Više od dvadeset djevojčica i dječaka iz Bosne i Hercegovine će narednih nekoliko dana boraviti u posjeti Kataru gdje se održava Svjetsko prvenstvo u nogometu te predstavljati našu zemlju na najvećem kulturnom festivalu tokom održavanja Mundijala u Dohi.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković istakla je zadovoljstvo saradnjom dvije države koja je omogućila djeci da budu dio svjetskog spektakla.

"Izuzetna mi je čast i posebna radost da će pod pokriviteljstvom Fondacije Katara te dr. Khalida Al Sulaitija djeca iz naše države imati priliku biti dio velike svjetske smotre te nekoliko dana uživati u gostoprimstvu domaćina iz Katara. Imala sam priliku prije nekoliko dana i posjetiti dr. Al Sulaitija u kulturnom kompleksu Katara u Dohi.

Djeca iz Bosne i Hercegovine će se, zahvaljujući dobroj saradnji i prijateljskim odnosima koju smo uspostavili sa državom Katar, predstaviti folklornim programom u nekoliko termina na velikoj sceni u danima kada su u Dohu stigle stotine hiljada posjetilaca iz cijelog svijeta.
Osim toga, imati će priliku prisustvovati i jednoj od utakmica Svjetskog prvenstva te obići kulturne i turističke znamenitosti", kaže ministrica Turković.

Obavještavamo sve demobilisane borce mlađe od 57. godina života koji su ostvarili pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu da su na osnovu Uredbe o novčanoj egzistencijalnoj naknadi   obavezni u periodu od 01.12. do 31.12. dostaviti ažuriranu dokumentaciju i to:

• Uvjerenje MUP-a o kretanju (kao dokaz o prebivalištu)
• Uvjerenje službe za zapošljavanje da su na evidenciji nezaposlenih osoba
• Izjavu o članovima porodičnog domaćinstva i
• Uvjerenje o prihodima zaposlenih, odnosno dokaz o nezaposlenosti punoljetnih članova domaćinstva (Za osobe koje nisu u radnom odnosu ili se ne vode na na Zavodu za zapošljavanje, potrebno je dostaviti Uvjerenje nadležne Porezne službe da li obavljaju samostalnu djelatnost vlastitim radom, da li imaju drugih prihoda na osnovu izdavanja u zakup poslovnih ili stambenih prostora, te da li se vode i od kada u jedinstvenom sistemu registracije poreznih obveznika, kada i od strane koga je izvršena zadnja uplata zdravstvenog osiguranja).

Vlada Tuzlanskog kantona na današnjoj sjednici je donijela odluka o finansijskoj konsolidaciji i/ili restruktuiranju Javne zdravstvene ustanove Opće bolnice "Dr. Mustafa Beganović" Gračanica za period 2022-2024.

"Uz dosta napora smo napravili program finansijske konsolidacije i restruktuiranja 2022.-2024. godina. Vlada FBiH je odobrila pomoć kako bi se izvršila finansijska konsolidacija ko je imao dugove, a ko nije urađeno je restruktuiranje. Dobili smo četiri miliona KM, to nije malo, a ove godine ćemo dobiti 1.3 miliona KM", kaže šef ekonomsko-finansijske službe Javne zdravstvene ustanove Opće bolnice "Dr. Mustafa Beganović" Gračanica Enisa Isaković.

Zakonom o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova za JZU Opća bolnica Gračanica predviđena su namjenska finansijska sredstva u iznosu od četiri miliona KM. Programom utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Tekući transfer drugim nivoima vlasti i fondovima-Transfer za sanaciju zdravstvenih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine" Vlade Federacije, JZU Općoj bolnici Gračanica je tokom ove godine planirano da se dodijeli 1.333.333,00 KM.

