U iščekivanju još jednog značajnog datuma iz povijesti Bosne i Hercegovine, 25. novembra - Dana državnosti, žalosno je da neki još uvijek osporavaju ovaj datum  i sa  se ovaj datum ne obilježava na nivou koji zaslužuje, po svom značaju za sve narode i građane, za Državu.

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBIH) se na svom Prvom zasjedanju u Mrkonjić-Gradu, 25. i 26. novembra 1943. konstituisalo kao najviše političko tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta u BiH i izjasnilo za federativno uređenje državne zajednice naroda Jugoslavije.

Tom prilikom je izglasana i čuvena tačka 5 Rezolucije, u kojoj se precizira da narodi Bosne i Hercegovine “hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba i Muslimana i Hrvata”, Jedino Bosna i Hercegovina uređena na ovim principima, utvrđenim prije 79 godina,može garantovati svjetliju budućnost.

U nadi  da će u što skorijem periodu i BiH postati pravedno uređeno, demokratsko, prosperitetno i sigurno društvo u ime OO SDP BiH Tešanj i svoje osobno, svim, dobrim ljudima, građankama i građanima Bosne i Hercegovine čestitamo veliki praznik, 25. novembar-Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
       Senad S. Subašić

Energetska kriza ne donosi sa sobom samo veće cijene energenata, već je dovela do toga da su goriva postala tražena i kod lopova.

To dokazuje i jedna slučaj krađe u mjestu Hal u pokrajini Tirol, Austrija.

Domar jedne firme u Halu je, pošto je zahladilo, pokušao da pokrene grijanje, ali ono nije htjelo da radi.

"Najprje su pomislili da se radi o tehničkom kvaru. Nakon što je provjereno postrojenje, primijećeno je da je rezervoar za lož ulje bio potpuno prazan", prenijela je policija.

Nepoznata lica su u periodu od juna do novembra iz rezervoara ukrala oko 6.000 litara lož ulja.

Nastala šteta je procijenjena na više od 7.000 eura, pišu Nezavisne novine.

Cijene nafte opale su jučer za više od četiri procenta dok Grupa sedam razmatra ograničavanje cijene ruske nafte i nakon što su zalihe goriva u SAD porasle više nego što se očekivalo.

Barel brent nafte za isporuke u januaru pojeftinio je za 3,47 dolara i sada košta 84,89 dolara, a barel sirove nafte u SAD pojeftinio je na 77,63 dolara, prenose Nezavisne novine.

Zalihe goriva u SAD povećane su za 3,1 milion barela, navodi se u podacima američke Administracije za energetske informacije. Analitičari su očekivali rast zaliha za samo 383.000 barela.

Na cijene je dodatno uticala informacija da članice Grupe sedam razmatraju da ograniče cijenu ruske nafte na 65 do 70 dolara po barelu, rekao je jedan evropski zvaničnik.

Taj nivo je u ovom trenutku veći od cijene po kojoj se ruska nafta prodaje na tržištu. Barel sirove ural nafte trenutno košta između 62 i 63 dolara.

Završetak izgradnje poddionice Ponirak-Vraca, odnosno tunela Zenica, planiran je za maj 2023. godine, a u promet će biti pušten tokom 2024. kao dio prometne cjeline zajedno sa preostale tri poddionice koje povezuju ovaj dio autoceste, a grade se na relaciji Zenica-Žepče.

Tako će za dvije godine korisnici imati mogućnost voziti autocestom bez prekida na dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

Benefiti koje će omogućiti otvaranje tunela Zenica i ostalih poddionica su brojni (bolji pristup manjim gradovima, poboljšanje bh. turističke rute, unapređenje trgovinskih tokova i sl.), ali posebno je važno istaknuti konkretne benefite za lokalno stanovništvo koji će biti osigurani kroz izgradnju poddionice Ponirak-Vraca.

Dugogodišnja praksa javnog preduzeća Autoceste FBiH je da kroz projekte izgradnje autoceste na Koridoru Vc ulaže i u lokalnu zajednicu. Tako će po završetku i ovog projekta Autoceste FBiH u sklopu Sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja vratiti u prvobitno stanje lokalne ceste dok je izgradnjom novog vodovoda na ovom lokalitetu već riješen problem manjka vode na slavinama stanovništva.

Prvi rezultati češljanja poslovnih knjiga mljekara u Republici Srpskoj pokazuju znatna kršenja propisane marže, zbog čega su pojedini već kažnjeni i upozoreni da u zadatom roku snize cijene mlijeka i mliječnih proizvoda.

Glavni tržišni inspektor Radivoje Gavrić rekao je "Glasu Srpske" da su inspektori završili češljanje knjiga u jednoj mljekari.

