Jedno istraživanje je pokazalo da je sjedenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji.

Dugotrajno sjedenje doprinosi i gojaznosti, što "vuče" niz bolesti, ali djeluje i na hormone, metabolizam i funkcije mozga.EPA Ilustracija
Lekari su zabrinuti zbog istraživanja prema kojima godišnje umire više osoba od sedelačkog načina života nego od raka pluća, podaci jednog takvog istraživanja su pokazali da je sedenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji, što je toj zemlji donelo i finansijski godišnji trošak od 700 miliona funti.

Najčešće su se pušenje i alkohol navodili kao glavne loše navike zbog kojih su ljudi prerano umirali, a sada su loše prehrambene navike i sedelački način života skoro jednako opasni.

Najnoviji podaci Univerziteta Belfast i Ulster, objavljeni u "Journal of Epidemiology & Community Health", pokazali su da trećina ljudi tokom vikenda provede više sati na kauču nego sedeći za radnim stolom na radnom mestu, preneo je Večernji list.

Sjedenje povećava rizik od bolesti
Osim što može biti loše za leđa, može biti uzrok i raznih bolesti, čak i prerane smrti.

Podaci su pokazali da je sedenje bilo uzrok čak 70.000 smrtnih slučajeva 2016. u Velikoj Britaniji, što je toj zemlji donelo i finansijski godišnji trošak od 700 miliona funti.

Stručnjaci upozoravaju kako dugotrajno sedenje doprinosi i gojaznosti, što samo po sebi "vuče" niz bolesti, ali deluje i na hormone, metabolizam i funkcije mozga.

Može čak biti i uzrok upalnih procesa u telu, kao i pretnja kardiovaskularnom zdravlju, podstiče razvoj dijabetesa tipa 2, određenih vrsta raka i prerane smrti, a utiče i na pamćenje i može povećati rizik od demencije.

(Al Jazeera)

Skupština Kosova naredne sedmice treba da donese zakon o zabrani igara na sreću u narednih 10 godina. Do takve odluke dolazi nakon dva obračuna u kockarnicama u kojima je ubijeno dvoje ljudi.

Nacrtom zakona, o kojem će se naredne sedmice otvoriti rasprava u Skupštini Kosova, predviđena je totalna zabrana igara na sreću, poput kladionica i kazina, izuzev lutrije Kosova, koja je javna kompanija.

Povod za takvu odluku je nedavno ubistvo dvojice mladića u kazinima u Lipljanu i Suvoj Reci. Poreska administracija Kosova je već počela zatvaranje kazina.

U Udruženju igara na sreću, ovu akciju smatraju nezakonitom, imajući u vidu da još uvijek nije završeno glasanje u parlamentu.

“Smatramo da je odluka bila nezakonita i neustavna, jer mi koji se bavimo sa djelatnosti igara na sreću, ulozili smo i dobili licencu u skladu sa zakonom koji nam je omogućio da radimo dvije godine sa licencom i da imamo radnike. Dakle, bilo je neophodno da bar imamo prelazno vrijeme da ukoliko ova industrija bude zatvorena, imamo jedno određeno vrijeme, kao sto je bio slučaj sa Albanijom, gdje su im pružili tri godine za tranziciju”, kaže Istref Velici, predsjednik Udruzenja igara na sreću.

Broj zaposlenih u oblasti igara na sreću na Kosovu je blizu 4.500. Agim koji već 11 godina radi u kladionici kaže da nikada nije bilo problema i da će ukoliko ostane bez posla morati da napusti Kosovo.

“Već 11 godina radim u kladionici, nikada nije bilo nekih problema, tuče ili ubistava. Ako ostanem bez posla vjerovatno ću napustiti zemlju jer ovdje ne mogu naći drugi posao”, navodi on.

Iz Kosovskog odbora za ljudska prava su reagovali rekavši da se odlukom o zabrani igara na sreću ne sprječava kriminal već obrnuto i da je obaveza države da reguliše pravno funkconisanje takve vrste poslovanja.

“Svi su uslovi da ćemo imati povaćanje kriminala, jer ako se nešto ovako radi na javnom mjestu onda se to može kontrolisati, ali kada vi ne znate gdje se to dešava ne možete više da djelujete preventivno, već samo da se bavite posljedicama. Mi smo tražili da se ova aktivnost uvede u legalne kanale, ako neko ne ispunjava uslove za to – onda nema dozvole”, rekao je Bedžet Sala, iz Savjeta za zaštitu ljudskih prava.

