U dane 17. i 18.04.2019. godine, policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona su na svim putevima na području Zeničko-dobojskog kantona realizovali akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa posebnim akcentom na kontrolu tehničke ispravnosti motornih vozila. Akcija je realizovana u saradnji sa stanicama za tehnički pregled vozila, gdje su vozila, nakon izvršene kontrole i uočene neispravnosti, upućivana na vanredni tehnički pregled. Aktivnosti policijskih službenika bile su usmjerene na preduzimanje represivnih mjera prema vozačima, zbog činjenja naznačenih prekršaja, shodno odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, a sankcionisani su počinioci i drugih prekršaja iz pomenutog zakona.

Prilikom ove akcije kontrolisano je ukupno 550 vozila, dok je na vanredni tehnički pregled upućeno 166 vozila. Tokom akcije 111 vozila je isključeno iz saobraćaja zbog tehničke neispravnosti. Zbog utvrđene tehničke neispravnosti u ovoj akciji je izdato 106 prekršajnih naloga.

Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona upozorava sve vozače i učesnike u saobraćaju, da ne stavljaju u promet i pogon vozila koja su tehnički neispravna, kako ne bi ugrozili svoju sigurnost, sigurnost lica koja prevoze i sigurnost drugih učesnika u saobraćaju. Takođe naglašavamo da će se i u narednom periodu, sa ciljem unapređenja postojećeg stanja, sprovoditi slične akcije u saobraćaju, koje će biti usmjerene na preduzimanje represivnih mjera prema vozačima za koje se utvrdi da upravljaju motornim vozilima koja ne zadovoljavaju kriterije tehničke ispravnosti, kako bi se bezbjednost odvijanja saobraćaja na svim putevima na području Zeničko-dobojskog kantona podigla na što veći nivo.

Odsjek za odnose sa javnošću,
analitiku i planiranje

Za nepuna četiri mjeseca ove godine bh. državljanstva odrekle su se 1.263 osobe, potvrdila je za „Avaz“ Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH.  Ovaj broj pokazuje da trend ispisa iz knjige bh. državljana nezaustavljivo raste i da je svakog mjeseca sve više onih koji uzimaju državljanstvo neke druge zemlje. Od 1996. godine do jučer, takvih je bilo ukupno 86.262!  

Iseljenički val  

U postupku odricanja od bh. državljanstva, građani nisu dužni navesti druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantirano stjecanje državljanstva druge države, ali Rulj kaže da se podaci o odricanju od državljanstva teško mogu dovesti u vezu s iseljeničkim valom.

Pojašnjava da naši državljani, kako bi stekli pravo na pasoš druge države, moraju u inozemstvu boraviti između pet i deset godina i da se državljanstva odriču oni koji su zemlju napustili znatno ranije.

- Oni koji sada odlaze, ako ne dođe do većih promjena pravnog okvira u toj oblasti u zapadnoj Evropi, moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek kada ispune uslove za sticanje državljanstva država u koje odlaze, a to je minimalno pet-šest godina i više. Ono što se dešava sada, može biti veliki bum u odricanju u nekom narednom periodu - kaže Rulj.

Plaćanje takse  

Najporaznija je činjenica da se u državnom budžetu novac od taksi za odricanje od državljanstva računa kao prihod. Prošle godine bilo je predviđeno da se od tih taksi u budžet sliju 2,2 miliona, ali ta suma premašila je 3,5 miliona maraka.  

Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.  

U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa košta oko 1.000 KM.

Postaju Nijemci, Austrijanci, Slovenci...

Najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem formalno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi... U međuvremenu, oni koji su se odlučili za danski pasoš, mogli su zadržati i bosanskohercegovački, jer je Danska donijela zakon prema kojem se njeni budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze.

Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.  Zorica Rulj kaže da je veliki broj onih koji se odriču bh. državljanstva mlađi od 30 godina, obrazovani su i potpuno integrirani u sredinama u kojima žive i mnogo bolje govore engleski i njemački nego jezike koji su u upotrebi u BiH.

