Tokom proljeća na području Federacije Bosne i Hercegovine može se očekivati pojava većih kišnih padavina i naglo topljenje snijega te nagli porast vodostaja na rijekama i njihovim pritokama, što može prouzrokovati plavljenje stambenih, industrijskih i drugih objekata, obradivog i drugog zemljišta, aktiviranja većeg broja klizišta i odrona, oštećenje saobraćajnih komunikacija i slično, saopćeno je danas iz Federalne uprave civilne zaštite.

Kako piše u saopćenju, u ljetnom periodu moguća je pojava suše što može prouzrokovati nedostatak pitke vode za stanovništvo, odnosno za normalan razvoj poljoprivrednih kultura čija posljedica negativno utiče na visinu prinosa i kvalitet proizvoda i slično.

Saopćenje prenosimo u cjelosti.

''Kako bi se navedene, ali i druge opasnosti umanjile i dovele pod nadzor, a u cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, potrebno je da nadležni organi, odnosno nosioci zaštite i spašavanja u općinama i gradovima, kao i kantonima, blagovremeno planiraju, organizuju i provedu neophodne preventivne mjere zaštite i spašavanja.

U cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od pojave i posljedica koje mogu biti izazvane poplavama i preduprijeđenja opasnosti od štetnog djelovanja voda (pojava poplava, bujičnih i podzemnih voda na vodotocima, erozija, klizišta, odrona, i dr.) na području Federacije BiH, nadležnim organima civilne zaštite kantona, odnosno općina/gradova, za organizovanje i provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na vodi i pod vodom s ciljem sprječavanja i smanjenja opasnosti, PREPORUČUJEMO da:

1) izvrše preglede postojećih planova zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (dokumente tih planova koji se odnose na zaštitu i spašavanje na vodi i pod vodom) radi utvrđivanja da li su u njima predviđene sve potrebne mjere zaštite i spašavanja od poplava, odnosno bujičnih i podzemnih voda, erozija, klizišta, odrona i sl., u skladu sa odgovarajućim odredbama važećih propisa kojima su regulisana ova pitanja, te izvrše potrebna ažuriranja tih planova;

2) svakodnevno osmatraju i prate stanje vodotoka, objekata i terena, a za potencijalno opasna područja, planiraju i organizuju provođenje odgovarajućih aktivnosti (akcije čišćenje riječnih korita, odvodnih kanala, uređivanje obala, izgradnja nasipa, preusmjeravanje vodotoka, saniranje klizišta, komunalne infrastrukture i druge potrebne mjere), te prate stepen realizacije tih mjera i aktivnosti;

3) unaprijede saradnju nadležnih organa civilne zaštite sa pravnim društvima i pravnim licima koja upravljaju vodnim objektima, kao i drugim nosiocima zaštite i spašavanja (komunalna i građevinska preduzeća, kajakaški i ronilački klubovi, vatrogasne jedinice, policija, BIHAMK i dr.) radi redovnog i vanrednog praćenja vodostaja i pravovremenog informiranja građana o nailasku plavne vodene mase;

4) osposobe građane za organizovanje i provođenje mjera samozaštite u slučaju poplava, klizišta i drugih prirodnih nesreća;

5) organizuju i provode aktivnosti na sprječavanju nelegalne gradnje građevina u vodozaštitnim zonama i geomorfološki nestabilnim terenima i dr.,

6) izvrše preglede i procjene upotrebljivosti raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava i opreme (čamci, cisterne za vodu, pumpe i dr.) za spašavanje na vodi i pod vodom i preduzmu potrebne mjere na otklanjanju uočenih nedostataka;

Pored navedenog, preporučujemo i sljedeće aktivnosti:

1) Ukoliko navedeni planovi zaštite i spašavanja nisu izrađeni, da kantonalne uprave odnosno općinske/gradske službe civilne zaštite, u saradnji s drugim nadležnim kantonalnim, odnosno općinskim/gradskim organima uprave i drugim institucijama, u što kraćem roku, pristupe izradi tih planova, ili izrade privremene operativne planove zaštite i spašavanja od poplava, klizišta za nastupajući period;

2) Da se redovno i pravovremeno sazivaju i održavaju sastanci kantonalnih i općinskih/gradskih štabova civilne zaštite. Na te sastanke po potrebi treba pozivati nadležne nosioce aktivnosti zaštite i spašavanja u kantonima i općinama/gradovima i analizirati:
rezultate ostvarene saradnje i način međusobnog izvještavanja o provođenju preventivnih mjera koje je potrebno preduzimati, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu i spašavanje od poplava, mraza, klizišta, suše i ostalih prirodnih i drugih nesreća na području općina/gradova i kantona; stanje raspoloživih ljudskih resursa i materijalno–tehničkih sredstava i opreme za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara; spremnost i raspoložive kapacitete zdravstvenih ustanova za pružanje medicinske pomoći u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi; spremnost i raspoložive kapacitete skloništa i drugih objekata za potrebe smještaja i sklanjanja ljudi u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi;
spremnost i raspoložive kapacitete za pružanje pomoći u pitkoj vodi, hrani, lijekovima i drugim neophodnim namirnicama i sredstvima u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi i  druge potrebne mjere zaštite i spašavanja.

Kako se opasnosti i od drugih prirodnih nesreća (klizišta, odroni, rušenja i dr.) ne mogu i ne smiju zanemariti, potrebno je da i u vezi predmetnog akta, redovno, najmanje jednom mjesečno, obavijestite ovu Upravu o preduzetim mjerama zaštite i spašavanja za smanjenje opasnosti od nesreća koje najviše ugrožavaju područje općine/grada, odnosno kantona, te stepenu realizacije tih mjera na svom području'', navode iz Federalne uprave civilne zaštite.