Na Kosovu je do sada funkcionisalo preko 470 lokala za igre na sreću, od kojih je budžet Kosova godišnje profitirao blizu 20 miliona evra. Ovdje se mogu već čuti glasovi da se lokali za igre na sreću neće pomiriti sa njihovim gašenjem i da će pokušati svoje djelovanje da izmjeste u susjedne zemlje.

(N1)

U jednom okrugu američke države Njujork proglašeno je vanredno stanje zbog jedne od najvećih epidemija morbila u poslednjih nekoliko decenija.

Zbog toga će u okrugu Rokland u narednih 30 dana svim maloletnicima koji nisu vakcinisani biti zabranjen pristup javnim mjestima, barem dok ne dobiju vakcinu.

Riječ je o posljednjoj u nizu epidemija u SAD, koje su bastion pokreta protiv vakcina.

Rokland, udaljen oko 20 kilometara od njujorškog Menhetna, proglasio je vanredno stanje zbog boginja koje će trajati 30 dana ili dok sva nevakcinisana djeca ne prime MMR vakcinu.

Epidemija malih boginja registrovana je još u Kaliforniji, Ilinoisu, Teksasu i Vašingtonu, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, javljaju američki mediji.

U posljednjem izveštaju SZO, objavljenom u novembru, navodi se da je porast lažnih vijesti o vakcinama - uz generalno loše stanje sistema zdravstvenog osiguranja u čitavom svijetu - jedan od glavnih uzroka zbog kojih je došlo do porasta oboljelih za 30 odsto 2016. i 2017. godine.

"Samo nekoliko slučajeva bi brzo moglo da preraste u desetine ili stotine hiljada, ako građani nisu vakcinisani", ističu iz SZO.

Najveći problem su Sjeverna i Južna Amerika, Evropa, kao i zemlje istočnog Mediterana.

(Nezavisne)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona (SZDK), na 6. redovnoj sjednici osmog saziva, usvojila je po skraćenom postupku Prijedlog budžeta i Prijedlog zakona o izvršenja budžeta tog kantona za 2019. godinu.

Budžet je planiran na iznos od 356.240.000 KM, a predložila ga je Vlada ZDK u tehničkom mandatu, čiji članovi sa skupštinske govornice nisu dodatno elaborirali pomenute dokumente, koji su usvojeni bez velike rasprave.

Zastupnik Edin Arnaut iz DF-a, koji nije dio parlamentarne većine koju u ZDK čine SDA, HDZ, A-SDA, Stranka za BiH te nezavisni zastupnik Omer Škaljo, najavio je kako će, mada su očekivali obrazloženje i raspravu o budžetu, zastupnici te stranke glasati za budžet, koji je neophodan dokument za funkcionisanje ZDK-a.

Za budžet je glasalo i dvoje od troje zastupnika SBB-Fahrudin Radončić pa je podršku budžetu dalo ukupno 24 zastupnika.

Šest ih je bilo protiv a tri zastupnika bila su uzdržana. Izvršenje prošlogodišnjeg budžeta, koji je bio usvojen na iznos od 319.095.430 KM, iznosilo je 316.298.407 KM. Danas su date saglasnosti i na Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK te JU Služba za zapošljavanje ZDK.

Na 6. sjednici Skupštine Zeničko–dobojskog kantona koja je održana jučer donesena je Odluka o potvrđivanju Vlade Zeničko – dobojskog kantona u sljedećem sastavu:

1.    Mirza Ganić, premijer Zeničko-dobojskog kantona,
2.    Dario Pekić, ministar Ministarstva unutrašnjih poslova,
3.    Nebojša Nikolić, ministar Ministarstva za pravosuđe i upravu,
4.    Josip Lovrić, ministar Ministarstva finansija,
5.    Zlatko Jelić, ministar Ministarstva za privredu,
6.    Arnel Isak, ministar Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline,
7.    Azra Šabanović, ministrica Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice,
8.    Fahrudin Čolaković, ministar Ministarstva za boračka pitanja,
9.    Adnan Jupić, ministar Ministarstva zdravstva,
10.    Spahija Kozlić, ministar Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
11.    Mirnes Bašić, ministar Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i  vodoprivredu.

Odluka stupa na snagu danom donošenja.
                                                                                               Stručna služba Skupštine ZDK

Radovi na izgradnji deset stambenih jedinica koje su totalno uništene u poplavama i klizištima 2014. godine na području općine Maglaj privode se kraju, a sanacija četiri stambena objekta je završena u okviru Projekta za oporavak od poplava/klizišta. U toku je vanjsko uređenje oko stambenih jedinica, priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, te priključenje električne energije.