(Avaz)

Smanjenje plata zaposlenima u preduzećima i ustanovama čiji je osnivač grad Doboj više je naljutilo vrh granskog sindikata nego dobojske radnike, pa je danas iz Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS poručeno da odluka o platama manjim za 23 procenta nije zakonita.

Nakon sastanka sa sindikalnim organizacijama "Toplane" i "Vodovoda", Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS, kazala je da ukoliko se do 15. maja ne povuče sporna odluka, sindikalci će se pozabaviti njenom zakonitošću.

Podsjećamo, odbornici Skupštine grada 16. aprila usvojili su odluku da zbog manjka od milion KM u budžetu plate funkcionerima, službenicima i namještenicima u Gradskoj upravi, te zaposlenima u preduzećima i ustanovama čiji je osnivač grad u narednih šest mjeseci budu smanjene za 23 odsto.

"Nekom u Gradskoj upravi je palo na pamet da za četvrtinu smanji radnicima plate koje su ionako jako niske, a direktno budžet grada Doboja apsolutno ne utiče na plate ovih radnika. Mi imamo granski kolektivni ugovor, znači možemo ispregovarati, dogovoriti, a onda će nekom pasti na pamet da tek tako za četvrtinu smanji platu radnicima u narednih šest mjeseci", izjavila je Vrabičićeva.

Predsjednici sindikalnih organizacija "Toplane" i "Vodovoda" nisu se obratili medijima, pravdajući se time da su stavovi koje je iznijela Vrabičićeva usaglašeni na sastanku koji je prethodio konferenciji za medije, te nismo mogli iz prve ruke dobiti podatke o prosječnim platama zaposlenih u ovim preduzećima.

 "Nemam podatke kolike su plate u 'Toplani' i 'Vodovodu', ali znam da je prosječna plata u komunalnom sektoru oko 700 KM, što znači da je oko 180 maraka manja od prosječne plate RS", rekla je Vrabičićeva.

Iz Gradske uprave Doboj poručuju da do rebalansa budžeta plate ostaju smanjene.

"Skupština grada je donijela tu odluku, utemeljenu na zakonu. Ja nisam upoznat s tim da li će oni preispitati zakonitost te odluke. Meni je želja da ta odluka traje što kraće, da nivo plata koji je bio u proteklom periodu vratimo, i to ćemo uraditi. Ono što neko možda nije dobro razumio - nije grad Doboj ostao bez para", izjavio je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja, te dodao da su se birajući između smanjenja plata i otpuštanja radnika odlučili na nepopularnu mjeru, s ciljem da ona traje što kraće.

(Nezavisne)

Najveći konvoj humanitarne pomoći iz Bosne i Hercegovine koji je MFS-EMMAUS poslao 17. aprila, danas je stigao u Rejhanlı, grad u blizini tursko-sirijske granice. Konvoj su dočekali predstavnici MFS-EMMAUS-a zajedno sa predstavnicima Islamske zajednice (Šemso Germić – glavni imam MIZ Ljubuški, Džemal ef. Salkić – Koordinator za društvenu brigu Muftijstva zeničkog, Rašid Orlović – tehnički sekretar MIZ Tešanj, Esad Fuško – Koordinator za društvenu brigu pri MIZ Travnik, Amer Osmanović – Koordinator za društvenu brigu pri MIZ Zvornik te Amela Jordamović predstavnica Medija centra Islamske zajednice.  Šest stotina tona osnovnih životnih namirnica koje su građani naše zemlje donirali preko muftijstva tuzlanskog, travničkog, zeničkog i mostarskog dostavljeno je u logistički centar organizacije IHH – a, odakle će pomoć biti isporučena u kampove sa sirijskim izbjeglicama te u pekare kojih trenutno ima tri. Dio troškova prevoza osigurali su Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Vlada TK te turska organizacija IHH.

“Sirija je u zadnje vrijeme malo zaboravljena, ne dolazi toliko pomoći kao ranije. IHH je slao za Siriju i do 20-30 kamiona dnevno a sad 1-2 kamiona tako da je ova pomoć itekako dobro došla posebno u nadolazećim ramazanskim danima. Ova pomoć će biti dovoljna za ishranu izbjeglica narednih mjesec dana. Zahvaljujem se Bosni i Hercegovini, njenom narodu na pomoći koja je najveća pomoć koju smo dobili za sirijske izbjeglice u protekloj godini. “- izjavio je Zeki Tahiroğlu, koordinator logističkog centra IHH u Reyhali.

