Stručna služba Skupštine Zeničko-dobojskog kantona zaprimila je certifikate za zastupnike novog, 9. saziva Skupštine ZDK, čime je počela procedura za pripremu konstituirajuće sjednice – potvrdio je Feni aktuelni predsjedavajući Skupštine Ćazim Huskić.

On je napomenuo kako su dobili 32 certifikata od 35 izabranih zastupnika, jer su se zastupničkog mandata kod Centralne izborne komisije BiH odrekli gradonačelnik Grada Zenica Fuad Kasumović (Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad) te SDP-ovi izabrani zastupnici, načelnik Općine Maglaj Mirsad Mahmutagić i Vinka Aletović iz Kaknja.

-Nakon radnog vremena, jučer smo dobili certifikate i od danas teče naše vrijeme za procedure zakazivanja konstituirajuće sjednice. Ispoštovat ćemo sve zakonite procedure i tu sigurno neće biti problema. U narednom periodu očekujemo dopunu od još tri zastupnika, na 35 koliko ima SZDK – najavio je Huskić.

Danas su zastupnici obaviješteni o prijemu certifikata, a u toku dana svi klubovi političkih subjekata čiji su zastupnici izabrani bit će obaviješteni da, kako je naveo Huskić, dostave određene podatke u vezi sa konstituirajućom sjednicom.

Huskić ističe kako ne smije sam govoriti o terminu konstituirajuće sjednice, jer treba da pozove predstavnike političkih stranaka kako bi dogovorili sve detalje oko konstituirajuće sjednice. Vjerovatno sastanak s predstavnicima stranaka, kaže, neće moći biti održan sutra.

Umjesto Kasumovića, koji se odrekao mandata, zastupničko mjesto u SZDK trebala bi dobiti Naida Delibašić- Alagić iz Kaknja (BHI-KF) te Jasminko Kapić iz Maglaja i Mladen Simić iz Zenice (SDP).

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden izbore na polovini mandata nazvao je “dobrim danom za demokratiju“ i dodao da je spreman surađivati s republikancima, javlja Anadolu Agency (AA).

Govoreći dan nakon izbora za oba doma Kongresa, Biden je, kazao kako će se sastati s liderima demokrata i republikanaca kako bi “razgovarao kako raditi zajedno do kraja godine“ nakon putovanja u Indoneziju radi sastanka G20.

”Bio je dobar dan za demokratiju“, kazao je Biden referirajući se na izbore u utorak.

Istakao je kako je demokratija bila testirana proteklih godina, ali da je glasanjem američki narod progovorio i dokazao još jednom kako je demokratija ono što jesu.

Američki predsjednik je kazao kako su “glasači još uvijek frustrirani“, ali dodao kako “administracija tek počinje“.

Dodao je kako je optimističan kako će javnost još bolje prihvatiti urađeno.

”Demokrate su imale snažnu noć. Dok su mediji i stručnjaci predviđali ogromni crveni val, to se nije dogodilo“, kazao je Biden.

Upitan je i da li razmišlja da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2024. godine.

”Naša je namjera ponovo se kandidovati bez obzira na rezultate ovih izbora”, kazao je Biden.

Dodao je kako će početkom sljedeće godine potvrditi da li se kandiduje.

Bilo kao službenik u upravi, kao socijalni radnik, učitelj, sudija, policajac ili zaposlenik ureda za javni red i mir: poslovi u javnom sektoru su raznoliki i u Njemačkoj trenutačno popularniji nego ikad.

To pokazuje istraživanje Stepstonea za Business Insider. Prema istraživanju, pretraživanja državnih poslova udvostručila su se u odnosu na prethodnu godinu. Ali odakle dolazi taj procvat i zašto je rad za saveznu i državnu vladu toliko privlačan mnogim zaposlenicima?

Ako tražite ključnu riječ “javna služba” na Stepstone berzi poslova, prikazano je 26.533 rezultata. Prije godinu dana ovdje ih je bilo puno manje. Procjena berze rada pokazuje da su se oglasi za radna mjesta u javnom sektoru u ovom razdoblju gotovo udvostručili. Naime, u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je porast od 93 posto. U drugim sektorima oglasi za posao porasli su za samo četvrtinu (24 posto), piše Fenix magazin.

Ovakav porast oglašenih poslova u javnom sektoru je privlačan. Prema istraživanju Stepstonea, traženje posla u javnom sektoru više se nego udvostručilo u roku od godinu dana. Dok su druge industrije mogle povećati svoje upite za traženje posla samo za 60 posto, javni sektor zabilježio je porast od 102 posto. To znači da sve više ljudi aktivno traži posao kod države. A sve više ljudi državu smatra atraktivnim poslodavcem. U prilog tome, kaže Stepstone, govore i rezultati istraživanja iz 2020. godine. Javni servis je tu po popularnosti zauzeo drugo mjesto, odmah iza IT i internetske industrije.