Također, u sklopu ovog projekta svi korisnici su imali mogućnost da pristupe ekonomskom osnaživanju koje je podržala Evropska unija. Jedan korisnik je ispunjavao sve uvjete i isporučen mu je plastenik za poljoprivrednu proizvodnju, a uz to će dobiti zasad za proljetnu sadnju, repromaterijal, vještačko đubrivo i pomoć od stručnog lica iz te oblasti.

Važno je napomenuti da će se izvršiti proširenje liste za koju je pet korisnika ispunilo uslove i u interventnom dijelu odabrana su dva korisnika za izgradnju i jedan za sanaciju.

Projekat za oporavak od poplava/klizišta finansira Evropska unija, u saradnji sa vladama entiteta, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, u partnerstvu sa Arbeiter-Samariter-Bund (ASB), Hilfswerk International Austria (HWA), Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) i partnerskim opštinama i gradovima. Projekat predstavlja nastavak aktivnosti sanacije šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama koje su BiH pogodile 2014. godine. Projekat pomaže trajno stambeno zbrinjavanje i ekonomsko osnaživanje socijalno ugroženih kategorija stanovništva u poplavljenim područjima, kroz izgradnju i sanaciju individualnih stambenih objekata, pomoć maloj poljoprivredi, te kreiranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru.

(maglaj.ba)

Sekretarijat Energetske zajednice je jučer poslijepodne objavio da službeno otvara postupak protiv BiH za rješavanja spora o planiranoj garanciji Federacije BiH za kredit od 614 miliona eura od kineske Eximbank za izgradnju bloka 7 termoelektrane Tuzla. Pokretanjem ovog postupka Sekretarijat pruža priliku Bosni i Hercegovini da u roku od dva mjeseca reagira na navode o nepoštivanju zakona o Energetskoj zajednici. Važno je istači da ovaj postupak može potencijalno dovesti do kašnjenja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji  i do privremene obustave financiranja od strane EU banaka.

Otvaranje postupka je uslijedilo nakon četiri upozorenja koje je Sekretarijat Energetske zajednice uputio vlastima Federacije BiH. Ovim upozorenjima je ukazano na činjenicu da, prema EU pravilima koje je BiH obavezna poštivati, predložena garancija predstavlja nezakonitu državnu pomoć. Pored upozorenja iz Energetske zajednice i EU Komesar za proširenje Johannes Hahn je također upozorio vlasti Bosne i Hercegovine da ne odobravaju ovu garanciju, jer je ona u suprotnosti s pravilima EU.

„I Komesar Hahn i Energetska zajednica jasno su se suprotstavili usvajanju ove ilegalne garancije. Nažalost, naši parlamentarci u Predstavničkom domu FBiH, ignorirajući ova upozorenja, ipak su je odobrili”, komentirao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju i dodao, "Ostaje da vidimo da li će i parlamentarci u Domu naroda slijediti primjer svojih kolega iz Predstavničkog doma i zabiti glavu u pijesak, naivno se nadajući da Evropa neće reagovati na otvoreno i svjesno kršenje preuzetih međunarodnih obaveza."

“Prije dva dana je Energetska zajednica objavila novu studiju u kojoj se kritiziraju zemlje zapadnog Balkana koje su samo u 2017. godini potrošile 1,2 milijarde eura na izravne i neizravne subvencija za sektor ugljena. Sada se Bosna i Hercegovina sprema potrošiti još javnog novca na nove potpore za ugljen. Ekonomska i ekološka realnost je da je to jednostavno neodrživo. Postupno ukidanje subvencija za ovaj sektor očito zahtijeva političku hrabrost, a najbolji način za početak tog procesa bi bilo ne usvajanje novih subvencija, posebno ako su nelegalne”, dodala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreže.

Ukoliko Bosna i Hercegovina ne poduzme korake za ispravljanje neusklađenosti, slučaj će biti proslijeđen najvišem tijelu za donošenje odluka Energetske zajednice, Ministarskom vijeću. Kršenje odredbi Ugovora može rezultirati isključenjem iz donošenja odluka u Energetskoj zajednici, kašnjenjima u pristupanju EU i privremenim moratorijima evropskih banaka na ulaganja u BiH energetski sektor.