“Patnja sirijskog naroda je i naša patnja i slična je onoj koju smo mi u BiH doživjeli ranije. Pomoć koju turski narod pruža sirijcima je za primjer  nama ali i cijelome svijetu. Danas kada prisustvujemo dočeku najvećeg konvoja humanitarne pomoći koju je narod BiH ikada poslao u neko krizno područje iskazujemo zahvalnost Bogu što nam je pomogao da ovu akciju uspješno završimo. Sa ovim današnjim konvojem poslali smo preko 2000 tona pomoći i sretni smo što je pomoć stigla pred Ramazan.” – kazao je Elmedin Škrebo, pomoćnik direktora MFS-EMMAUS-a.

Trenutno duž tursko – sirijske granice postoji oko 400 izbjegličkih kampova u kojima sirijske izbjeglice zavise od humanitarne pomoći. Samo na području grada Reyhanli ima oko 140 000 izbjeglica te dva kampa a u jednom od njih se nalazi i do 40 000 izbjeglica.

U narednim danima MFS-EMMAUS će zajedno sa predstavnicima IZ posjetiti jetimske domove, kuće sa sirijskim porodicama te jedan od najvećih izbjegličkih kampova “ATMA” .

Proteklih godina u ovim akcijama pomoći MFS-EMMAUS je poslao 53 šlepera sa 1280 tona humanitarne pomoći koja se sastojala od prehrambenih i higijenskih proizvoda. Pored prehrambenih proizvoda, do sada su poslata i tri brodska kontejnera odjeće i obuće.

Muškarac čiji su inicijali P.D. (51) sa područja Dervente preminuo je od povreda zadobijenih najvjerovatnije prilikom prevrtanja traktora na njivi.

Policijska stanica Derventa zaprimila je sinoć prijavu iz dobojske Bolnice "Sveti apostol Luka" da je u tu ustanovu primljeno lice P.D. zbog povreda zadobijenih najvjerovatnije prilikom prevrtanja traktora na njivi, te da u trenutku prijema nije davalo znakove života.

Prijava je zaprimljena sinoć oko 20.00 časova, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj, a policija će danas izvšiti uviđaj lica mjesta.

(Nezavisne)

Stanovnik Indije sedmično u prosjeku odvoji više od 10 sati na čitanje, a slijede Tajlanđani i Kinezi.

Indija, Tajland i Kina prednjače na listi zemalja čiji su stanovnici najposvećeniji čitanju knjiga.

Stanovnik Indije sedmično u prosjeku odvoji više od 10 sati na čitanje, piše Anadolija.

Na 28. Generalnoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine donesena je odluka da se 23. aprila svake godine obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su na taj dan 1616. godine umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare.

Prema informacijama koje je prikupio novinar Anadolije iz Svjetskog indeksa kulture čitanja, na listi zemalja čiji stanovnici najviše čitaju prednjači Indija, a prate je Tajland i Kina.

Indeks mjerenja temelji se na vremenu izdvojenom za čitanje tokom jedne sedmice, a u to se pored knjiga, ubraja i čitanje novina, magazina i drugog pisanog materijala.
Kinezi čitaju osam sati sedmično

Prva na listi zemalja čija su društva posvećena knjizi nalazi se Indija, a svaki njen stanovnik u prosjeku sedmično na čitanja izdvaja 10 sati i 42 minute.

Na drugom mjestu je Tajland sa 9 sati i 24 minute po stanovniku, dok je na trećem mjestu Kina. Svaki Kinez za čitanje sedmično izdvaja 8 sati.

Prve tri zemlje na listi prate Filipini (7 sati i 36 minuta), Egipat (7 sati i 30 minuta), Češka (7 sati i 24 minuta), Švedska (7 sati i 6 minuta), Francuska (6 sati i 54 minuta), Mađarska (6 sati i 48 minuta) te Saudijska Arabija (6 sati i 48 minuta).