"U "Mlijekoproduktu" iz Kozarske Dubice utvrđeno je niz nepravilnosti. Zbog svega su im inspektori izdali prekršajne naloge od 15.000 maraka i naredili im da usklade cijene u određenom roku", rekao je Gavrić.

Na pitanje za koliko je prekoračena marža, Gavrić nije mogao precizirati koji je to iznos te je naveo da su prekoračenja zabilježena kako kod mlijeka tako i mliječnih proizvoda.

"Prekoračenja marže postoje i ona će se uskladiti na osnovu naredbe inspektora. Nakon što sve bude urađeno po propisima, cijene mlijeka i mliječnih proizvoda "Mlijekoprodukta" u prodavnicama biće niže i do 30 feninga, odnosno proizvodi će pojeftiniti za onoliko koliko je bilo prekoračenje marže", kazao je Gavrić.

Naglasio je da je u toku kontrola mljekare "Pađeni" u Hercegovini te "Dule" u Semberiji.

"Češljanje knjiga tih mljekara biće završeno do kraja sedmice", naveo je Gavrić.

Naglasio je da su inspektori po nalogu aktuelnog premijera RS Radovana Viškovića nastavili i kontrole formiranja cijena osnovnih životnih namirnica po tržnim centrima te goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

"Kontrole traju. Stalno smo na terenu. U novembru smo benzinske pumpe zbog propusta pri formiranju cijena goriva kaznili sa 120.000 maraka", podvukao je Gavrić.

Pojasnio je da pojedini tržni centri i pumpe uprkos kažnjavanju nastavljaju da ističu više cijene osnovnih životnih namirnica i goriva te da će zbog svega biti primorani, ako ti poslovni subjekti nastave sa takvim ponašanjem, da primijene krajnju mjeru, a to je katanac na njihovim vratima.

"Ako neko više puta ponovi jednu te istu nepravilnost i uporno krši propise pri formiranju cijena više puta, mi ćemo ga zatvoriti. Prema zakonu imamo pravo na to", zaključio je Gavrić.

Radivoje Gavrić ranije je rekao da ima mnogo nelogičnosti u mljekarama te da će na osnovu njihovih veleprodajnih cijena ustanoviti da li poštuju propise.

"Nelogično je i da otkupe litar mlijeka po 0,50 ili 0,60 maraka, a na kraju litar izađe 2,50 maraka. Vidjećemo kako oni kalkulišu", naveo je Gavrić.

(akta.ba)

Policijski službenici Federalne uprave policije izvršili su pretrese u prostorijama Kantonalne bolnice Zenice te Domova zdravlja u Kaknju i Visokom. Pretresi su izvršeni po naredbi Općinskog suda u Zenici, a pod nadzorom Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona zbog sumnje da su u tim ustanovama počinjena koruptivna krivična djela.

Oslobođenje saznaje da je istragom obuhvaćeno najmanje deset ljudi zaposlenih na Odjelu za hirurgiju zeničke bolnice i riječ je uglavnom o doktorima. Istraga se provodi zbog primanja mita.

U akciji niko nije uhapšen, a saznaje se da su izuzeti dokumentacija i medicinski materijali, koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem navedenih krivičnih djela. Riječ je, između ostalog, o mrežama koje se koriste za ugradnju prilikom operacije bruha.

Prema prijavama koje su bile upućene Tužilaštvu, doktori traže kupovinu mreža koje koštaju više stotina maraka, da ih donesu pacijenti sami iz apoteka ili da kupe od njih u bolnici, a, navodno, umjesto tih mreža ugrađuju komade mreža sumnjive kvalitete koji su ostali neiskorišteni od ranijih pacijenata. Nove mreže, prema prijavama, ostavljaju za sebe i za prodaju pacijentima koji se trebaju operisati.

U okviru preventivnih pregleda Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u toku prošle školske godine obavila je tri vrste pregleda u osnovnim i srednjim školama na području Zeničko – dobojskog kantona (ZDK).

-Obavljani su skrining vida i skrining sluha u 2. i 8. razredu osnovne škole, te skrining lokomotornog sistema sa antropometrijskim mjerenjima u 2. i 6. razredu osnovne, kao i 1. razredu srednje škole, kaže Merima Alajbegović-Jerković iz ove službe INZ-a.

Služba za Školsku higijenu prva je i još uvijek jedinstvena služba u Bosni i Hercegovini, koja obavlja preventivne i promotivne aktivnosti prema učenicima i studentima u svakoj od dvanaest općina i gradova ovog kantona i to u svim osnovnim i srednjim školama, kao i na fakultetima. U toku prethodne školske godine (2021./22.) pregledima je obuhvaćeno više od 10.000 učenika. Za 113 dana pregleda širom Kantona timovi za pregled su prešli više od 22.500 kilometara unutar ZDK.

Vid je pregledan kod 5.913 učenika, od kojih je 452 ili 7,6 posto učenika upućeno na dodatne pretrage. Poteškoće sa sluhom su uočene kod 106 učenika ili 1,6 posto od ukupno 6.334 pregledanih. Pregled lokomotornog sistema (kičma, stopala) obuhvatio je 8.841 učenika, a na dalje pretrage i kontrole je upućeno njih 1.793 ili svaki peti, odnosno 20,2 posto.

-U aktuelnoj školskoj godini 2022./23. nastavljeni su ovi skrining programi, te je tokom septembra i oktobra pregledano više od 3.000 učenika, što je oko trećine planiranih pregleda za ovu školsku godinu, kaže Alajbegović-Jerković.

Od 2013. godine, pregledima je obuhvaćeno oko 55.000 učenika u 213 osnovnih i 37 srednjih škola, odnosno svih 250 aktivnih školskih objekata u ovom kantonu. U pregledu lokomotornog sistema od 2015. do sada je pregledano više od 40.000 učenika, a broj djece koja su dobila preporuku za odlazak ljekaru se kreće od 15 do 20 posto i u stalnom je porastu.

Snažan zemljotres potresao je u srijedu rano ujutro sjeverozapadnu provinciju Duzce u Turskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Povrijeđeno je 46 osoba, prema podacima Ureda za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD).

Ukupno 37 osoba je povrijeđeno u Duzceu, gdje je bio epicentar zemljotresa, dok su ostali povrijeđeni u Istanbulu, Sakaryji, Boluu i Zonguldaku, saopćio je AFAD.

Ministar unutrašnjih poslova Suleyman Soylu, koji je stigao u Duzce odmah nakon zemljotresa, rekao je da nema poginulih.

AFAD je saopćio da je zemljotres jačine 5,9 stepeni Richterove skale pogodio okrug Golyaka u ranim jutarnjim satima.

Zemljotres se dogodio na dubini od 6,81 kilometar.

Osjetio se i u Istanbulu i drugim provincijama, uključujući sjeverozapadni Bolu, Sakarya, Kocaeli, Bursa, Bilecik, te zapadni Izmir i provincije Kutahya, kao i glavni grad Ankaru.

Nakon snažnog zemljotresa zabilježena su ukupno 74 naknadna.

Guverner Duzcea Cevdet Atay rekao je da će škole biti zatvorene u srijedu zbog zemljotresa.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vlada Švicarske odlučila je da u 2023. ograniči broj Hrvata pristiglih na rad u njihovu zemlju godinu dana nakon što im je prvi put dat neograničen pristup tržištu rada u sklopu participacije u sporazumu o slobodnom kretanju ljudi u EU.

Tamošnji birokrati su se vrlo brzo pokajali što su im širom otvorili vrata.

Kako javlja portal swissinfo, višejezična platforma za vijesti iz ove zemlje, vlada se u ograničavanju hrvatskih radnika u idućoj godini pozvala na “zaštitnu klauzulu” zbog navodno prevelikog broja zainteresovanih.

Dolasci Hrvata na rad u Švicarskoj u tekućoj godini su “naglo porasli”, objašnjava swissinfo, te su premašili prag definisan sporazumom i omogućili aktivaciju “zaštitne klauzule”.

Prag hrvatskih doseljenika u Šviarsku nije određen numerički, ali je sporazumom limitiran na godišnji porast od 10 odsto u odnosu na prosječni broj radnih dozvola izdatih u prethodne tri godine.

Od januara do oktobra ove godine u Švicarskoj je, prema službenim podacima, izdato 2.413 petogodišnjih radnih dozvola za hrvatske državljane koji su najvećim dijelom zaposleni u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, ugostiteljstvu, trgovini i agencijama.

Nakon uvođenja zaštitnih kvota u 2023, Hrvati će u Švajcarskoj moći da računaju na samo 1.150 petogodišnjih dozvola i na još oko hiljadu sezonskih, tj. kratkoročnih.

Iako je Hrvatska u EU ušla još 2013, Švicarska je sve do ove godine oklijevala da potpuno otvori granice toj balkanskoj državi.

Još 2016. švicarska vlada i parlament odobrili su uključivanje Hrvatske u sporazum o slobodnom kretanju, ali su svejedno odlučili da nastave ograničavanje useljavanje hrvatskih državljana prema “prelaznim odredbama.

Pravo švicarskog pozivanja na zaštitnu klauzulu ističe krajem 2026. piše Slobodna Dalmacija.