Tržište rada se mijenja

Ali što je ljudima privlačno u poslu u kojem ste u službi države? Punih 32 posto onih koji rade u javnom sektoru i tamo žele ostati navodi jedan glavni razlog za to: “sigurnost”. Naime, i namještenici i državni službenici uživaju određeni stupanj zaštite od otkaza te se, zahvaljujući kolektivnom ugovoru, mogu veseliti tačnim i poštenim plaćama. Ali ova tačka sama po sebi ne nudi zadovoljavajući odgovor – pogotovo jer se tržište rada mijenja.

Kako ta promjena u detalje izgleda? Prema informacijama iz U.S. Prema Uredu za statistiku rada, 4,5 miliona ljudi u SAD-u dalo je otkaz samo u novembru 2021. Kako bi saznali prijeti li takav val otpuštanja i Njemačkoj, Stepstone je 2022. godine proveo još jedno istraživanje pod nazivom “The Silent Resgination” i procijenio preko 11.000 upitnika. Njihov rezultat: u Njemačkoj se također može očekivati ​​bujica otpuštanja, a tržište rada će vjerojatno postati mnogo fleksibilnije i nestabilnije kako bi se moglo nositi s novim tržišnim uslovima, piše Fenix magazin.

Razlog ovakvom razvoju događaja je prevelika ponuda radnih mjesta i u SAD-u i u Njemačkoj. Kao rezultat toga, zaposlenici danas sve više mogu birati gdje žele raditi, a samim time i daleko češće odlučuju se za bolje plaćeni i fleksibilniji posao. Istodobno, broj zaposlenih u Njemačkoj se iz godine u godinu smanjuje. U tom smislu očekuje se veliki nedostatak radnika, što povećava sigurnost da ćete u svakom trenutku moći pronaći posao.

Pa što još motivira ljude da rade za državu? Prema istraživanju Stepstonea, 66 posto ispitanih izjavilo je da je javna služba za njih “smislen posao”. 57 posto posebno cijeni “fleksibilno radno vrijeme” i “fleksibilan rad”. S druge strane, stvari poput “uzbudljivih zadataka”, “timskog rada” i “prikladne korporativne kulture” bile su manje važne. Ukratko: oni koji žele raditi za državu traže posao sa smislom i spremni su prihvatiti obavljanje manje uzbudljivih poslova.

Od početka godine Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH zaprimila je 36 žalbi koje su se odnosile na mobing na radnom mjestu, a građani su se toj instituciji najčešće obraćali zbog neprijateljskog okruženja na radnom mjestu, vrijeđanja i omalovažavanja od strane nadređenih, sprečavanja napredovanja u službi.

– U razdoblju od 1. januara do 7. novembra ove godine od ukupno zaprimljenih 2.402 predmeta, 173 žalbe su se odnosile na različite oblike i osnove diskriminacije, od čega se njih 36 odnosilo na mobing kao jedan od oblika diskriminacije – rečeno je Feni iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Napominju kako žrtve mobinga često ističu da su izložene stresu i da mobing ostavlja posljedice po njihovo zdravlje, a uz žalbu, Instituciji ombudsmena često se prilažu mišljenja psihologa, psihijatara ili drugih stručnih osoba.

Građani su se Instituciji ombudsmena najčešće obraćali zbog neprijateljskog okruženja na radnom mjestu, vrijeđanja i omalovažavanja od strane nadređenih, sprečavanja napredovanja u službi, selektivnog i nepotpunog ostvarivanja prava iz radnog odnosa u pogledu korištenja godišnjeg odmora, prava na stručno usavršavanje i naknade za rad.

S druge strane, označeni odgovorni organi u svojim izjašnjenjima Instituciji ombudsmena ističu kako su navodi podnositelja žalbi neistiniti, da se poslovi ponekad obavljaju u promijenjenim uvjetima zbog specifičnosti radnih procesa, uslijed čega su žalbeni navodi i izjašnjenja označene odgovorne strane suprotstavljena.

Nadređeni najčešći zlostavljači

Odgovarajući na pitanje ko češće vrši mobing na radnom mjestu nadređeni ili radne kolege, u Institucije ombudsmena kažu kako to najčešće rade pretpostavljeni.

