Mljekare su najavile vlasnicima farmi u Tuzlanskom kantonu da će otkupna cijena mlijeka biti snižena ukupno za 10 feninga i to po pet feninga u aprilu i maju. Farmeri su nakon ovih najava održali hitan sastanak i traže razgovore s otkupljivačima, a ukoliko namjera o snižavanju cijena budu provedena, mnogi najavljuju radikalne mjere i eliminiranje proizvodnje.

– Mi smo najmanje plaćeni od otkupljivača u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine, a sada nam najavljuju smanjenje cijene. Ja proizvodim 500 litara mijeka dnevno i otkupna cijena mi je 92 feninga i trebao bih imati smanjenje na 87 pa na 82 feninga – kaže Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka TK.

Inače, otkupna cijena nije ista za sve proizvođače i iznosi od 75 do 95 feninga po litri mlijeka.

Preokret na tržištu

Glibanović ističe da su mljekare krajem jeseni otimale za svaki litar mlijeka i svakog farmera, a sada im poručuju da su magacini puni i da ne mogu sve prodati.

– Ja sam u Češkoj, krajem prošle godine, kupio još deset junica i treba da ih telim za nekih mjesec dana, a uz njih imam i pet svojih junica. Dakle još 15 grla uvodim u mužu. Proizvodnju ću povećati za 30 do 45 posto, a čeka me niža cijena. Te junice sada jedu hranu iz 2022. godine, koja je najskuplja u historiji našeg mljekarstva – priča Glibanović, koji na farmi u Živinicama ima 70 grla stoke od čega je 50 muznih grla.

On dodaje da farmeri već odustaju i kaže da je jedan njegov kolega odmah po najavi snižavanja cijene, prodao svu stoku s farme, a imao je između 20 i 30 grla.

– Meso je poskupjelo, stoke na tržištu nema i ukoliko se ostvari ovo što su nam najavili farmeri će za Kruban-bajram prodavati muzna grla i eliminirati proizvodnju. I ja o tome razmišljam. U mojoj porodici nas šestero živi od farme i ne mogu više da ih lažem da će doći bolji dani – navodi Glibanović.

Suljo Smajić na farmi ima 45 grla stoke i kaže da će na ovaj način povećanje poticaja s nivoa FBiH otići mljekarama.

– Poticaj po litri mlijeka povećan je za 10 feninga i ovako ga farmer neće ni vidjeti nego će ga morati prepustiti mljekari. Ono što je država nama dala uzet će oni, zbog toga je najbolje rješenje za nas zaštitna cijena mlijeka, koju mi sada nemamo – kaže Smajić.

Smanjenje stočnog fonda

On ističe da su s povećanjem poticaja farmeri bili na nuli, tako da bi sa nižom otkupnom cijenom mnogi bili prisiljeni da se zadužuju.

– Već imam upite ljudi za Kurban-bajram, jer stočni fond je smanjen i nema grla da se kupi. Sačekat ću još mjesec dana da vidim šta će biti s cijenom mlijeka, ukoliko bude snižena, prodavat ću stoku za kurbane – kaže Smajić.

Smanjit ću fond stoke, ističe Smajić, a samim tim ću manje novca morati ulagati za proizvodnju hrane, jer ću i to smanjiti.

– U TK smo 2021. godine imali 1.350 registriranih gazdinstava, a na kraju 2022. godine bilo ih je 1.080. U istom periodu imali smo 8.750 grla, a sada 8.000, dakle 750 krava je manje – kaže Glibanović.

Svako smanjenje stočnog fonda sa sobom nosi i smanjenje obima poljoprivredne proizvodnje, jer svi farmeri se bave poljoprivredom i sami proizvode dio hrane za svoju stoku. Sve manje domaćeg mlijeka, ne znači samo manje stoke, nego i manje domaće poljoprivrede, a samim tim i hrane.

(faktor.ba)