Danas će u Hercegovini i na jugozapadu Bosne preovladavati pretežno sunčano vrijeme, a u ostatku naše zemlje, veći dio dana, umjereno do pretežno oblačno. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, a u Hercegovina i na jugozapadu Bosne umejerana do jaka bura. Dnevne temperature od 7 do 12, na jugu od 14 do 17 °C.

U četvrtak 28.03.2019., sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjerena do jaka bura. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 4 do 8, a dnevne od 8 do 14, na jugu od 14 do 18 °C.

U petak 29.03.2019., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnje temperature od -3 do 3, na jugu od 3 do 8, a dnevne od 9 do 15, na jugu od 14 do 19 °C.

U subotu 30.03.2019., pretežno sunčano. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 3 do 9, a dnevne od 12 do 17, na jugu od 16 do 21 °C.

U nedjelju 31.03.2019., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnje temperature od 0 do 6, na jugu od 5 do 10, a dnevne od 15 do 22 °C.

Za naknadu troškova liječenja i nabavku lijekova za potrebe branilaca i članova njihovih porodica, u 2018. godini iz Budžeta ZDK izdvojeno je 1.036.050,00 KM.

Prema informaciji Ministarstva za boračka pitanja, koju je na jučerašnjoj sjednici prihvatila Vlada ZDK, tokom prošle godine podneseno je i obrađeno ukupno 3.066 zahtjeva, od čega je odobreno 2.858. Za troškove liječenja 2.223  demobilisana branioca i člana porodica umrlih demobilisanih branilaca utrošeno je 801.500 KM, za 402 ratna vojna invalida i člana porodica ratnih vojnih invalida izdvojeno je 153.250 KM, dok je za 225 člana porodica šehida, poginulih, umrlih i nestalih branilaca odobrena pomoć za liječenje i nabavku lijekova u iznosu od 74.900 KM. Osam dobitnika ratnih priznanja ili odlikovanja i članova njihovih porodica odobrena je pomoć u iznosu od 6.400 KM.

U 2018. godini odobrena su sredstva u iznosu od 39.000 KM za šest pripadnika branilačke populacije - četiri demobilisana branioca, jednog RVI i jednog člana porodice šehida na ime djelimičnog finansiranja troškova liječenja – nabavke i kupovine pet implantanta kardioverter defibrilatora (AICD i CRT-D ICD) i jednog liječenja (operativni zahvat) van države Bosne i Hercegovine.

"Uzimajući u obzir činjenicu da se radi o korisnicima kojima se zbog starosti iz godine u godinu narušava zdravstveno stanje te uzimajući u obzir zasluge koje ima ova kategorija društva, postoji potreba da se svake godine povećavaju sredstva za ovaj vid pomoći. I ove godine ćemo planirati veći iznos kako bi pozitivno odgovorili na povećan broj podnesenih zahtjeva za naknadu troškova liječenja i nabavke lijekova boračke populacije", kazao je Fahrudin Čolaković, ministar za boračka pitanja ZDK.

Press služba ZDK

U petak, 22.03.2019. godine u svim džematima muftiluka zeničkog počela je akcija prikupljanja pomoći za narod Sirije. Akcija se provodi i na području Medžlisa IZ-e Tešanj i to u petak, subotu i nedjelju (22.23. i 24. marta 2019.).

Prioritet u prikupljanju pomoći je brašno, a može se predati i ulje i tjestenine. Svi proizvodi trebaju imati deklaraciju i domaće porijeklo. Prikupljanje se vrši na sabirnim mjestima u džematima i u vakufskim garažama u Tešnju.

Novčana pomoć može se uplatiti na transakcijski račun Medžlisa IZ-e Tešanj broj: 1603005500011523 otvoren kod Vakufske banke sa naznakom "Pomoć narodu Sirije".  

Prema informacijama kojima raspolažemo pomoć dostavljaju građani, firme, trgovine, udruženja, džemati i dr.  Još jednom pozivamo sve ljude dobre volje, udruženja, firme i insitucije da se pridruže akciji.

MIZ Tešanj

Prema službenim podacima, u zadnjih deset godina iz Federacije BiH u inozemstvo odselilo je 28.362 građana, a najviše njih iselilo je u zemlje regije i Njemačku, rečeno je Feni iz Federalnog zavoda za statistiku.