U Programu finansijske konsolidacije JZU Opće bolnice Gračanica se navodi da je utrošak namjenskih sredstava iz Budžeta Federacije BiH planiran za plaćanje dugovanja prema dobavljačima za isporučenu robu u iznosu od 205.863 KM, nabavku novog sanitetskog vozila sa opremom (145.000 KM), nabavku digitalnog monografskog sistema (352.708 KM), nabavku MRI uređaja (2.457.000 KM), rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju dijela objekta bolnice (751.446 KM), nabavku i ugradnju lifta (83.005 KM) i nabavku automatskog parnog sterilizatora (146.250 KM).

Ukupan iznos planiranih nabavki je 4.141.246 KM od čega bi namjenska sredstva Vlade Federacije iznosila 4.000.000 KM, a ostala sredstva 141.246 KM.

(akta.ba)

Uvođenje poreza na neočekivanu dobit u BiH kako bi se u ovoj situaciji velike inflacije i poskupljenja pomoglo stanovništvu da se nosi sa energetskom i privrednom krizom nije najbolje rješenje, smatraju ekonomski stručnjaci.

Naime, Slovenija i Hrvatska su odlučile uvesti porez na neočekivanu dobit. Slovenija će ovaj dodatni namet uvesti energetskim kompanijama, a Hrvatska namjerava oporezovati sve kompanije.

Ovakav porez na dobit već su uvele brojne zemlje širom Evrope kako bi se, prije svega, finansirale izdašne subvencije koje se plaćaju građanima i kompanijama zbog visokih cijena energije.

Slovenačka Vlada predstavila je nacrt zakona koji predviđa porez na dobit energetskih firmi 2022. i 2023, dok je Hrvatska pokrenula javnu raspravu o dodatnom poreznom zakonu koji će se primjenjivati samo do 2022.

Andrej Plenković, premijer Hrvatske, između ostalog, rekao je da je novi porez "doprinos solidarnosti" i da ova kriza zahtijeva da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za "Nezavisne novine" da se mora razumjeti da svaka zemlja kreira vlastitu fiskalnu politiku naspram stanja i perspektiva ekonomije, kulturoloških obrazaca i ponašanja poreskih obveznika.

"Ne mogu se tek tako kopirati rješenja razumijevajući kompleksnost fiskalnog sistema BiH. Date zemlje su radile na fiskalnom rasterećenju i pojednostavljenju procedura ranije i onda bi im to možda dalo luksuz da mogu uvoditi nove poreze. Za BiH bilo bi vrlo kontraproduktivno u ovom trenutku davati bilo kakve nove namete, naročito ako razumijemo da imamo 3.500 ili više parafiskalnih nameta i poreza koji nemaju smisla niti se namjenski troše", kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, daleko bolje rješenje je da se namjenski troše sredstva koja su prikupljena po osnovu određenih nameta kao što su akcize na duvan i duvanske proizvode ili naftu.

"To su sredstva koja se sakupljaju namjenski, ali se troše nenamjenski. Akcize od duvana potrebno je preusmjeriti na unapređenje zdravstvenog osiguranja, od akciza na naftu i naftne derivate na izgradnju puteva i auto-puteva. U FBiH imaju takse za istaknutu firmu i eto prilike da se ta namjenska sredstva potroše na socijalno ugrožene u vrijeme krize", objašnjava Čavalić.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, kaže da je uvođenje poreza na neočekivanu dobit djelimično dobro rješenje, ali da je to ipak pitanje nacionalnog bogatstva i pripadnosti Evropskoj uniji.

"Slovenija i Hrvatska su u EU i to im daje prednost jer subvencije koje dobijaju od njih su uglavnom za privredni razvoj. U svakom slučaju, solidarnost jeste nešto dobro i možda bi se takav model na određen način i nekim modifikacijama mogao primijeniti kod nas, ali to bi se moralo dobro razraditi. Ipak nama je najveći problem 'skupa država' jer nije toliko funkcionalna u omjeru koliko novca troši", naglasio je Ljuboja.

Pretežno oblačno vrijeme, u većem dijelu zemlje sa slabom kišom, a u višim područjima susnježica ili slab snijeg očekuju se u Bosni i Hercegovini narednih dana.

