Kantonalna bolnica Zenica sa jučerašnjim danom ima 67 hospitaliziranih pacijenata kod kojih je dijagnosticirana zaraza koronavirusom, od kojih je 12 smješteno na Odjelu za intenzivnu njegu zaraženih infekcijom Covid-19. Pet pacijenata je preminulo u zadnja 24 sata – potvrdio je Feni direktor KBZ-a Rasim Skomorac.

-Jutros smo imali prijem četiri nova pacijenta, od kojih nijedan nije vakcinisan. Inače je omjer hospitaliziranih koji nisu vakcinisani 90, a vakcinisanih 10-ak posto- podvukao je Skomorac.

Zenička bolnica, unazad 40-ak dana, kako je počeo “četvrti val”, u prosjeku dnevno ima između 60 i 80 hospitaliziranih pacijenata.

-Ne bih rekao da se situacija smiruje, kada je u pitanju broj pacijenata čije stanje zahtjeva hospitalizaciju. Prije nekoliko sam dana bio optimističan da se situacija smiruje, ali smo već sljedeći dam imali novih 15 prijema. Tako da, kada dnevno imate između 12-15 prijema, ne možemo govoriti da se stanje smirilo- upozorava Skomorac.

To je i razlog što, ističe Skomorac, još uvijek ne mogu promijeniti odluku o suspendiranju “hladnog operativnog programa”, koju su donijeli još 1. novembra, od kada se rade samo operacije koje imaju karakter hitnosti.

Direktor Opće bolnice Tešanj Omer Bedak ističe, pak, kako je evidentno da se situacija u tom gradu, na sjeveru Zeničko-dobojskog kantona, smiruje.

- Danas imamo 21 hospitaliziranog pacijenata. Možda je rano govoriti, ali stanje se evidentno stabilizuje. Sama činjenica da smo ranije trošili i 40-ak boca kisika, a sada trošimo 20-ak, dovoljno govori da je situacija bolja. Manje je i zaraženih i hospitaliziranih- napominje Bedak.

Tešanjska bolnica nema uvjeta za respiratorni centar pa sve teže pacijente šalje na daljnji tretman u KBZ, gdje ih se, u slučaju potrebe, može priključiti na respirator. Polovica hospitaliziranih u OBT, napominje Bedak, koristi kiseoničku podršku.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Agencija za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) ima šest sektora, a jedan od njih je Sektor laboratorije za vode u okviru koje rade tri odjeljenja – za biologiju, hemiju i odjeljenje za uzorkovanje i otpadne vode.

Po riječima rukovodioca Sektora laboratorije za vode Nezafete Sejdić, ispitivanja se obavljaju na temelju velikog broja parametara koji se mogu podijeliti na hemijske, biološke, fizičko-hemijske i mikrobiološke i u okviru tih grupa se ispituje više od 80 različitih parametara.

“Ovo je moderna laboratorija, savršeno opremljena sa sofisticiranom opremom, sa stručnim kadrom na zavidnom nivou. S pravom mogu reći da je ovo najbolja laboratorija u BiH. Može parirati bilo kojoj evropskoj laboratoriji kada je u pitanju ispitivanje kvaliteta voda”, kazala je Sejdić za Fenu.

Navela je da AVP Sava svake godine pravi plan i program monitoringa na površinskim i podzemnim vodama na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH. Monitoringom su obuhvaćeni podslivovi Bosne, Une s Glinom i Koranom, Vrbasa, Drine i neposredni sliv rijeke Save. Nakon provedenog monitoringa na godišnjem nivou, sumiraju se rezultati o svim parametrima koji odstupaju ili ne od graničnih vrijednosti, odnosno od maksimalno dozvoljenih koncentracija. Nakon toga se radi godišnji izvještaj o stanju voda u FBiH.

“Kada je riječ o kvalitetu voda na vodnom području rijeke Save u FBiH stanje nije ohrabrujuće, ali s druge strane, još imamo lijepih i čistih rijeka koje treba sačuvati. U svim ovim analizama i dugogodišnjim ispitivanjem evidentno je da podsliv rijeke Bosne ima najlošiji kvalitet voda od svih kontroliranih slivova na vodnom području rijeke Save na teritoriji Federacije”, istakla je Sejdić.

