo o emigraciji iz BiH na godišnjoj razini, jedini podaci u Bosni i Hercegovini koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama jesu oni koje vodi Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana BiH radi iseljenja u druge države.

Prema njihovim podacima, u 2022. godini 3210 osoba odjavilo je boravak u BiH, piše Akta.ba.

Od navedenog broja, iseljenih u Njemačku je 834, u Austriju 767, slijedi Hrvatska sa 627, potom Srbija, gdje je odselilo 389 bh. državljana. Na petom mjestu je Slovenija u koju se odselilo 326 državljana BiH. Šesta je Crna Gora – 70, dok je na sedmom mjestu Nizozemska – 30. U sve ostale zemlje svijeta ukupno se odselilo 167 državljana BiH. Ovi podaci objavljeni su u dokumentu “Migracijski profil 2022. ” koji je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH. Međutim, slika je puno lošija od ove službene.

Ovi podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz BiH jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz BiH, ali ukazuju na to da su najčešće zemlje destinacije za emigrante iz BiH zemlje Evropske unije – navodi se u ovom dokumentu. Na osnovi bilateralnih sporazuma o zapošljavanju koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa Slovenijom i Njemačkom, veliki broj radnika zapošljava se u ovim zemljama posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, međutim, dosta njih odlazi iz BiH i u vlastitom aranžmanu.

Tako, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH o zaposlenim državljanima BiH u zemljama s kojima BiH ima potpisan sporazum o zapošljavanju, zaključno sa studenim 2022., u Republici Sloveniji zaposlena su 17.154 državljanina BiH, a u Saveznoj Republici Njemačkoj 553 državljanina BiH (odnosi se samo na medicinske radnike u SR Njemačkoj), što je ukupno 17.707 osoba, navodi se u dokumentu. Međutim, ni ove brojke ne odražavaju stvarnu sliku iseljavanja koja je posljednjih godina poprimila formu egzodusa.

Oko 50.000 građana BiH dobilo je dozvole za boravak u Njemačkoj u proteklih deset godina, pokazuju podaci koje je vlada Njemačke poslala njemačkom Bundestagu kao odgovor na zastupničko pitanje. Naime, kako je naglašeno u ovom odgovoru, u proteklih deset godina izdane su 17.434 nominalne dozvole za boravak državljanima BiH, pri čemu se, kako je objašnjeno, svaka nominalna dozvola može odnositi na više ljudi jer se dozvola vodi na nositelju zahtjeva.

Ako se pretpostavi da su među nositeljima uračunati i članovi porodice, može se zaključiti da je ovim obuhvaćeno oko 50.000 državljana BiH.

Analiza stanja stanovništva potvrdila je da je BiH zemlja s “najnižim niskim” fertilitetom na svijetu (1,25), visokim razinama migracija i starenja stanovništva, kao i s duboko ukorijenjenim rodnim nejednakostima.

“Do 2070. će takvi demografski trendovi i nejednakosti dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za više od 50%, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji (s njezinim udjelom u ukupnom stanovništvu od više od 40%)”, kazao je ranije John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA-e u BiH.