Jutros je u Bosni i Hercegovini oblačno. Lokalno slaba kiša je registrovana u Krajini i na jugu i istoku Hercegovine.

Najhladnije je bilo na Bjelašnici gdje je izmjereno minus šest stepeni Celzijusa. U Livnu su izmjerena minus dva stepena, Ivan Sedlu minus jedan, Širokom Brijegu nula, Sarajevu i Sokocu jedan, Bugojnu, Drvaru, Gradačcu, Jajcu i Stocu dva, Bihaću, Grudama, Sanskom Mostu, Srebrenici i Tuzli tri, Banja Luci, Doboju, Prijedoru i Zenici četiri, Bijeljini i Zvorniku pet, Trebinju sedam, Mostar i Neum devet stepeni.

“Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Lokalno u nizinama će padati slaba kratkotrajna kiša ili rosulja, a u višim područjima veoma slab snijeg. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između dva i sedam, na jugu zemlje do 12 stepeni Celzijusa”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH).

U četvrtak se u BiH očekuje pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje se očekuje slaba kiša, a višim područjima susnježica ili slab snijeg. Padavine poslije podne i tokom noći. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od jedan do sedam, na jugu do 12 stepeni.

Pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom očekuje se u BiH u petak. U višim područjima se očekuje slab snijeg. Tokom dana, u većem dijelu zemlje, prestanak padavina. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od dva do sedam, na jugu do 12 stepeni.

Prvog dana vikenda, prema prognozi FHMZBiH očekuje se pretežno oblačno vrijeme samo ponegdje sa slabom kišom. U večernjim satima, jače naoblačenje sa padavinama. Jutarnja temperatura od minus dva do četiri, na jugu do osam, a najviša dnevna od dva do devet, na jugu do 12 stepeni Celzijusa.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Respiratorni virus može uzrokovati stanja opasna po život u dojenčadi i male djece, a trenutačno se stvara val koji već tjera liječnike hitne medicinske pomoći da govore o “uvjetima katastrofe”. U nekoliko njemačkih saveznih pokrajina nema više kreveta za djecu jer je previše djece zaraženo virusom, javlja Fenix magazin.

Prema informacijama Instituta Robert Koch (RKI), infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV) dovode do povećanja obolijevanja i prijema u bolnicu, osobito male djece.

Prema sedmičnom izvještaju RKI-ja u četvrtak navečer, očekuje se kako će brojke nastaviti rasti sljedećih sedmica. Liječnik dječje intenzivne njege i hitne pomoći Florian Hoffmann rekao je za Njemačku tiskovnu agenciju (dpa) kako je situacija ozbiljna.

“U nekoliko njemačkih saveznih pokrajina, uključujući Bavarsku, Sjevernu Rajnu-Vestfaliju i Donju Sasku, gotovo da ni nema slobodnog krevetića u klinikama”, rekao je Hoffmann, glavni tajnik Njemačke interdisciplinarne udruge za intenzivnu njegu i hitnu medicinu (DIVI) i viši liječnik u dječjoj bolnici Hauner u Münchenu.

Govorio je o “katastrofalnim uvjetima”, te kako obitelji s bolesnom djecom ponekad moraju spavati na ležajevima u hitnoj pomoći.

“To je za Njemačku znak siromaštva. Mnoga oboljela djeca su ozbiljno bolesna i trebaju liječenje. Već je bio neuobičajeno visok RSV val krajem ljeta 2021, ali situacija je trenutačno gora”, rekao je Hoffmann.

Ne samo u Njemačkoj, nego općenito na sjevernoj polutki, postoji “dramatična epidemija”. Hoffmann je objasnio kako su pogođena mnoga djeca koja imaju između jedne ili dvije godine, koja također s obzirom na pandemiju korone i mjere protiv nje, nisu ranije imala kontakt s RSV-om.

U aktualnom sedmičnom izvještaju RKI-ja navodi se kako je općenito broj akutnih respiratornih bolesti značajno porastao u odnosu na prethodnu sedmicu, prema podacima online ankete GrippeWeb. U sedmici do 20. novembra iznosio je oko sedam miliona, iznad raspona godina prije pandemije.