(Akta.ba)

Ljekari bez granica (MSF) su otvaranjem više od 230 bunara u Čadu, Nigeru, Keniji, Somaliji, Afganistanu i Demokratskoj Republici Kongo omogućio pristup pitkoj vodi za oko 140.000 ljudi.

Više od dvije milijarde ljudi u svijetu nema pristup pitkoj vodi, a očekuje da će se do 2025. godine oko 3,5 milijarde ljudi suočiti sa nestašicom pitke vode, javlja Anadolu Agency (AA).

Ljekari bez granica (MSF) su otvaranjem više od 230 bunara u Čadu, Nigeru, Keniji, Somaliji, Afganistanu i Demokratskoj Republici Kongo omogućio pristup pitkoj vodi za oko 140.000 ljudi.

Iz MSF-a su podsjetili da je nakon Konferencije o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Rio de Janeiru 1992., Generalna skupština UN-a odlučila da se 22. mart svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, širom svijeta, posebno skrene pažnja na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Smatraju da i danas u svijetu postoje ljudi koji nemaju pristup pitkoj vodi, koja je neophodna za život.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 2,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a tri od svakih deset osoba koristi prljavu vodu. Podsjećaju i da 263 miliona ljudi svakodnevno pješači i po pola sata kako bi došlo do pitke vode.

Ljekari bet granica upozorili su da se očekuje da će se do 2025. godine oko 3,5 milijardi ljudi suočiti sa nestašicom vode.

Prema istim podacima svakih 90 sekundi u svijetu umire jedno dijete zbog nestašice pitke vode.

Yahya Tanrikulu, koordinator za projekte Ljekara bez granica, govorio je o poteškoćama sa kojima se susreću ljudi u različitim dijelovima svijeta kako bi imali pitku vodu.

“Prošle godine smo bili u Tangu u Tanzaniji. Bili smo svjedoci toga da su ljudi na krovovima kuća postavili kontejnere u kojima su prikupljali kišnicu. Pitao sam ih zašto to rade. Rekli su da piju tu vodu, a koriste i za pripremu hrane”, pojasnio je Tanrikulu.

Sličnu situaciju su, kako je kazao, vidjeli i u Afganistanu.

“Tamo postoje djeca koja pješače kilometre da bi došla do pitke vode. Na tom putu i gube život. Nestašica pitke vode dovodi i do epidemije različitih bolesti od kojih i umiru”, dodao je Tanrikulu.

Demografi navode da bi u slučaju imigracije trebalo voditi politiku doseljavanja kvalificirane radne snage i stručnjaka.

Slovenski predsjednik Borut Pahor pozvao je na donošenje strateških mjera za zaustavljanje negativnih demografskih trendova zbog kojih Slovenija sve više postaje staro društvo budući da se očekivani životni vijek produžuje, dok stopa fertiliteta od 1,62 djeteta po ženi ne dostiže prosjek reprodukcije u Europskoj uniji.

"Imamo teškoće s obnavljanjem populacije i rasprave poput današnje moramo nastaviti i tražiti rješenja", kazao je Pahor na savjetovanju o demografskim trendovima i starenju stanovništva kojemu su nazočili stručnjaci za ta pitanja, te više političara iz različitih stranaka.

"Zbog niske stope fertiliteta dolazi do brzog starenja stanovništva, a jedno od rješenja bila bi imigracija", kazao je na savjetovanju ekonomist Janez Malačič, stručnjak za pitanja demografskih kretanja, ali je upozorio da bi u tom slučaju trebalo voditi politiku doseljavanja kvalificirane radne snage i stručnjaka.

No, upozorio je, u modernim društvima nastaje nov reproduktivni model, a moderna društva na taj izazov još nisu pronašli prava rješenja kako nadomjestiti premali broj novorođenih.

Mlade majke ne čeka radno mjesto
Akademik Matjaž Gmas sa znanstvenog instituta Jožef Štefan ustvrdio je da se u Sloveniji godišnje rodi "10 tisuća beba premalo" jer mlade rodilje ne čeka sigurno radno mjesto, kako je to bilo nekoć kad je i stopa rađanja u Sloveniji bila mnogo viša.

Prema statistici koju je lani objavila Europska komisija, troškovi sve starijeg stanovništva i dugotrajne socijalne i zdravstvene skrbi u Sloveniji će se do 2070. godine povećati sa sadašnjih 22 posto BDP-a na preko 28 posto.