Najčešće prijavljivani oblik mobinga je tzv. vertikalni mobing koji postoji kada pretpostavljeni zlostavlja jednog određenog radnika, dok se znatno manji broj žalbi odnosi na horizontalni mobing, tj. mobing između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici, ocjenjuju ombudsmeni.

Izbjegavanje odgovornosti i seksualno zlostavljanje

U praksi, dodaju, prekršitelj je osoba na poziciji moći u odnosu na žrtvu i čini sve kako bi opovrgao postojanje mobinga, pozivajući se na svoja prava koja proizlaze iz raznih internih i općih akata.

Također navode kako u ovoj godini nije bilo registriranih žalbi koje su se odnosile na seksualno zlostavljanje na radnom mjestu.

Što učiniti i kako se zaštititi

Svaka osoba koja smatra da je žrtva mobinga za početak bi se trebala obrati poslodavcu za zaštitu od mobinga, savjetuju iz Institucije ombudsmena.

Ako se to pokaže kao nedjelotvorno ili ne postoji interna procedura za zaštitu od diskriminacije postoji mogućnost podnošenja žalbe Instituiciji ombudsmena koja u skladu sa čl. 7 Zakona o zabrani diskriminacije BiH po žalbi može pokrenuti istražni postupak i zatražiti izjašnjenje poslodavca.

U konačnici žrtve mobinga imaju i mogućnost pokretanja sudskog postupka za zaštitu od diskriminacije.

Prema zakonskoj regulativi sve zakonske mogućnosti se mogu koristiti paralelno, odnosno nije uvjet da se žrtva prvo obrati poslodavcu, zatim Instituciji ombudsmena a potom sudu.

Također je preporučljivo u dijelu koji se odnosi na povrede prava iz radnog odnosa i obraćanje nadležnoj inspekciji rada.

Postupak pred Institucijom ombudsmena je neovisan od sudskog postupka i može se okončati odlukom Ombudsmena o zatvaranju predmeta ukoliko, nakon provođenja istražnog postupka, ocijene kako je žalba neosnovana ili preporukom poslodavcu ako se utvrdi da su navodi o mobingu osnovani, a u cilju prestanka spornih radnji, te ako se utvrdi da ne postoje definirane interne procedure za zaštitu od diskriminacije.

(tuzlanski.ba)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za oktobar ove godine iznosi 2.905,46 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za august ove godine iznosila je 1.138 KM, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 543 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,17 posto, a minimalnom platom je 18,69 posto.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Potrošačku korpu čine – prehrana (43,85 posto učešće u sindikalnoj potrošačkoj korpi), stanovanje i komunalne usluge (12,53 posto), higijena i održavanje zdravlja (7,89 posto), obrazovanje i kultura (9,64 posto), odjeća i obuća (14,45 posto), prijevoz (4,75 posto), te održavanje domaćinstva (6,89 posto učešće u sindikalnoj potrošačkoj korpi).

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz Službe za informisanje SSSBiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Uz želju i volju da izgrade bolju budućnost u našoj zemlji, trojica mladića iz Tešnja osnovala su i vode uspješnu tvrtku za izradu CNC mašina, jedinstvenu u našoj zemlji. Čitav proces od izrade do programiranja rade sami, a sve sukladno s potrebama kupca.

Upravo s ovom idejom su Medin, Harun i Muhamed u svojim dvadesetim godinama, u Tešnju, pokrenuli sopstvenu kompaniju MHM robotiks koja se bavi izradom namjenskih CNC mašina za tekstilnu, drvnu i metalnu industriju.

"Naše mašine su otprlike od nule do konačnog proizvoda, mi se bavimo proizvodnjom konstrukcija za naše mašine, na kraju krajeva, programiranje. Samo nas trojica", ističe Muhamed Ljevaković, ekonomista i ravnatelj tvrtke MHM Robotics.

"Počinjemo sa ručnim crtežima, ja radim mehanički dio te mašine, u konsultaciji sa kolegom radimo elektronske komponente, usavršavamo to sve, dok naš treći kolega vodi računa o finansijama, o ekonomskoj isplativosti", priča Harun Hatkić, inženjer mašinstva.

Pravno, firma postoji tek dva mjeseca, ali sama ideja već dvije godine. Počeli su iz garaže, istraživali tržište, radili i učili... Sada sklapaju poslove i sa firmama iz regiona. Ipak, zahvalnost duguju lokalnim privrednicima koji su im na početku ustupili svoje resurse, dok su učili zanat i, kako kažu, stvarali ime, jer sada konkurentnost na tržištu zavisi isključivo od stepena tehnološke razvijenosti.