Najviše građana Federacije iselilo je u Hrvatsku (12.671), slijedi Njemačka (5.099), zatim Austrija (3.720), Srbija (3.272), Slovenija (2.259), Crna Gora (735), Norveška (106), Nizozemska (79), SAD (377), dok je u ostale zemlje iselilo 377 državljana BiH.

Najviše iseljavanja zabilježeno je 2010., 2014., 2016., 2017. i 2018. godine.

Federaciju BiH najviše su napuštali mladi do 29 godine, dok je broj iseljavanja osoba od 30 do 50 godina gotovo jednak kao i onih koji imaju preko 55 godina.

Podatke o tome koji su najčešći razlozi zbog čega se mladi, kao i ostali državljani BiH odlučuju na odlazak iz zemlje nismo mogli dobiti, no najčešće se spominju ekonomski razlozi, politička situacija i besperspektivnost, te nemogućnost zapošljavanja bez traženja ‘veze’ ili stranačke podobnosti.

(Fokus)

Tokom proljeća na području Federacije Bosne i Hercegovine može se očekivati pojava većih kišnih padavina i naglo topljenje snijega te nagli porast vodostaja na rijekama i njihovim pritokama, što može prouzrokovati plavljenje stambenih, industrijskih i drugih objekata, obradivog i drugog zemljišta, aktiviranja većeg broja klizišta i odrona, oštećenje saobraćajnih komunikacija i slično, saopćeno je danas iz Federalne uprave civilne zaštite.

Kako piše u saopćenju, u ljetnom periodu moguća je pojava suše što može prouzrokovati nedostatak pitke vode za stanovništvo, odnosno za normalan razvoj poljoprivrednih kultura čija posljedica negativno utiče na visinu prinosa i kvalitet proizvoda i slično.

Saopćenje prenosimo u cjelosti.

''Kako bi se navedene, ali i druge opasnosti umanjile i dovele pod nadzor, a u cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, potrebno je da nadležni organi, odnosno nosioci zaštite i spašavanja u općinama i gradovima, kao i kantonima, blagovremeno planiraju, organizuju i provedu neophodne preventivne mjere zaštite i spašavanja.

U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od pojave i posljedica koje mogu biti izazvane poplavama i preduprijeđenja opasnosti od štetnog djelovanja voda (pojava poplava, bujičnih i podzemnih voda na vodotocima, erozija, klizišta, odrona, i dr.) na području Federacije BiH, nadležnim organima civilne zaštite kantona, odnosno općina/gradova, za organizovanje i provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom s ciljem sprječavanja i smanjenja opasnosti, PREPORUČUJEMO da:

1) izvrše preglede postojećih planova zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (dokumente tih planova koji se odnose na zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom) radi utvrđivanja da li su u njima predviđene sve potrebne mjere zaštite i spašavanja od poplava, odnosno bujičnih i podzemnih voda, erozija, klizišta, odrona i sl., u skladu sa odgovarajućim odredbama važećih propisa kojima su regulisana ova pitanja, te izvrše potrebna ažuriranja tih planova;

2) svakodnevno osmatraju i prate stanje vodotoka, objekata i terena, a za potencijalno opasna područja, planiraju i organizuju provođenje odgovarajućih aktivnosti (akcije čišćenje riječnih korita, odvodnih kanala, uređivanje obala, izgradnja nasipa, preusmjeravanje vodotoka, saniranje klizišta, komunalne infrastrukture i druge potrebne mjere), te prate stepen realizacije tih mjera i aktivnosti;

3) unaprijede saradnju nadležnih organa civilne zaštite sa pravnim društvima i pravnim licima koja upravljaju vodnim objektima, kao i drugim nosiocima zaštite i spašavanja (komunalna i građevinska preduzeća, kajakaški i ronilački klubovi, vatrogasne jedinice, policija, BIHAMK i dr.) radi redovnog i vanrednog praćenja vodostaja i pravovremenog informiranja građana o nailasku plavne vodene mase;

4) osposobe građane za organizovanje i provođenje mjera samozaštite u slučaju poplava, klizišta i drugih prirodnih nesreća;

5) organizuju i provode aktivnosti na sprječavanju nelegalne gradnje građevina u vodozaštitnim zonama i geomorfološki nestabilnim terenima i dr.,

6) izvrše preglede i procjene upotrebljivosti raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava i opreme (čamci, cisterne za vodu, pumpe i dr.) za spašavanje na vodi i pod vodom i preduzmu potrebne mjere na otklanjanju uočenih nedostataka;

Pored navedenog, preporučujemo i sljedeće aktivnosti:

1) Ukoliko navedeni planovi zaštite i spašavanja nisu izrađeni, da kantonalne uprave odnosno općinske/gradske službe civilne zaštite, u saradnji s drugim nadležnim kantonalnim, odnosno općinskim/gradskim organima uprave i drugim institucijama, u što kraćem roku, pristupe izradi tih planova, ili izrade privremene operativne planove zaštite i spašavanja od poplava, klizišta za nastupajući period;

2) Da se redovno i pravovremeno sazivaju i održavaju sastanci kantonalnih i općinskih/gradskih štabova civilne zaštite. Na te sastanke po potrebi treba pozivati nadležne nosioce aktivnosti zaštite i spašavanja u kantonima i općinama/gradovima i analizirati:
rezultate ostvarene saradnje i način međusobnog izvještavanja o provođenju preventivnih mjera koje je potrebno preduzimati, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu i spašavanje od poplava, mraza, klizišta, suše i ostalih prirodnih i drugih nesreća na području općina/gradova i kantona; stanje raspoloživih ljudskih resursa i materijalno–tehničkih sredstava i opreme za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara; spremnost i raspoložive kapacitete zdravstvenih ustanova za pružanje medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi; spremnost i raspoložive kapacitete skloništa i drugih objekata za potrebe smještaja i sklanjanja ljudi u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi;
spremnost i raspoložive kapacitete za pružanje pomoći u pitkoj vodi, hrani, lijekovima i drugim neophodnim namirnicama i sredstvima u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi i  druge potrebne mjere zaštite i spašavanja.

Kako se opasnosti i od drugih prirodnih nesreća (klizišta, odroni, rušenja i dr.) ne mogu i ne smiju zanemariti, potrebno je da i u vezi predmetnog akta, redovno, najmanje jednom mjesečno, obavijestite ovu Upravu o preduzetim mjerama zaštite i spašavanja za smanjenje opasnosti od nesreća koje najviše ugrožavaju područje općine/grada, odnosno kantona, te stepenu realizacije tih mjera na svom području'', navode iz Federalne uprave civilne zaštite.

Policijske službe širom Evrope razbile su u racijama lanac koji se bavio piratiziranjem IPTV kanala na internetu.

Uhapšeno je pet osoba i ugašeno nekoliko desetina servera kao rezultat racija u Španiji, Danskoj i Velikoj Britaniji.

IPTV usluge pružala je kriminalna grupa koja je nudila više od 800 televizijskih kanala, uključujući sportske i filmske sadržaje.

Policijske operacije izvršene su u vrijeme kada su trojica Britanaca osuđena na zatvorske kazne zbog neodobrenog prenošenja fudbalskih utakmica.

Europol je saopćio da je akcija nanijela "najveći udarac" piratskim IPTV servisima.

Kriminalna grupa je stajala iza mreže od 11 odvojenih internet-stranica koje su nudili IPTV strimove. Među ponuđenim sadržajima bili su fudbalski mečevi, nacionalni televizijski kanali, američke kablovske mreže, filmovi, radijske stanice i pornografski sadržaji.

Cijene pretplate kretale su se od 40 do 460 eura mjesečno, saopćila je španska policija, koja je vodila operaciju.

Usluge su se nudile u 30 zemalja, a serveri su se nalazili u Španiji, Danskoj, Britaniji, Latviji, Holandiji i Kipru. Ukupno je isključeno 66 servera.

Vjeruje se da su kriminalci zaradili oko osam miliona eura pružanjem nelegalnih televizijskih usluga na internetu.

(Avaz)

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne stomatologije, arhitekata i inženjera građevine kojim se otklanjanju prepreke za slobodno  kretanje eksperata i stručnjaka na području cijele regije.

Sporazum su dogovorili predstavnici šest ekonomija Zapadnog Balkana, i to Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Republike Sjeverne Makedonije i Republike Srbije u okviru Berlinskog procesa radi podsticanja mobilnosti stručnjaka, boljeg usklađivanja sposobnosti pojedinaca sa potrebama tržišta rada i povećanja produktivnosti.

Ovo je važan iskorak zemalja regije u kontekstu njihovog budućeg pridruživanja Evropskoj uniji.

Ministarstvo civilnih poslova dostavit će Prijedlog sporazuma Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Potpisivanje sporazuma planirano je na Samitu zemalja Zapadnog Balkana u  Poljskoj u julu 2019. godine.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, donijelo je Odluku o visini naknade za postupak zaštite oznaka porijekla i geografskog porijekla i postupak zaštite oznaka garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda.

