U toku su završni radovi i pripreme za otvaranje džamije u gradiškom prigradskom naselju Čatrnja. Prijeratni mesdžid u ovom naselju izgrađen je 1975 godine a u proteklom ratu, 1993 godine, je bio u potpunosti srušen i spaljen.
U poslijeratnom periodu, upornošću dobrih ljudi i vrijednih džematlija, mesdžid dobija novi izgled, dodaje mu se minaret i postaje dzamija, koja je evo skoro pred samim završetkom.
Treba napomenuti da ova čatrnjska džamija ima važan položaj u Medžlisu, jer se nalazi u neposrednij blizini novoizgrađenog graničnog prelaza sa Hrvatskom te uz neposrednu putnu komunikaciju Banja Luka-Bosanska Gradiška. U razgovoru sa članom Džematskog odbora, koji ujedno prati tok radova, Huseinom Hasićem saznajmo da su u toku pripreme za svečano otvorenje objekta:
- Radovi napreduju planiranom dinamikom i nadamo se da ćemo ovaj posao privesti kraju do sedmog mjeseca kada je planirano otvaranje ove džamije. Pošto smo mala i povratnička populacija finansijska sredstva su nam ograničena ali uz Allahovu pomoć i pomoć dobrih ljudi nadamo se završetku radova do sedmog mjeseca ove godine. Apelujemo na one koji su u mogućnosti da pomognu ovaj projekat, u malom povratničkom naselju Čatrnja kod Gradiške, da se uključe u akciju. Sredstva sa kojima mozete pomoći ovo hajr djelo možete uplatiti u zemlji i inostranstvu putem računa koje možete vidjeti na fotografiji u prilogu.

Općina Gračanica je u saradnji sa servisom Rutmap predstavila prvi detaljan virtualni prikaz ulica (Street View) uz interaktivnu mapu koja prezentuje objekte od privrednog, investicionog, kulturnog i turističkog značaja u općini.

Prezentaciji, koja je održana u Multimedijalnoj sali Općine prisustvovali su predstavnici javnih ustanova, privrednici te učenici gračaničkih škola. "Realizacija ovog projekta će omogućit kvalitetniju ponudu putem pružanja informacija koje omogućavaju olakšanu orijentaciju i filtriranje svih relevantnih informacija u svrhu unapređenja promocije objekata od privrednog, investicionog, kulturnog i turističkog značaja u općini Gračanica", istakao je načelnik općine Gračanica, Nusret Helić.

"Kroz ovu saradnju prateći moderne tehnologije pri vizualizaciji i prezentaciji podataka općina Gračanica se izdvaja u korištenju novih tehnologija. Posebno nam je drago što smo za realizaciju ovog projekta napravili sinergiju sa lokalnom zajednicom i uspješnim kompanijama iz Gračanice (Elatec, Tring i Edo Slad). Isto tako, drago nam je da će općina Gračanica ubuduće svake godine snimati virtualni prikaz ulica, te ga na taj način obnavljati. Iz navedenog proizilazi da će općina Gračanica biti prva u Bosni i Hercegovini koja će krenuti sa izradom digitalne virtualne arhive što će ovu općinu činiti jedinstvenom. Ovakav arhiv će omogućiti niz benefita poput praćenja razvoja općine, vršenja raznih analiza, te pružanja aktuelnih informacija sa terena odnosno virtualnog prikaza (Street View) tekuće godine. Značaj ovakvog arhiva se ogleda u činjenici da globalni servis Google Street View još nije došao u Bosnu i Hercegovinu, ali i tome da navedeni servis ažurira virtualni prikaz u regiji znatno rjeđe nego što to čini naš servis. Za razliku od Google-a i sličnih servisa dodatnu vrijednost našem projektu daje mogućnost manipulacije i korištenja prikupljenih podataka iz naše infrastrukture u različite svrhe, a u zavisnosti od potreba općine. Zamislite da se sada možete vratiti 10 godina unazad i virtualno prošetati svaki metar kroz općinu ili grad. To bi bio jedinstven doživljaj za svakog građanina, a pored toga to će ostati jedinstven arhiv", istakao je Elvir Salčinović direktor servisa Rutmap.

U mnogim svjetskim gradovima izrada rješenja za pametne gradove (Smart City) postaje važan segment svih strategija i promišljanja o budućem razvoju. Kroz ovu saradnju Rutmap kao map platforma pored razvoja interaktivne mape i virtualnog prikaza (Street View) predstavlja prvi korak za modularni razvoj Smart City rješenja.