"Svjedoci smo da se tehnologija mijenja i samim tim moramo i mi razvijati tehnologije kako bi ih implementirali na svojim mašinama. Automatizacija procesa nudi niz benefita koji mi dajemo kupcima, povećanje kapaciteta produktivnosti i efikasnosti, a pored toga povećanje kvaliteta i smanjenje rizika od nedostatka radne snage", navodi Medin Zukanović, magistar mašinstva.

"O svemu se mora razmišljati, jer je to ipak proizvodnja nečega za nekog krajnjeg kupca, gdje mi dajemo garanciju na godinu dana-dvije, gdje moramo servisirati te mašine, gdje mi moramo na kraju krajeva stajati kao tim, kao firma iza tih naših proizvoda", naglašava Muhamed.

Iako se Medin usavršavao u zapadnim zemljama, odlučio je ostati ovdje, u Tešnju, jer posla u njihovoj branši ima. Ističe ako ga nema, stvorite ga sami.

"Često spominjem jednu anegdotu: Ako je čovjeku hladno u našoj, on može otići u komšijinu kuću, ali moramo se vratit u hladnu. Naš cilj je bio da pravimo toplu kuću, da poboljšavamo uvjete naše proizvodnje, našeg tržišta u tom tehnološkom smislu", kaže Medin.

"Po završavanju fakulteta, čovjek se sve više opterećuje kako će dalje, šta će dalje, tako da - što ranije se počne razmišljati o budućnosti, bolje će biti", ističe Harun.

Već sada, ističu, imaju pune ruke posla. Uloženo su davno vratili, tako da će kapacitete sigurno širiti. Cilj im je zapošljavanje mladih stručnih, ali kako ističu, poduzetnih i kretivnih ljudi kako bi zajedno gradili i sebe, ali i svjetliju budućnost u našoj zemlji.

(BHRT)

Prvi rezultati američkih izbora na sredini mandata u 7 sati po našem vremenu pokazuju da je Republikanska stranka vodila na izborima za Zastupnički dom sa 190 osvojenih mjesta dok je Demokratska imala 167. Važniji je trend, crveni republikanci su dobili 5 mjesta koliko su plavi demokrati izgubili. Dosad su plavi demokrati imali 220 od 435 mjesta.

U izborima za Senat situacija je i dalje gotovo izjednačena, demokrati imaju 47 sigurnih mjesta, a republikanci 46. U Senatu je odnos snaga bio izjednačen, 50 predstavnika svake stranke.

Prema sadašnjim se rezultatima može zaključiti da bi republikanci mogli, kako se očekivalo, osvojiti Zastupnički dom što je očekivano na sredini mandata. U Senatu bi demokrati mogli sačuvati jedan glas viška koji im donosi potpredsjednica Kamala Harris. Takav bi razvoj situacije otežao rad administraciji predsjednika Joea Bidena, ali ne u mjeri u kojoj bi to bilo kad bi republikanci kontrolirali i Senat.

Može se dakle sumirati da je biračko tijelo ostalo snažno podijeljeno, ali da nije došlo do najavljivanog snažnog otklona prema sadašnjoj opoziciji. Što bi mogao biti vjetar u jedra administraciji Joea Bidena u sljedeće dvije godine iako će imati ozbiljne teškoće u Zastupničkom domu. Jer, biračko im tijelo nije okrenulo leđa u mjeri u kojoj se to najavljivalo iako je podrška predsjednika na svega 39%.

Takav bi ishod, osobito ako možda uspiju sačuvati Zastupnički dom, vjerovatno vodio prema lošem izboru demokrata, prihvaćanju moguće predsjedničke kandidature Joea Bidena za drugi mandat. Što bi bila loša odluka posebno u svjetlu glatke pobjede Rona DeSantisa za poziciju guvernera Floride. Vrlo je vjerovatno da bi republikanac iz savezne države Floride u kojoj se hispanoameričko tijelo okreće crvenoj stranci bez većih problema pobijedio Bidena: mlad je, prodoran, ima vremena prilagoditi retoriku neopredijeljenim biračima.

Iako još ne znamo rezultate utrke za Senat u Pennsylvaniji, gdje se natječe Mehmet Oz (Dr. Oz) i demokratski “ćelavi div” John Fetterman (ovaj potonji vodi, ali svega 1,2%; NBC ipak projicira njegovu pobjedu, a takvom je ishodu sklon i Fox News), sadašnji rezultati pokazuju da kandidati kojima je bivši predsjednik Donald Trump dao podršku i nisu prošli pretjerano dobro. Što bi mogao biti presudni argument da Republikanska stranka ne stane iza njegove najavljene kandidature za predsjedničku nominaciju. DeSantis je nova zvijezda.