Navela je da su jedan od glavnih izvora zagađenja urbane otpadne vode koje se bez prethodnog tretmana ispuštaju direktno u vodotok s malim brojem izuzetaka tamo gdje postoje postrojenja za pročišćavanje i tretman otpadnih voda.

“Također, izvor zagađenja su industrije i to pogotovo u tuzlanskom industrijskom bazenu koji loše utiče na kvalitet rijeke Spreče. Može se reći da je rijeka Spreča najzagađeniji vodotok na vodnom području rijeke Save u FBiH”, istakla je Sejdić.

Kada je riječ o hemijskom zagađenju voda, po njenim riječima, jedan od najvećih izvora zagađenja su pojedine industrije (industrija kože, metalska industrija, termoelektrane, hemijska industrija). Za ocjenu hemijskog statusa AVP Save mjeri 21 prioritetnu supstancu i dosad je na vodotocima potvrđeno sedam supstanci i/ili grupa u koncentracijama većim od okolišnih standarda kvaliteta.To su teški metali, pesticidi, policiklični aromatski ugljikovodici, odnosno PAH-ovi, spojevi koji su kancerogeni. Takve supstance detektovane su na pojedinim vodnim tijelima u slivu rijeke Spreče, rijeci Bosni, na jednom vodnom tijelu na rijeci Drini, što je posljedica uticaja specifične industrije i poljoprivrede na ovim područjima.

Da postoje svijetli primjeri, kako je dodala Sejdić, svjedoči rijeka Una koja je dijelom i nacionalni park.

“Volimo reći da je rijeka Una pojam očuvanja dobrog stanja voda. Međutim, velika je razlika između podslivova rijeke Bosne i Une uzimajući u obzir nabrojane izvore zagađenja i koncentraciju industrije u podslivu rijeke Bosne. Rijeka Una, pogotovo njen gornji dio od Martin Broda do Bosanske Otoke ima taj dobar status voda i njena glavna pritoka Sana i to njen srednji dio toka, od Ključa do Sanskog Mosta. To obično izdvojimo kao nešto što je bez nekih drastičnih mjera očuvalo dobar status”, istakla je Sejdić.

Monitoring je skup proces i veliki izazov za mnogo razvijenije zemlje, a Agencija ulaže značajna finansijska sredstva u rad i razvoj svoje laboratorije koja je akreditirana prema standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2018 od Instituta za akreditiranje BiH. Taj standard namijenjen je ispitnim i kalibracionim laboratorijama i daje smjernice, odnosno zahtjeve koje treba da ispunjava jedna laboratorija da bi bila akreditirana.

Akreditacija prema  standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2018 omogućava da su rezultati koje daje Agencija priznati svugdje u svijetu bez naknadnog preispitivanja, što je od velikog značaja i za samu državu BiH. Podaci monitoringa AVP Sava se koriste kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou za pripremu pojedinih projekata, izvještaja, planova upravljanja (Dunav i Sava), a podaci se uredno dostavljaju i međunarodnim komisijama (Savska, ICPDR).

“Mi smo nedavno imali nadzorno ocjenjivanje od Instituta za akreditiranje BiH kada je provjereno u svim aspektima koliko je taj standard ispoštovan, koliko je naš sistem upravljanja kvalitetom funkcionalan. Stalno radimo na poboljšanju sistema upravljanja kvalitetom”, istakla je Sejdić dodajući da imaju 56 akreditiranih metoda, odnosno 85 parametara.

U ovoj godini se, dodala je, ispitivanja obavljaju na 44 vodotoka, na 61 mjernom mjestu, odnosno na 17 mjernih mjesta podzemnih voda na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH.

Sejdić je podsjetila da je ova laboratorija do 1992. godine radila u krugu sarajevskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda te da je tokom rata u potpunosti devastirana. Tokom 2006. prostor laboratorija je obnovljen sredstvima iz plana firme, a veći dio opreme tada je doniran od Evropske unije, po programu CARDS 2003.