Budući da je taj trend u Sloveniji među najizraženijima u Europi, njoj se preporučuju strukturne promjene i politika "aktivnog starenja" stanovništva, uz cjeloživotno učenje starijih zaposlenih i kasniji odlazak u mirovinu, što se društveno teško prihvaća.

Prema zadnjim statističkim podacima, udio stanovništva u dobi od 20 do 64 godine koji je 2016. iznosio 62,2 posto, već 2030. past će na 55,6 posto, dok će udio starijih od 65 godina porasti sa 18,4 na 24,8 posto.

Takav je trend značajan ograničavajući čimbenik u razvoju slovenske ekonomije, objavio je vladin ured za makroekonomske analize, te preporučio donošenje odgovarajuće strategije po kojoj svi troškovi stareće populacije ne bi pali na državu.

Sindikati protiv kasnijeg odlaska u mirovinu
Kao jedna od mjera o kojoj se razmišlja u prevladavanju negativnih demografskih trendova je kasniji odlazak starijih u mirovinu, pa je vlada nedavno dala u raspravu prijedlog po kojemu bi oni s manje od 40 godina radnog staža u penziju mogli tek sa 67 godina starosti, a ne sa 65 kao što je sada slučaj.

Takav je prijedlog izazvao otpor većine sindikata, ali i dobrog dijela stranaka, makar bi se mjera počela primjenjivati tek od 2025. godine.

Nije riječ o reformi mirovinskog sustava koja nas tek čeka nego o privremenoj mjeri, kazao je u parlamentu ovog tjedna premijer Marjan Šarec, odgovarajući na optužbe da želi ukinuti mirovinska prava i smanjiti vrijednost mirovina i tvrdnje  da već sada trećina umirovljenika živi na pragu siromaštva.

Kako je danas na savjetovanju o sve starijoj populaciji izjavila ministrica za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Ksenija Klampfer, temelji za reformu na području politike mirovinskog sustava već su pripremljeni.

Kako je dodala, to je bilo potrebno jer je radno aktivnih u dobnoj skupini od 60 do 64 godina starosti u Sloveniji daleko manje od prosjeka EU-a, pa je u tome - kako je dodala - od Slovenije u lošijem stanju samo Grčka.

(Al Jazeera)

Penzioneri u FBiH mogli bi u maju dobiti na postojeću penziju i dodatkih minimalnih 48 KM, a zbog očekivanog povećanja od 3,5 posto koje će se uvrstiti i u protekle mjesece 2019. godine.
Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje 15. aprila uskladit će penzije, a očekuje se da će doći do povećanja od 3,5 posto za sve korisnike uz izuzetak onih koji primaju najvišu oenziju.

Glasnogovornik Zavoda PIO Tomislav Kvesić kazao je u izjavi za Fenu kako se radi o redovnom godišnjem usklađivanju penzija koje je predviđeno novim zakonom.

“To se radi 15. aprila svake godine na temelju dva parametara – realnog rasta BDP-a te indeksa potrošačkih cijena. Na osnovu ta dva podatka dobije se postotak. Točan iznos bit će poznat kada Federalni zavod za statistiku objavi službene podatke o kretanju BDP-a i potrošačkih cijena, a predviđanja su da će povećanje penzija iznositi oko 3,5 posto”, pojasnio je Kvesić.

Podsjetio je da su najniže penzije u ovoj godini već povećane za 3,2 posto, pa će zajedno s novim povećanjem minimalna penzija u Federaciji BiH iznositi oko 370 maraka.

Odluka o povećanju penzija primjenjivat će se retroaktivno od 1. januara 2019. godine, pa će svi korisnici u petom mjesecu dobiti uvećane penzije za april, kao i razliku za prva tri mjeseca.

“Ukupno potrebna dodatna sredstva za ova dva povećanja iznose oko 90 miliona KM na godišnjem nivou što će se podmiriti iz redovitih prihoda Zavoda. Priljev prihoda je zadovoljavajući i neće biti problema pri isplati penzija”, kazao je Kvesić.

To znači da će penzioneri u FBiH, osim onih sa najvećim primanjima, dobiti povećanje penzije od minimalnih 12 KM, jer je trenutna minimalna penzija oko 360 KM. Također, s obzirom da će se povećanje uvrstiti retroaktivno od januara, penzioneri će u maju dobiti minimalno 36 KM, odnosno tri puta po 3,5 posto svoje penzije. Tako će penzioneri u FBiH u maju dobiti najmanje 48 KM.