Crvena stranka će se, ako osvoji Zastupnički dom, naći pred teškim izazovom. Ako će djelovati destruktivno mogli bi za to biti kažnjeni na sljedećim izborima. Agencija Bloomberg je to dobro sažela: “Realno, primirje nije vjerovatno. Ali kada se sazove sljedeći Kongres, obje se strane suočavaju s izborom: potrošiti sljedeće dvije godine na ekshibicije i simboliku ili raditi zajedno na rješavanju problema iz stvarnog života.”

A izazovi su brojni i teški, od ekonomije do sigurnosti na unutarnjem i vanjskom planu.

The Wall Street Journal je napravio prvu sliku biračkog tijela koja pokazuje da su demokrate vjerovatno spasile žene koje su im dale više glasova dok su muškarci ostali skloniji republikancima. Dobra je vijest za demokrate da su uz njih mladi, do 24 godine, čak 53%. Bijelci su i dalje republikanci (57%), a čak je 14% crnog biračkog tijela na strani te stranke. Koja se oslanja na slabije obrazovane birače, posebno iz ruralnih područja. Gradove osvajaju demokrati, a njihovom je biračkom tijelu pitanje pobačaja bilo izuzetno važno (77%).

Polarizacija ostaje i dalje glavno obilježje SAD-a što sugerira da neće biti tako potrebnih reformi koje bi trebale promijeniti anakrone mehanizme izbornog sistema, poput elektorskog sustava izbora predsjednika i Senat u kojem Aljaska ima jednak broj glasova kao i Kalifornija.

Dobra će vijest biti ako ne bude svađa oko izbornih rezultata jer bi to moglo signalizirati da se biračkom tijelu vraća povjerenje u izborni sistem, prenosi Jutarnji.hr.

U Bosni i Hercegovini u posljednje dvije godine u porastu je broj onih koji traže radnike, podaci su državne Agencije za rad i zapošljavanje. Svih ovih godina u Bosni i Hercegovini statistike o prekidu radnog odnosa bile su u porastu, no u ovoj godini taj trend je prekinut, pa se postavlja pitanje je li radna snaga u BiH dragocjenija, nego ranije?

Džemal Tinjak sedam godina vodi tvrtku u Sarajevu koja se bavi uslugama špedicije. Posljednjih godina teško dolazi do radnika, jer sve veći broj kvalificiranih vozača teretnih vozila odlazi na rad u inozemstvo. 

"Nismo zabrinuti na tom nekom kratkoročnom planu, ali dugoročno smo već poduzeli neke mjere da cijenimo čovjeka, da je čovjek u fokusu tog procesa, samo je bitno sve iskomunicirati da ljudi budu zadovoljni s tim što rade", kaže Tinjak.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u Njemačku i Sloveniju samo ove godine otišlo je oko 12.700 bh. građana. Slični su podaci i za prošlu godinu. Stvarni broj onih kojih odlaze iz BiH u inozemstvo je daleko veći, pokazuju podaci privantih agencija koje posreduju u zapošljavanju bh. građana u zemlje regije i inozemstvo.

A ove statistike se već itekako negativno održavaju na tržište rada u Bosni i Hercegovini, koje je se uveliko suočava s nedostatkom radne snage. 

"Prema evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje broj zaposlenih na evidencijama nezaposlenih u 2022. godini je rastao, čime je nastavljen trend rasta broja zaposlenih iz evidenacija iz 2021. godine. U periodu januar - august 2022. godine posredstvom zavoda i službi zaposleno je oko 74.019 lica, što je za 5,6 posto više u odnosu na period prošle godine", navodi Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema podatcima Unije za održivi povratak BiH je od 2013. godine napustilo pola milijuna građana. Odliv radne snage može se zaustaviti, a za to su potrebne reforme, naglašavaju ekonomisti.

"Radna snaga da bi se sačuvala, moraju se povećati plate. Tu su poslodavci u nezgodnom položaju, ta razlika bruto-neto je vrlo visoka, 70 posto koji uplaćuju poslodavci, tu bi se trebale praviti odgovarajuće reforme penzionog i zdravstvenog osiguranja da se poslodavcima olakša i da oni imaju veći manevarski prostor da se poveća plata", ističe profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje.

U posljednjih deset godina prosječna neto plaća u BiH porasla je za oko 300 KM. Sudeći po sadašnjim statistikama, to je nedovoljno da se zaustavi odliv radne snage iz zemlje.

(BHRT)