“U isto vrijeme formirao se tim mladih stručnih ljudi i krenulo se s ozbiljnim radom. Tako je od 2007. godine Laboratorija za vode Agencije za vodno područje rijeke Save preuzela sve vrste ispitivanja površinskih voda na području za koje je nadležna Agencija”, rekla je Sejdić za Fenu.

Komunalno preduzeće JP RAD d.d. krajem 2020. godine apliciralo je na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša FBiH sa projektom pod nazivom „Razvoj sistema prikupljanja i odvoz selektiranog otpada“.
 
U martu 2021. godine potpisan je ugovor o dodjeli sredstava i sufinansiranju projekta od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH u iznosu od 80.000,00 KM.
Ukupna vrijednost projekta je 186.550,65 KM sa PDV-om.
 
Usklopu projekta realizovane su sljedeće aktivnosti:
1. NABAVKA POSUDA
U toku 2021. godine preduzeće je izvršilo nabavku posuda (kontejneri 20 kom, komposteri 190 kom, žute kante 200 kom, zelene kante 450 kom), a sve navedeno u vrijednosti od 56.329,65 KM sa PDV-om.
2. NABAVKA VOZILA
Dana 03.12.2021. god. izvršena je primopredaja novog komunalnog vozila IVECO, sa novom nadogradnjom 7m3 nabavljenog putem javne nabavke gdje je kao najpovoljniji ponuđač bila firma Wintec doo Sarajevo. Vrijednost nabavljenog vozila je 130.221,00 KM sa PDV-om.
 
Nabavka namjenskog vozila predstavlja značajno unaprijeđenje u našem radu i našoj usluzi prema korisnicima štopodrazumijeva:

- Uslovniji rad za naše uposlenike;

- Do stupnost naše usluge odvoza otpada u svim dijelovima Općine Tešanj;

- Razvoj sistema prikupljanja selektiranog otpada;

- Optimizacija troškova preduzeća.

Svaki treći građanin svjesno daje novac ili poklon, odnosno mito za zdravstvenu uslugu, pokazali su rezultati istraživanja “Korupcija u zdravstvu iz perspektive pacijenata i građana u BiH prije i tokom Covid-19 pandemije” koje je danas prezentovano u Banja Luci na konferenciji za medije.

Ova analiza objavljena u okviru projekta “Virus za koji ima lijek!” kojeg provodi udruženje Stop mobbing i udruženje za razvoj društva Kap.

Tokom prezentacije rezultata istraživanja, rečeno je da je subjektivno mišljenje građana o prisustvu korupcije u zdravstvu izrazito visoko. U Republici Srpskoj čak 82,50% ispitanika smatra da je korupcija prisutna “previše”. Ovakvo mišljenje dijeli 70, 6% ispitanika Federaciji BiH.

Predsjednica udruženja Stop mobbing, Anica Ramić, rekla je da u RS pacijenti najviše daju mito u vidu poklona (56%), a u vidu novca (44%)

“Pacijenti u Republici Srpskoj su se izjasnili da najčešće daju mito za operativni tretman i to 51% od ukupnog broja onih koji su se izjasnili da jesu dali mito, a 48% daju mito za dijagnostiku”, rekla je Ramić.

Slični podaci su i u Federaciji gdje poklon i novac za uslugu pacijenti daju u skoro istom procentu (47 i 45%).

Prema riječima članice udruženja Kap, Merime Spahić, ispitanici iz FBiH koji su imali iskustvo sa davanjem mita, takođe su uglavnom davali novac ili poklone za operativne tretmane (52, 7 %), za dijagnostiku (37, 2%) dok se nekolicina izjasila da su dali mito i za dijagnostika i operativni tretman.

“Kada objašnjavaju zašto daju mito, pacijenti navode, pored ostalog: “Dala sam mito da osiguram da dr. bude uz mene za vrijeme poroda”, “Dala sam mito zbog bolje njege i brige o pacijentu i davanja antibiotika”, “Nisam dala mito, ali me je doktor pozvao u kancelariju i u 4 oka rekao da treba prije operacije dati ‘miraz”, “Dao sam mito za liječenje majke”, “Dao sam mito za pregled ljekara i da pacijenta puste na vankantonalno liječenje jer nemaju aparate u mom kantonu”, citirala je Spahić.