(akta.ba)

Iz dm su juče saopštili da su te proizvode povukli iz predostrožnosti jer su vlastitom kontrolom utvrdili da u njima ne može sa stoprocentnom sigurnošću isključiti mogućnost povišenog udjela aflatoksina, što ne zadovoljava dm-ove visoke standarde kvalitete proizvoda
Trgovački lanac dm povukao je Eko kašice Babylove od breskve, marakuje, jagode, banane, jabuke i muslija, jer ne može sa stoprocentnom sigurnošću da isključi mogućnost povišenog udjela aflatoksina, javili su hrvatski mediji.

Iz predostrožnosti je povučena Eko kašica od breskve i marakuje za djecu od navršenog četvrtog mjeseca, od 190 grama i sa rokom trajanja do 16. oktobra 20120. godine, te Eko kašice od jagode, banane, jabuke i muslija za djecu od godinu dana od 90 grama i sa rokom trajanja do 16. i 17. oktobra 2020. godine.

Iz dm su juče saopštili da su te proizvode povukli iz predostrožnosti jer su vlastitom kontrolom utvrdili da u njima ne može sa stoprocentnom sigurnošću isključiti mogućnost povišenog udjela aflatoksina, što ne zadovoljava dm-ove visoke standarde kvalitete proizvoda.

Aflatoksini su prirodni mikotoksini koje proizvode mnoge vrste plijesni i mogu uticati na zdravlje ako se uzimaju duži period.

Iz dm-a su pozvali kupce koji su kupili proizvode s navedenim rokom trajanja, da ih ne konzumiraju te da ih neotvorene ili otvorene vrate u najbližu prodavnicu dm-a gdje će im biti osiguran povrat novca, bez predočenja računa.

Povlačenje i opoziv proizvoda odnosi se isključivo na proizvode s navedenim rokom trajanja koji je istaknut na poklopcu, odnosno na poleđini pakiranja, navedeno je u saopštenju.

Iz dm-a su se izvinili kupcima zbog takve situacije i mogućih neugodnosti.

(Oslobođenje)

U Poreznoj upravi pretpostavljaju da navedeni iznosi, pored mjesečne redovne plaće, sadrže i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila određena osoba u tom mjesecu.

Prosječna plaća u Federaciji BiH u januaru 2019. godine iznosila je 924 marke, a znate li kolika je najviša isplaćena plaća koja je za taj mjesec prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH?

Novinari Faktora su od Porezne uprave FBiH zatražili spisak deset najvećih plaća u ovoj godini, te informacije u kojim su djelatnostima isplaćene.

Dostavljeni su podaci iz evidencije PUFBiH koja se vodi na osnovu obrazaca MIP-1023, odnosno Mjesečnog izvještaja o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak.

Tako se došlo do podatka da su najviše plaće isplaćene u djelatnostima računovodstva, bankarstva, proizvodnje i trgovine.

Ovo je spisak plaća od najviše prema nižim:

– 74.638,39 KM – računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti, porezno savjetovanje

– 72.680,69 djelatnost bankarstva

– 47.963,01 proizvodna djelatnost

– 43.238,65 proizvodna djelatnost

– 41.159,67 djelatnost bankarstva

– 37.015,79 djelatnost bankarstva

– 34.530,01 proizvodnja farmaceutskih preparata

– 29.173,56 djelatnost bankarstva

– 28.890,30 proizvodna djelatnost, i

– 26.890,61 djelatnost trgovine na veliko.

Na isplaćeni iznos plaće su obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi.

U Poreznoj upravi pretpostavljaju da navedeni iznosi, pored mjesečne redovne plaće, sadrže i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila određena osoba u tom mjesecu. Podatke za februar nisu dobili jer je rok za predaju obrasca MIP-1023 za taj mjesec do 15. aprila 2019. godine.

(Faktor)

Četrdesetdvogodišnji Dobojlija M.T. zbog opsjednutosti bivšom djevojkom i upornog proganjaja zaradio je da policija protiv njega Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnese izvještaj zbog krivičnog djela proganjanje.

Kako saznajemo, oboje su iz istog sela u Doboju, a njihovoj ljubavi došao je kraj prije više od godinu dana. Ali, muškarac svoju četrdesetdvogodišnju djevojku sve vrijeme uporno progoni.

Situacija je kulminirala kada je M.T. u nedjelju ušao u kuću svoje bivše partnerke dok je spavala i bukvalno je izvukao napolje.

Kako nam je ispričao izvor blizak policiji, sve se desilo u gluvo doba noći dok je spavala, kada ju je odvukao do kuće njihovih zajedničkih prijatelja.