Kada je riječ o najčitanijim knjigama na prvom mjestu je Kur'an, zatim Evanđelje, a na trećem mjestu je knjiga „Citati Mao Zedonga“.

Među najčitanijim knjigama u svjetskoj književnosti su i „Don Kihot“ autora Miguela Cervantesa, te Harry Potter britanske književnice JK Rowling. Osim toga, čitana je i knjiga „Priča o dva grada“ Charlesa Dickensa, trilogija „Gospodar prstenova“ JRR Tolkiena, „Mali princ“ Antoine de Saint-Exupery, „Alisa u zemlji čuda“ Lewisa Carrolla, te „Deset malih crnaca“ Agathe Christie.

(Al Jazeera)

Danas u većem dijelu Bosne umjereno oblačno vrijeme. Prije podne, u Hercegovini i na zapadu Bosne, pretežno oblačno, gdje se mjestimično očekuje i kiša. U poslijepodnevnim satima razvedravanje. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 7 i 13, na jugu zemlje do 16, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 17 i 24, na jugu i sjeverozapadu do 26 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 25.04.2019 (Četvrtak)., u Bosni i Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Vjetar slab južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 7 i 12, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura zraka između 23 i 28 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 26.04.2019 (Petak)., u Bosni i Hercegovini prije podne malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. U drugoj polovini dana postupno jače naoblačenje sa zapada, koje će u večernjim satima u zapadnim područjima Bosne uvjetovati kišu, a u subotu uz padavine i zahlađenje. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14, najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 27.04.2019 (Subota)., u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima, kiša se očekuju u zapadnim i sjevernim područjima. Tokom dana, padavine se očekuju i u ostalim djelovima. Jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 12, na jugu do 14, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 21, na jugu do 23 stupnja.

Golgeter Rome Edin Džeko dogovorio je lične uslove da na ljeto pređe u Inter, piše "Kalčomerkato".

Kako se navodi, Džeko je pristao na dvogodišnji ugovor sa "neroazurima" vrijedan 4,5 miliona evra po sezoni i preostalo je da samo klubovi usaglase obeštećenje, koje bi trebalo da iznosi oko 15 miliona.

Vjeruje se da to neće biti problem, nakon što su rimski i milanski klub i prošlog ljeta uspješno sarađivali razmjenom da Rađa Naingolan, uz novac i talentovanog Nikola Zaniola, pređe u Inter.

Džeko je projektovan za zamjenu za Maura Ikardija, čiji se odlazak očekuje na kraju sezone zbog sukoba praktično sa svima u klubu, nakon što je odbio da potpiše novi ugovor.

Fudbaler iz Bosne i Hercegovine ove sezone za Romu u Seriji A postigao je osam golova, mnogo manje nego u prethodne dvije kada je ukupno dao 45.

(Nezavisne)

Iz dobro obavještenih izvora saznajemo da je novi muftija zenički Mevludin ef.Dizdarević. Funkciju će preuzeti 01.maja 2019. od dosadašnjeg muftije Ejuba ef.Dautovića.

Mevludin Dizdarević je rođen u Zenici 1974. godine. Završio je GHM u Sarajevu, 1992. a na Fakultetu islamskih nauka je diplomirao 2000. godine.

Časnu titulu hafizul-kur’an dobiva 2003. godine a magistarsku radnju pod naslovom „Suodnos islama i Zapada u mišljenju Mustafe Busuladžića“ brani 2009. godine.

Na matičnom fakultetu 2016. brani svoju doktorsku radnju pod naslovom „Mjesto Hivzije Hasandedića u izučavanju kulturne historiej Hercegovine“ i stiće zvanje doktor islamskih nauka iz oblasti Kulture i civilizacije.

Radi kao imam u Ensar džamiji u Zenici a kao spoljni saradnik na Islamskom pedagoškom fakultetu gdje je biran u zvanje docenta iz oblasti Islamska kultura i civilizacija.

Bio je član redakcije Novog muallima sedam godina a od 2017. izabran je za glavnog urednika ovog renomiranog lista.

Učesnik je na značajnom broju međunarodnih konferencija, simpozija, okruglih stolova i tribina.

(direktno.ba)