Tokom prezentacije rezultata analize koja je provedena na uzorku 2.000 ispitanika, rečeno je da “na svoje insistiranje u RS mito daje 43% ispitanih građana, a 56% na insistiranje zdravstvenog radnika”. U FBiH 55% ispitanih građana dalo je mito samoinicijativno, a 26% na insistiranje zdravstvenog radnika.

U narativnim odgovorima gdje su anketirane osobe objašnjavale svoju percepciju davanja mita, prednjači mišljenje da “nije moguće drugačije dobiti zdravstvenu uslugu, termin za pregled ili operaciju bez mita”.

Na pitanje- da li ste prijavili korupciju u zdravstvu u RS, 100 posto odgovora glasi “ne”, dok se u FBiH od ukupnog broja ispitanika, svega njih 7% izjasnilo da jesu prijavili korupciju ali da takva prijava nije urodila plodom.

Pacijenti su svjesni da je davanje mita krivično djelo i to 89% ispitanika u RS i 83% ispitanika u FBiH, ali ipak na pitanje- da li treba prijaviti slučajeve korupcije u zdravstvu, u RS 76% ispitanika smatra da treba dok njih 19% vjeruje da je “dio domaće tradicije da se časti”.

U FBiH su slični rezultati gdje 77% anketiranih smatra da treba prijaviti korupciju, 8,6% vjeruje da je dio domaće tradicije da se časti dok 13,5% ispitanika nema stav o ovome.

U dijelu pitanja koji se odnose na pružanje zdravstvene usluge i korupcije tokom pandemije, 89% ispitanika u RS je navelo da su im bile uskraćene zdravstvene usluge, a u FBiH 36% ispitanika.

Od broja osoba koje su se izjasnile da su im bile uskraćene usluge u javnom zdravstvu u RS. 83 % njih je navelo da su im uskraćene zdravstvene usluge ljekara specijaliste.

Takođe, od broja osoba koje su se izjasnile da su im bile uskraćene usluge, i u FBiH je 64.6 % ispitanika navelo da im je uskraćen pregled specijaliste i čak 8,4% pacijenata kojima su bile uskraćene operativne usluge.

“Na pitanje da li se liječite u privatnom zdravstvu iako plaćate javno zdravstvene usluge, u RS je 83 % ispitanika je navelo da se liječe privatno. U FBiH je taj procenat 78 posto”, rekla je Anica Ramić i postavila pitanje opravdanosti plaćanja usluga javnog zdravstva.

Subjektivno mišljenje građana i pacijenata u RS je da izrazito povećana korupcija u zdravstvu tokom pandemije i to 91,90 % ispitanika, dok 43,4% ispitanika u FBiH smatra da je korupcija povećana iako 51,7% osoba nema mišljenje o ovom pitanju.

Preporuke

Ova analiza ima poseban značaj jer je realizirana u vrijeme Covid-19 pandemije i nedvosmisleno ukazuje na veliko nezadovoljstvo pacijenata zdravstvenim uslugama, ističe se nepovjerenje u sistem zaštite prijavitelja korupcije, zbog čega pacijenti smatraju da je jednostavnije dati kovertu i barem trenutno dobiti određenu zdravstvenu uslugu.

Problematika koja se pokazala važnom u ovoj analizi je da javnost nije informisana gdje i kako može doći do definicija, zakona i drugih informacija o tome šta znači korupcija u zdravstvu, kako je prepoznati, kako reagovati u takvim slučajevima, odnosno koja prava pacijenata se krše u slučaju traženja mita i kome se u konačnici obratiti u tom slučaju.

Analizirajući zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini, ostaje otvoreno pitanje – na koji način i kojim aktima je u samim zdravstvenim ustanovama regulisano pitanje načina postupanja po prijavi za korupciju? Činjenica je da većina zdravstvenih ustanova nema usvojen ni Pravilnik o prevenciji i borbi protiv korupcije, što bi moglo da predstavlja jedan od značajnih mehanizama za prevenciju i borbu protiv korupcije unutar samih ustanova.