Ovom odlukom provodi se Pravilnik o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode, te stvaraju uslovi za nesmetano vođenje postupka zaštite oznaka prehrambenih proizvoda.

Postupak omogućava zaštitu prehrambenih proizvoda kako u Bosni i Hercegovini, tako i podnošenje zahtjeva za registraciju za oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i oznake garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda na nivou Evropske unije.

Visina naknade kreće se od 30 KM, za podnošenje zahtjeva za registraciju, upis ili brisanje iz registra, do 500 KM, koliko iznosi naknada za provođenje postupka registracije.

Tradicionalnom podjelom vode OAZA i ove godine obilježava Svjetski dan voda. Na hiljade boca jednog od najnagrađivanijih bosanskohercegovačkih brandova vode biće poklonjeno danas u gradovima širom BiH.

“Bez vode nema života. Bez čiste i zdrave vode nema zdravlja. Imamo tu sreću da smo kao zemlja vodom najbogatiji u regiji. Imamo tu privilegiju da smo sedmi u Evropi po izvorima pitke vode, te da spadamo među vodeće države u svijetu po količinama i čistoći vode. Zato čuvajmo naše izvore, rijeke i jezera. Također, podržimo domaće kvalitetne brandove, jer tako jačamo našu privredu i punimo državne kase. Kao domaći proizvođač želimo dati vlastiti doprinos u smislu društvene odgovornosti i promocije domaćih brandova”, navode u kompaniji Oaza.

Prema podacima Svjetske banke Bosna i Hercegovina je sa 9,461 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Evropi. BiH je po ovim paramterima u vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države.

Izvorište vode Oaza nalazi se na mjestu izolovanom od savremenih zagađenja. Geografska istraživanja pokazuju izvanrednu nepropusnu strukturu zemljišta, štiteći podzemne vode od površinskog zagađenja. Oaza je visokokvalitetna voda za piće sa odličnim organoleptičkim, fizičko – hemijskim i biološkim karakteristikama. Voda Oaza ima idealno izbalansiran odnos minerala, naročito kalcijuma i magnezija koji su veoma bitni za ljudski organizam.

OAZA je do sada na svjetskoj smotri voda u američkom Berkeley Springsu (International Water Tasting Awards), ocijenjena najprije zlatnom medaljom 1998., zatim srebrenom medaljom 2000., potom bronzanom medaljom 2001., te ponovo zlatnom medaljom 2002. godine, i srebrenom medaljom 2015. godine. OAZA je svojevremeno bila i na zvaničnom meniju “Bijele kuće”.

Od drugog tromjesečja 2017. do drugog kvartala 2018. otvoreno 68.000 novih radnih mjesta na Zapadnom Balkanu, dok je godinu dana ranije ta brojka bila znatno veća, kada je otvoreno 231.000 novih radnih mjesta.

Kako pokazuje izvještaj "Trendovi na tržištu rada na Zapadnom Balkanu 2019" koji su u utorak predstavili Svjetska banka i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, uprkos snažnom ekonomskom rastu u regionu, rezultati tržišta rada na Zapadnom Balkanu nastavili su da se poboljšavaju, ali sporijim tempom nego prošle godine.

Najveći rast zaposlenosti u regionu biljleže Albanija i Crna Gora sa do 3,3 odsto, a zatim Sjeverna Makedonija sa rastom od 2,1 odsto. Sa druge strane, u izvještaju se navodi da je nezaposlenost dostigla "istorijske minimume u većini zemalja Zapadnog Balkana" i nacionalne stope su se kretale od oko 12 odsto u Srbiji i Albaniji do 29 odsto na Kosovu.

Također, na Zapadnom Balkanu je zabiljleženo i značajno smanjenje dugoročne nezaposlenosti - sa vrhunca od 1,5 miliona ljudi u 2011. godini, na 776.000 u drugom kvartalu 2018. godine. Ipak, nezaposlenost je i dalje značajan izazov na Zapadnom Balkanu, budući da su stope dva do tri puta veće nego u zemljama EU.

Istovremeno, u izvještaju se navodi da je neformalno zapošljavanje jedan od glavnih izazova tržišta rada Zapadnog Balkana. Prema procjenama, uglavnom su mladi ljudi, starije žene i slabije obrazovani radnici obavljali neformalne poslove u 2018. godini.

(Glas Amerike)