“Ona nije imala povrede, ali je protiv volje odvučena u tu kuću, gdje ju je bivši momak držao govoreći joj pritom svašta i vrijeđao ju je, a ona je sve to morala slušati”, kaže naš izvor.

Djevojka je napustila kuću nepovrijeđena, ali ponižavajuće postupanje prema njoj ohrabrilo ju je da svog bivšeg momka koji ju je proganjao više od godinu dana konačno prijavi policiji.

“Nezavisne” saznaju da ovaj muškarac uporno proganja djevojku jer je, kako je ispričao svima, ludo zaljubljen u nju, mada njihovi poznanici kažu da, uprkos tome što kaže da je voli, uživa i da je vrijeđa i omalovažava.

“Zbog njegovog lošeg i ‘sirovog’ ponašanja prema njoj, ona je i raskinula vezu s njim, ali on ne prestaje da je proganja u nadi da će mu se vratiti”, navodi naš izvor.

Podsjećamo, nedavno ni tridesetsedmogodišnji Dervenćanin S.K. nije mogao da se pomiri s tim da njegova bivša djevojka ne želi nakon raskida da ponovo bude u vezi s njim, pa je nije ostavljao na miru, a osim što joj je slao prijeteće poruke, zaustavljao ju je na ulici i prijetio da će je pretući.

Takođe, i u Trebinju je djevojka prijavila da je bivši momak M.Đ. (25) proganja i uhodi, te njenoj rodbini i prijateljima šalje SMS poruke uvredljivog sadržaja, koje se odnose na nju i njenu porodicu.

(Nezavisne)

Bosna i Hercegovina ima samo oko 210 kilometara autoputeva i svega 16 kilometara magistralnih i regionalnih puteva na 100 kvadratnih kilometara.

Zbog toga se nameće pitanje – zbog čega je loša putna infrastruktura ukoliko građani izdvajaju sredstva za njihovu gradnju, jer po litri goriva vozači plaćaju 0,15 maraka (0,07 euro centi) za održavanje puteva i 0,25 (0,13 euro centi) za izgradnju autoputeva, piše Radio Slobodna Evropa.

Istovremeno, putarina za održavanje puteva se naplaćuje od 2006. i po tom osnovu Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) do februara ove godine prikupila je 2,524 milijarde maraka (više od 1,292 milijardi eura), kaže portparol ove institucije, Ratko Kovačević.

“Kada je u pitanju putarina za izgradnju autoputeva ona se naplaćuje od 2009. i do februara prošle godine je iznosila 0,15 maraka, nakon čega je povećana na 0,25 maraka. Po tom osnovu je od 2009. do kraja februara 2019. naplaćeno 1,520 milijardu maraka (778 miliona eura)”, kaže Kovačević.

Pri svakoj registraciji vozila vozači plaćaju i porez za izgradnju puteva, a novac od akciza na gorivo, kako je to predviđeno zakonom, trebao bi se izdvajati za izgradnju infrastrukture i ekologiju.

Uzimajući sve činjenice u obzir, prema riječima ekonomistice Svetlane Cenić, u BiH je do sada prikupljeno više od osam milijardi maraka za puteve.

“Kada se uzmu u obzir akcize i putarine iznos je i mnogo veći, i to prije nego što je povećana putarina, jer tome treba dodati i sredstva koja prikupljaju entitetu po razni osnovama”, ističe Cenić.

Međutim, i pored svih do sada prikupljenih sredstava, većina autoputeva u BiH izgrađena je kreditnim sredstvima koja će se godinama vraćati.

Na kraju 2017. godine, prema podacima nezavisne revizije, objavljenim na zvaničnim sajtovima javnih preduzeća, Autoceste Federacije BiH i Autoputevi RS, ukupni kratkoročni i dugoročni kreditni dug ovih preduzeća bio je 1,65 milijardi. (Autoceste FBiH 919 miliona – 470 miliona eura, a Autoputevi RS 728 miliona – 372 miliona eura).

Upravo njihova sve lošija kreditna sposobnost bili su razlog zbog čega su prošle godine povećana izdvajanja za autoputeve, što je potvrdio i direktor JP autoputevi RS, Dušan Topić.

“Povećanje nivoa putarine bilo je u dogovoru sa međunarodnim i finansijskim institucijama, da to bude neka vrsta garancije da ćemo biti u mogućnosti da dobijemo i dodatne kredite, a da imamo i osnovu za vraćanje tih kredita. Znači prvenstveno ova sredstva se koriste za vraćanje kredita”, kazao je Topić.

Kako navodi ekonomistica Svetlana Cenić, na osnovu svih do sada prikupljenih sredstava BiH ne bi trebala biti zadužena, ali je problem što se ova sredstva usmjeravaju u javnu potrošnju.

“Posljednji izvještaj makroekonomskog odjela UIO govori da se iz ovih sredstava finansiraju budžeti, znajući da većina ovog prikupljenog novca uopšte nije išlo tamo gdje treba i gdje bi po namjeni svojoj trebalo da ide. Zašto mi uzimamo kredite, zato što i ovo akciza i putarina što se prikupljaju su samo garancija za otplatu rata kredita”, objašnjava Cenić.

Cenić zaključuje da, osim što bi se trebalo prestati sa nenamjenskim trošenjem sredstava u BiH, pametnijom politikom bi se mogli brže i više graditi autoputevi čime bi se povećao i GDP i zaposlilo više ljudi.

(Fokus)

Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata ujutro, u nedjelju, 31. marta, započet će ljetno računanje vremena, a to bi nakon nedavne odluke u Evropske unije moglo biti jedno od zadnjih pomicanja sata.

Praksa pomicanja sata dva puta godišnje, krajem marta za jedan sat naprijed i vraćanje kazaljki u oktobru za sat unatrag uskoro bi trebala otići u povijest historiju, nakon što je Evropski parlament nedavno podržao prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata i zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena, navodi Hina.

Prakticiranje pomicanja sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije, što je jedan od razloga zbog kojeg su države članice dosta dugo primjenjivale pomicanje sata.

Novije studije pokazuju, međutim, ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice.

Pokazalo se da  se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.

Negativan uticaj na zdravlje
U poljoprivredi, pomicanje sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava.

Promjene sata negativno djeluju i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.

Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u ili uvođenje „jedinstvenog vremena“ u Evropi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili preći na ljetno računanje vremena.

Primjena nove direktive počinje s 1. aprilom 2021., pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u martu 2021. u jedan ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).

Evropska komisija objavila je u avgustu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 miliona evropskih građana, velika većina, njih 84 posto, izjasnila da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tokom cijele godine.

(Al Jazeera)

Gradonačelnici nekoliko gradova iz oba bh. entiteta u Bihaću su pozvali nadležne državne institucije da se aktivnije uključe u rješavanje problema velikog broja migranata u BiH, najviše na području Bihaća.
"Ovo je složen problem, za čije je rješavanje potreban najozbiljniji angažman svih nivoa države. Ne možemo dopustiti da grad Bihać ostane sam u ovome i zato na raspolaganje stavljamo sve svoje potencijale u punom kapacitetu", kazao je načelnik Općine Centar Sarajevo Nedžad Ajnadžić. Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić napomenuo je da se s migrantskom krizom u bilo kojem trenutku može suočiti svaka lokalna zajednica u BiH.
"Ovdje smo danas zbog skretanja pažnje javnosti, ali i poziva i upozorenja višim organima vlasti da pomognu. Svjesni smo da svaka od naših lokalnih zajednica već sutra može biti u istoj situaciji, jer je migracijski proces globalni problem. Kriza ima više dimenzija, a prva je humanitarna, jer valja s ljudima humano postupati. Tu su bezbjednosni i epidemiološki faktori, pa u potpunosti razumijemo situaciju. Banjaluka je prijatelj i partner Bihaća i trudit ćemo da uvijek šaljemo pozitivne zajedničke poruke, a tako je i u ovom momentu", dodao je Radojičić.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić posjetu svojih kolega okarakterisao je najboljom gestom prijateljstva, neophodnom u teškim momentima za stanovnike Bihaća.
"Suvišno je govoriti o značaju ove posjete za sve građane Bihaća. Gradonačelnici i načelnici su svjesni s kakvim se problemom suočavamo i odmah su došli i ponudili svaku vrstu pomoći. Ta gesta prijateljstva u ovom momentu vrijedna je i kao svaka financijska pomoć. Nadam se da će naša poruka i poziv u pomoć napokon doći i do onih kojima se obraćamo godinu dana", kaže Fazlić.
Potpisana je i izjava o podršci Gradu Bihaću, čiji su građani tokom poplava 2014. godine nesebično pomagali mnogim lokalnim zajednicama pogođenim poplavama.
Posjeta gradonačelnika Bihaću je dio akcije "Pomozimo Bihaću", koja je pokrenuta uz podršku USAID-ovog projekta PRO-Budućnost.  
Načelnici i gradonačelnici obišli su i Privremeni prihvatni centar "BIRA" u kojem trenutno boravi oko 2.200 izbjeglica i migranata.

(RSE)

Norveški ministar pravosuđa Tor Mikkel Wara podnio je ostavku nakon što je njegova partnerka optužena da je zapalila njegov automobil te za druge nedozvoljene radnje.

Ministar Wara je na konferenciji za novinare u četvrtak rekao: “Ima neko kome sam potrebniji nego vladi… moja porodica.”

Norveška sigurnosna agencija (PST) saopćila je kako je ministrova partnerka Laila Bertheussen, privedena radi istrage o osam nedozvoljenih radnji koje su bile usmjerene na Waru od decembra prošle godine, prenosi AP.

Agencija je navela da se radi o paljevini automobila, slanju anonimni prijetećih pisama Wari, postavljanju kontejnera za smeće ispred Warine kuće i ispisivanju grafita na njegovoj kući. Bertheussen je negirala sve optužbe.

Wara je prošle godine ušao u norvešku vladu desnog centra.

Rekao je da ostavka stupa na snagu u petak.

(Fokus)

Prije osam godina u BiH ukinuta je odluka o uvozu automobila starijih od sedam godina, a tu odluku trebao je pratiti trend uvođenja euronormi za uvezena vozila, piše Večernji list BiH.

Posljednja odluka na snazi je od 2016., a njom je predviđena mogućnost uvoza rabljenih automobila Euro 4 standarda. Nova odluka stupa na snagu 1. maja, a njom se ograničava uvoz rabljenih vozila na normu Euro 5.

Dakle, još mjesec dana u BiH moguće je uvesti vozilo staro čak 15 godina, budući da Euro standard 4 zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2004. Euro 5 standard zadovoljavaju vozila koja se proizvode od 2009., dakle stara maksimalno 10 godina.

“Razlika između Euro 4 i Euro 5 motora prvenstveno je u čišćenju ispušnih plinova, Euro 4 nema vodeno-hlađeni ventil za razliku od Euro 5 koji to ima”, objašnjavaju automehaničari.

Iako je smanjenje zagađenja zraka glavni razlog zbog kojeg je stopiran uvoz automobila s Euro 4 motorom, činjenica je da će zrak u BiH i dalje biti zagađen sve dok se cestama u našoj zemlji budu i dalje vozili euro 3, 2 pa i motori s oznakom 1, stari više od 35 godina.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH potvrđeno je da je u prva dva mjeseca ove godine u BiH uvezeno 11.265 automobila, od čega 9841 rabljeni. Od 2010. do 2018, gotovo svake godine, uvoz automobila u BiH je rastao. U 2018. uvezeno je 82.905 njih. Od toga 72.380 rabljenih i 10.525 novih vozila. Treba istaknuti da broj rabljenih automobila koji se uvoze iz godine u godinu raste.

Prošle godine je, naprimjer, prosjek uvezenih vozila viši od 9 godina starosti, s rekordnim brojem uvezenih rabljenih automobila, dakle gotovo 67.500 rabljenih automobila, a 10.500 novih. Taj trend u korist starijih i rabljenih vozila znatno se povećava, a jedan od razloga je taj što zapadne zemlje, naravno, žele “protjerati” ove starije automobile, pogotovo dizele i nalaze tržišta kao što je tržište BiH.

Prosječna godišnja kilometraža vozila u EU je oko 35.000 km te, ako uzmemo da je posljednjih godina prosječna starost uvezenih automobila u BiH oko 9 godina, dolazi se do zaključka da je prosječna kilometraža uvezenih vozila oko 315.000 km. I tu se javlja novi problem, vraćanje kilometraže.

Da bi stala ukraj prevarama s vraćanjem kilometraže na vozilima, BiH bi trebala slijediti primjer EU-a, gdje su, osim kazne u vidu kaznenog djela, zatražili rigoroznije mjere da bi se trajno ili što učinkovitije stalo ukraj manipulacijama te da bi šteta koja se stalno javlja bila što manja.

Upućeni tvrde da se kilometraže ne vraćaju za 50.000, nego i za 100.000 km, pa čak i više. Novom odredbom sigurno će se uvoziti novija vozila s manje prijeđenih kilometara, ali ostaje pitanje koliko će se bh. vozni park pomladiti budući da većina građana ne može priuštiti vozilo koje košta više od 10.000 KM, što je neki minimum za vozila stara 10 godina.

(Fokus)