U pogledu zakonske legislative, akcenat bi u budućnosti trebao biti stavljen na obavezu donošenja Zakona o pravima, odgovornostima i obavezama pacijenata za RS, kakav ima FBiH. Usvajanje navedenog Zakona predstavljalo bi donošenje važnog antikorupcionog akta.

Istovremeno, u FBiH je važno usvojiti Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, kakav ima RS, kako bi se ohrabrili građani da prijave korupciju u zdravstvu.

Analiza je objavljena u okviru projekta “Virus za koji ima lijek!” koga provodi udruženje Stop mobbing i udruženje za razvoj društva Kap, uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije”, koga implementiraju Centri civilnih inicijativa (CCI), kao vodeći partner.

Cjelokupna analiza je dostupna u online formi na Facebook stranicama UG Stop mobbing i udruženja Kap, a u printanom formatu će biti dostavljena svim nadležnim institucijama koje se bave javnim zdravstvom u BiH.

(fokus.ba)

Iako je Ministarstvo finansija Federacije BiH (FBiH) uplatilo novac poštama i bankama za isplatu novembarskih penzija, isplata će početi u ponedjeljak, 6. decembra.

Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objasnili su da, kada se dogodi da peti u mjesecu pada u nedjelju, kao što je sada slučaj, isplata penzija počinje u ponedjeljak, navode federalni mediji.

"Iako je novac uplaćen bankama i poštama, postoje dodatni poslovi koji se moraju obaviti, tako da će isplata decembarskih penzija početi 6. decembra", rečeno je iz Federalnog zavoda PIO.

Federalno Ministarstvo finansija juče je za isplatu penzija uplatilo bankama 139,9 miliona KM, a u srijedu je poštama za ove namjene prebačeno 49.684.480 KM.

Ukupno je za novembarske penzije u FBiH obezbijeđeno 189,6 miliona KM.

Osnovni sud u Prijedoru potvrdio je optužnicu protiv specijaliste epidemiologije i načelnika Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Prijedor čiji su inicijali O.M. iz ovog grada u vezi sa propadanjem 1.342 doze vakcina protiv kovida 19, objavilo je prijedorsko Okružno javno tužilaštvo.

Optužnica tereti O.M. da je od polovine marta do 12. aprila u svojstvu službenog lica svjesno prekršila Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i tri interna akta jer je donijela odluke da se vakcine "sputnjik ve", umjesto u profesionalni frižider, odnosno zamrzivač, marke "Esmas", smjeste u frižider "beko" koji nije namijenjen za profesionalnu upotrebu.

"Svjesno je donijela i odluku da se rashladni uređaj `beko` priključi na neadekvatan UPS stabilizator zajedno sa još jednim frižiderom, ne obezbjeđujući pritom stalni nadzor nad smještenim vakcinama radi reagovanja i priključenja na agregat u slučaju eventualnog prestanka rada opreme, iako je bila dužna i mogla biti svjesna da usljed toga može doći do štete", navedeno je u optužnici.

Dalje je ukazano da je od 10. do 12. aprila došlo do kvara zamrzivača "beko" u kojem su vakcine bile smještene, usljed čega je prekinut hladni lanac, pa su 1.342 doze postale neupotrebljive, zbog čega veći broj građana nije primio drugu dozu, a nastupila je i imovinska šteta za Republiku Srpsku od 45.011 KM.

Licu O.M. stavljena su na teret krivična djela nesavjestan rad u službi i nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije.

Za oba krivična djela zaprijećena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine.

Protiv drugog lica obuhvaćenog istragom čiji su inicijali S.J. iz Prijedora, tužilac je donio naredbu o obustavi istrage jer nije bilo dovoljno dokaza da je lice počinilo krivično djelo.

Evropska unija (EU) je doznačila još 2,5 miliona eura humanitarne pomoći za podršku ugroženim izbjeglicama i migrantima u Bosni i Hercegovini, prenosi Anadolu Agency (AA).