To se očituje i u bilježenju bolesnika tek primljenih u bolnicu s teškim akutnim respiratornim infekcijama. Zbog neuobičajeno jake cirkulacije RSV-a, trenutno se bilježi znatno više slučajeva kod djece do četvrte godine nego u godinama prije pandemije i u prethodnoj godini, priopćio je RKI. Vrijednosti RSV-a također su na vrlo visokoj razini u sljedećim dobnim skupinama do 14 godina.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je na današnjoj sjednici Program finansijske konsolidacije i rekonstrukcije Kantonalne bolnice Zenica, za koji će u naredne dvije godine izdvojiti po tri miliona KM - potvrdio je nakon sjednice ministar zdravstva ZDK-a Adnan Jupić.

Radi se o aktu kojeg su bili u obavezi usvojiti kako bi ta bolnica dobila od Vlade Federacije BiH 23.000.000 KM, koliko će zeničkoj bolnici pripasti u naredne dvije godine, a po Odluci o konsolidaciji i restruktuiranju bolnica u FBiH.

-Naša je obaveza bila da, u smislu održavanja likvidnosti KBZ-a, u sljedeće dvije godine obezbijedimo iznos od tri miliona KM koji su već ranije bili u budžetu ZDK-a za 2021. i 2022. godinu. Procesom preraspodjele, ta sredstva će umjesto za Covid-19 biti utrošeni u popravljanje likvidnosti KBZ, a što će omogućiti i priliv ovih sredstava od Vlade FBiH bez kojih bi KBZ u budućem periodu bila u vrlo teškoj situaciji - istakao je Jupić.

Kako navodi, cilj je da KBZ i Opća bolnica Tešanj koja je također obuhvaćena pri raspodjeli sredstava za kosnolidaciju, nakon isteka tog perioda budu likvidne te da nesmetano posluju. Vlada ZDK danas je izdvojila i oko milion KM za izmirenje svojih obaveza za nabavku i servisiranje opreme te nekih građevinskih radova u KBZ-u.

Direktor KBZ-a Rasim Skomorac napominje da su bili u obavezi da usvoje Program utroška sredstava koja će im transferirati Vlada FBiH i Vlada ZDK. Izrazio je zadovoljstvo što je kantona vlada kao osnivač KBZ-a, ovim činom ispunila svoje obaveze.

-Uz veliko razumijevanje Vlade ZDK i našeg kantonalnog ministarstva uspjeli smo završiti sve procedure te podijeliti za sljedeće godine sredstva koja ostaju u istom iznosu koji su bili i u ovim covid-godinama. Ta će sredstva biti kao podrška u ispunjavanju određenih obaveza KBZ-a, što će osigurati likvidnost i poslovanje koje će biti u skladu sa zahtjevima ovog programa i sa zakonom - ocijenio je Skomorac.

KBZ će, dodao je, novcima Vlade FBiH oko 20 miliona KM utrošiti za “krupne investicione zahvate koji su potrebni u sljedećem periodu da se, u skladu s već izvjesnim dobijanjem statusa univerzitetske bolnice, podigne i nivo zdravstvene usluge”.

-Podrška od Vlade ZDK bit će usmjerena za finansiranje edukacije doktora, za specijalizacije i subspecijalizacije, a što će svakako značajno pomoći. Mora se zanavljati kadar kojeg je sve manje, a i ovo je veliki doprinos Vlade ZDK za održavanje mladih doktora u državi, a nama stvara mogućnost da ih što više angažiramo te da podignemo nivo zdravstvene usluge. Mi svake godine imamo oko 70 doktora na specijalizaciji - navodi Skomorac.

Finansijska konsolidacija zdravstvenih ustanova, kako je rekao, pokazala je kako neke ustanove u FBiH nisu poštovale obaveze prema radnicima, ali je KBZ izmirila sve obaveze te radnicima platila sve što im pripada.