Procjenjuje se da se više od 1.000 ljudi nalazi izvan privremenog smještaja, sa ograničenim pristupom osnovnim uslugama. Izloženi su sve hladnijem vremenu jer dolazi zima te brojnim rizicima po pitanju zaštite, dok situacija sa djecom bez pratnje zahtijeva posebnu pažnju.

Janez Lenarčič, komesar za upravljanje krizama, izjavio je da je oko 4.000 izbjeglica i migranata ostalo bespomoćno u Bosni i Hercegovini.

"Mnogi od njih spavaju na otvorenom, potrebno im je sklonište, hrana, voda, sanitarne usluge, zdravstvene usluge, zaštita i odjeća. Kako bi se pozabavila ovim potrebama, EU je spremna da nastavi pružati humanitarnu pomoć. Dostojanstvo i bezbjednost svih osoba, posebno onih najugroženijih, mora se osigurati i zaštititi sve vrijeme. Humanitarnim partnerima potreban je puni pristup ljudima kojima je potrebna pomoć, gdje god oni bili", kazao je Lenarčič.

Suma od 2,5 miliona eura koja je upravo dodijeljena pružit će dalju podršku u smislu rada na terenu i zaštite, uključujući zaštitu djece, te podršku djeci bez pratnje, kako u centrima tako i izvan njih. Ovaj novac će se iskoristiti i za hitno potrebnu zdravstvenu zaštitu, koju je pogoršala pandemija COVID-19, uključujući psihosocijalnu podršku i pomoć za mentalno zdravlje.

Od početka 2018. godine, u Bosnu i Hercegovinu je stiglo preko 84.120 izbjeglica i migranata zapadnobalkanskom migracionom rutom. Od tada EU usko sarađuje sa UN-ovim agencijama, drugim humanitarnim organizacijama i bosanskohercegovačkim vlastima kako bi zadovoljila humanitarne potrebe izbjeglica i migranata. Od početka 2018, EU je obezbijedila 101,85 miliona eura direktno Bosni i Hercegovini i uz pomoć partnerskih organizacija, uključujući iznos od preko 16 miliona eura humanitarne pomoći.

Nakon ublažavanja mjera ograničenog kretanja zbog bolesti COVID-19, povećao se broj pridošlica. Iako se humanitarna situacija poboljšala, neke izbjeglice i migranti i dalje spavaju na otvorenom u neadekvatnim uslovima. Zbog toga EU poziva vlasti Bosne i Hercegovine da nađu odgovarajući smještaj svima kojima je potreban. Nedavno otvaranje novog prihvatnog centra u Lipi, sa kapacitetom za 1.500 migranata, važan je korak u tom smjeru.

Humanitarna pomoć EU fokusira se na pokrivanje najnužnijih potreba, kao što su usluge primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, ograničavanje širenja pandemije koronavirusa i pružanje pomoći za mentalno zdravlje i psihosocijalna podrška. Pomoć se pruža i u vidu zaštite, kao što je identifikacija, upravljanje predmetima i upućivanje, podrška djeci bez pratnje i pomoć za preživljavanje osobama koje su na otvorenom, uključujući toplu odjeću, vreće za spavanje i hranu.

Javni dug Bosne i Hercegovine na dan 30. juna ove godine dosegao je skoro 13 milijardi maraka. Brojke su zabrinjavajuće i pokazuju da duguje država, kantoni, općine, entiteti, a ponajviše entitet Republika Srpska. Navodi se to u podacima Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, koji su u posjedu Agency Anadolije (AA).

– Stanje javne zaduženosti BiH 30. juna 2021. godine iznosi 12.822,72 miliona KM, od čega je vanjski dug 9.316,11 miliona KM ili 72,65%, dok je unutrašnji dug 3.506,61 miliona KM ili 27,35% od ukupne javne zaduženosti. U odnosu na 31.decembar prošle godine javni dug se na dan 30. juna povećao za 629,74 miliona KM ili 5,16%, s tim da se vanjski dug povećao za 617,85 miliona KM ili 7,10%, a unutrašnji dug za 0,34% ili 11,89 miliona KM – navodi se u podacima Ministarstva finansija BiH.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Republika Srpska učestvuje sa 49,82% i duguje 6.388,53 miliona KM, Federacija BiH sa 49,29% ili 6.319,98 miliona KM, institucije BiH sa 0,50% koje su dužne 64,63 miliona KM i Distrikt Brčko BiH sa 0,39%, odnosno 49,58 miliona KM.

Ono čega se bh.građani plaše, ali i kreditori, jeste ko će servisirati ovaj dug. Prošle sedmice predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) na sedam adresa nadležnima u Bosni i Hercegovini uputili su pismo u kojem izražavaju zabrinutost zbog urušavanja rada Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO). Od ranije je poznato kako Vlasti Republike Srpske namjeravaju sa državnog nivoa prebaciti na nivo ovog entiteta skoro 128 zakona i drugih podzakonskih akata. Tako Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, jasno je kazao da želi UIO, ali i svoju vojsku, policiju, RAK, CiK i sve ostale agencije koje su na nivou države.

Ono što je sigurno jeste da po podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, RS duguje duplo više od Federacije BiH po glavi stanovnika.

Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i trezora BiH, unutrašnji dug BiH na dan 30. juna iznosio je 3.506,61 milion KM i povećan je za 11,89 miliona KM ili 0,34% u odnosu na stanje na dan 31. decembar prošle godine. U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti na dan 30. juna ove godine, Federacija BiH učestvuje sa 33,90% i duguje 1.188, 54 miliona KM , RS sa 66,06% koja se zadužila 2.316, 58 miliona KM, te Distrikt Brčko BiH sa 0,04%, odnosno 1,39 miliona KM.

– U periodu januar – juni 2021. godine Vlada RS-a emitovala je obveznice u iznosu od 44,86 miliona KM, a Vlada Federacije BiH 90,00 miliona KM. U istom periodu Vlada RS-a imala je četiri aukcije trezorskih zapisa u iznosu od 115,32 miliona KM, a Vlada Federaciji BiH dvije aukcije trezorskih zapisa u iznosu 100,00 miliona KM. U posmatranom periodu vlade entiteta i Distrikta nisu se zaduživale po osnovu dugoročnih kredita u zemlji. U periodu januar – juni 2021. godine vlade entiteta i Distrikta su servisirale obaveze po osnovu unutrašnjeg duga BiH u iznosu od 324,84 miliona KM i to po osnovu glavnice 289,74 miliona KM, a po osnovu kamate 35,10 miliona KM. Federacija BiH je platila 175,58 miliona KM po osnovu glavnice i 8,00 miliona KM po osnovu kamate, RS-a 113,80 miliona KM po osnovu glavnice i 27,07 miliona KM po osnovu kamate i drugih troškova, a Distrikt 0,36 miliona KM po osnovu glavnice i 0,03 miliona KM po osnovu kamata – navodi se u podacima Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ i o vanjskom dugu Bosne i Hercegovine je na dan 30. juna iznosio 9.316,11 miliona KM, a isti obuhvata vanjski državni dug u iznosu od 8.279,50 miliona KM, koji je alociran na Federaciju BiH u iznosu od 5.131,34 miliona KM, RS iznosi 4.071,95 miliona KM, Brčko Distrikt BiH dužan je 48,19 miliona KM i institucije države Bosne i Hercegovine 64,63 miliona KM.

U stanju vanjskog duga Bosne i Hercegovine najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 29,11%, Evropska investiciona banka sa 21,84%, Evroobveznicе RS-a sa 9,83%, Međunarodni monetarni fond sa 9,74%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,09%, Pariški klub sa 5,61%, a što predstavlja 83,22% ukupnog stanja vanjskog duga.

Servis vanjskog duga Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2021. godine iznosio je 402,48 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosi 337,06 miliona KM ili 83,75%, a na kamatu 65,42 miliona KM ili 16,25%. U ukupnom iznosu servisa vanjskog duga BiH, Federacija BiH učestvuje sa 65,70%, RS-a sa 32,50%, dok institucije BiH i Distrikt Brčko BiH učestvuju sa 0,92%, odnosno 0,88%. Učešće javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 36,01%.

U ukupnom stanju vanjske zaduženosti na dan 30. juna ove godine, po osnovu novih kredita, 53,69% odnosi se na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, 34,17% na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 12,14% angažovano za privredne djelatnosti.

– U periodu od 01.01.-30.06.2021. godine angažovano je 924,93 miliona KM kreditnih sredstava. Od ukupnog iznosa povučenih kreditnih sredstava 63,44% se odnosi na Euroobveznicu RS-a, 11,33% na EBRD, 10,41% na WBIBRD, 7,22% na kredite EIB-a, dok se na ostale kreditore odnosi 7,60% (KfW, OPEC, Saudijski fond, Vlada Japana, CEB, IFAD i WBIDA). Od ukupno povučenih sredstava u periodu januar – juni 2021. godine, 68,78% se odnosi na projekte usmjerene na javni sektor, 28,28% se odnosi na infrastrukturne projekte, te 2,94% na privredne djelatnosti – piše u podacima Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) je priredio Radionicu za predstavnike općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona na temu pripreme Nacrta Strategije ruralnog razvoja ovog Kantona, kao jednog od strateških planskih razvojnih dokumenata za narednih pet godina.

 Multidisciplinarni pristup

Kako je istakao direktor Instituta dr. Senad Huseinagić, ruralni razvoj je mnogo više od poljoprivrede, pa mu se zato mora pristupiti multidisciplinarno, kroz više segmenata razvoja.

Izrada ovog dokumenta je povjerena INZ-u, a u njegovoj izradi radi tim desetak stručnjaka, koje predvodi prof.dr. Nezir Tanović. U timu su, osim predstavnika Instituta, predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, Federalnog poljoprivrednog i Zavoda za agropedologiju, BH Šuma, federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo.

- Zeničko-dobojski kanton je prvi u BIH uoči bliskost i simbiozu između značaja poljoprivrede i značaja poboljšanja života na selu, istakao je tokom prezentacije jedan od recenzenata Strategije prof.dr. emeritus Vjekoslav Selak.

Akteri Radionice istakli su neophodnost da se Zeničko-dobojski kanton transformira iz primarno industrijskog u kanton proizvođača hrane, jer za to ima sve preduvjete i osnove.

- ZDK ima potencijale za proizvodnju i izvoz. Za sada samo proizvodi krompir i luk u dovoljnim količinama.

Čak 85 posto hrane se uvozi, a čak 55 posto obradive zemlje stoji neiskorišteno, ističe prof.dr. Nezir Tanović, Rukovodilac tima koji izrađuje Strategiju.

I pored toga, postoje pozitivni primjeri, kao što su plastenička proizvodnja i jagodičasto voće koji su lideri ruralne proizvodnje. Također, istaknuto je da samo jedan proizvođač gljiva u Šijama kod Tešnja ima proizvodnju koja je veća od svih ostalih proizvođača u FBIH.

Prostora za napredak ima mnogo

- Organska proizvodnja, proizvodnja mesa, proizvodnja i prerada peradi su ono po čemu je ZDK lider, ali prostora za napredak ima još mnogo, ističe Tanović, dodajući da i pored toga neshvatljivo malo ima registrovanih poljoprivrednih obrta.

Senada Sejmenović, stručna savjetnica u Službi za privredu i upravljanje razvojem Grada Zenice za poljoprivredu sugerirala je niz potrebnih procesa na područja Grada Zenica, poput zone Eko parka Tvrtkovac, i pohvalila potrebu da postoje i osobe i dokumenti savjetodavnog tipa za ovu oblast.

Učesnici pohvalili strateški pristup, te izrazili želju da se unaprijedi način implementacije i „spuštanja“ ove buduće Strategije na lokalni nivo.

Izet Bašić, pomoćnik načelnika Zavidovića istakao je da je neophodno posebnu pažnju posvetiti problemu odlaska i projektima koji će zaustaviti odlaske sa sela.

Nakon što lokalne zajednice dodatno pošalju svoje sugestije i dopune, finalna verzija Nacrta biće upućena prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Kantona na usvajanje.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane