A.A.

A.A.

Projekat Jačanje uloge mjesnih zajednica (MZ) u Bosni i Hercegovini (BiH) je zajednički projekat Vlade Švicarske i Švedske, koji realizuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i ulazi u drugu fazu realizacije. Partner na projektu je Općina Tešanj sa pet partnerskih mjesnih zajednica.
 
Ove sedmice, partnerskim mjesnim zajednicama dodijeljeni su kompleti informatičke opreme koji sadrže desktop računar, laserski multifunkcionalni uređaj, monitor i tablet.
 
Vrijednost dodijeljene opreme je 15.678 KM. Ovom dodjelom ispunjen je cilj da sve mjesne zajednice sa područja općine Tešanj imaju potpuno novu i funkcionalnu opremu.
 
Projekat Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH podržava stvaranje osnaženih, rodno odgovornih mjesnih zajednica koje olakšavaju aktivno uključivanje građana u javni život.

 

Predstavnici Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam ZDK na čelu sa direktorom Refikom Zekovićem, posjetili su Općinu Tešanj te održali radni sastanak sa Općinskim načelnikom i članovima radnog tima za pripremu dokumentacije za izradu Prostornog plana općine Tešanj 2020-2040.
 
S obzirom da Prostorni plan spada u razvojne planske dokumente te se karakteriše kao strateški dugoročni planski dokument kojim se definišu osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljevi prostornog razvoja uređenja kao i zaštita, korištenje i namjena prostora, na sastanku je izvršena prezentacija samo nekoliko oblasti.
 
Prilikom prezentacije oblasti, a koje se tiču urbanih područja i građevinskih zemljišta izvan urbanih područja, saobraćaja, komunalne infrastrukture, energetske infrastrukture, te vode i prirodnih resursa, svi učesnici su uzeli aktivno učešće u diskusiji, te su tom prilikom definisani naredni koraci i obaveze.

 

Federalna vlada je utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, koji uređuje osnove ove podrške i osnovna materijalna prava za podršku porodicama s djecom, postupak, uvjete i način njihovog ostvarivanja, finansiranje, nadzor i druga pitanja.

Materijalna podrška porodicama s djecom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva podršku kroz materijalna davanja, a radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i u njihovom osposobljavanju za samostalan život i rad. Ova podrška ima za cilj da se svoj djeci osiguraju približno jednaki materijalni uvjeti za zdrav i pravilan psihofizički razvoj u porodici.

Prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica s djecom su dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, a ostvaruju se pod uvjetima, na način i po postupku utvrđenim ovim zakonom.

Kantoni utvrđuju i druga dodatna prava od onih utvrđenih ovim zakonom zavisno od njihovih materijalnim mogućnosti i drugih potreba porodica s djecom.

Osnovica za utvrđivanje visine naknada je prosječna neto plata u FBiH ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Pravo na dječji dodatak, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ostvaruje dijete do navršene 18. godine života. Dijete može ostvariti pravo na dječji dodatak ukoliko ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plate u FBiH za prethodnu godinu, te ukoliko nije smješteno u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana, a troškovi smještaja se djelimično ili u potpunosti osigurani iz budžetskih sredstava.

Pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji, u smislu ovoga zakona, ostvaruje porodilja koja nije u radnom odnosu, a radi porođaja i njege svakog rođenog djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Izuzetno, u slučaju da majka nije živa ili da je spriječena neposredno brinuti o djetetu ili da je napustila dijete, ovo pravo može ostvariti i otac djeteta pod uslovima propisanim ovim zakonom. Ovo pravo može se ostvariti ukoliko je korisnik prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje ili se nalazi na redovnom školovanju, odnosno ukoliko se na evidenciji Porezne uprave ne vodi kao zaposlena osoba, te ukoliko mjesečni prihodi po članu zajedničkog domaćinstva ne prelaze 20 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće u FBiH za prethodnu godinu prema podatku FZS.

Visina osnovnog dječjeg dodatka iznosi šest posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu. Korisnik ima pravo na uvećani dječji dodatak u iznosu od osam posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH ukoliko je dijete bez roditeljskog staranja, ili ukoliko mu je nadležna institucija, utvrdila invaliditet u procentu od 90 posto ili 100 posto, kao i dijete oboljelo od neke od bolesti koje se, prema propisima iz oblasti zdravstvene zaštite, svrstavaju u kategoriju bolesti većeg socijalno-medicinskog značaja, zaraznih bolesti, bolesti zavisnosti, sistemskih autoimunih bolesti ili neizlječivih ili teže izlječivih bolesti.

Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji isplaćuje se u visini 30 posto prosječne isplaćene neto plate u FBiH za prethodnu godinu, i ona će se isplaćivati 12 mjeseci. Prava na naknadu plate porodilja u radnom odnosu, za vrijeme odsustva s posla, radi trudnoće, porođaja i njege djeteta nastavit će se isplaćivati u skladu s propisima iz oblasti socijalne i dječije zaštite do početka primjene ovog zakona, nakon čega će se isto posebnim zakonom reintegrirati u sistem prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja.

Sredstva za ostvarivanje prava na dječji dodatak obezbjeđuju se u budžetu FBiH, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji obezbjeđuju se u budžetima kantona.

U obrazloženju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike stoji da je glavni cilj obezbjeđenje jednakih mogućnosti za djecu bez obzira na ekonomski status porodica, budući da je i dalje zastupljena praksa da neki kantoni obezbjeđuju materijalnu podršku, a drugi ne. To podrazumijeva da na nivou FBiH bude utvrđen minimum osnovnih prava iz oblasti zaštite porodica s djecom (na dječji dodatak i na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji), što doprinosi socijalno pravičnijem i fiskalno održivijem funkcionisanju sistema, ukidanju diskriminacije po osnovu mjesta življenja, te izjednačavanju prava djece u FBiH, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Meta, Facebookova matična kuća, saopštila je u srijedu da je maknula zlonamjerne mreže koje su se koristile raspravama o vakcinaciji kako bi uznemiravale stručnjake i unosile podjelu u društvo, što potvrđuje da dezinformisanje u vezi s pandemijom ne popušta.

"Vrijeđali su doktore, novinare i zastupnike nazivajući ih pristalicama nacizma jer su promovisali vakcinaciju protiv covida i tvrdeći da bi obvezna vakcinacija dovela do zdravstvene diktature", rekao je Mike Dvilyanski, direktor za istragu prijetnja, na konferenciji za novinare.

Ciljao je na mrežu povezanu s antivakserskim pokretom nazvanu "V_V", koju kalifornijska kompanija optužuje da vodi kampanju masovnog zastrašivanja i uznemiravanja istaknutih osoba u zdravstvu, medijima i u politici u Italiji i u Francuskoj.

Autori te operacije radili su koordinisano putem sistema za razmjenu poruka Telegrama, gdje su volonteri imali pristup popisima osoba koje su na meti i "formacijama" kako bi umakli Facebookovom automatskom otkrivanju.

Pritom su ostavljali komentare ispod poruka žrtava, umjesto objavljivanja sadržaja i mijenjali bi pojedina slova poput "vaxcinati" umjesto "vaccinati" za "vakcinisane osobe" na talijanskom.

Meta navodi i da je suzbila još jednu operaciju koordinisanu iz Kine koja se koristila lažnim računima kako bi promovisala lažnu informaciju.

Prenosili su poruke objavljene na profilu izmišljenog švicarskoj biologa o tome da Sjedinjene Države vrše pritisak na Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) kako bi odgovornost za koronu pripisala Kini.

Kina je zatim citirala tog lažnog biologa.

"To je bilo poput staklene dvorane u kojoj se samo jedna lažna osoba odražavala u nedogled", napominje Meta u saopštenju.

Kalifornijska kompanija utvrdila je povezanost ove operacije i zaposlenika kineske kompanije za računarsku bezbjednost Sichuan Silence Information Technology Co., kao i osoba povezanih s drugim kineskim kompanijama u svijetu specijalizovanim za infrastrukturu, piše portal index.hr.

U Sloveniji, koja ovih dana bilježi pad epidemioloških trendova u pandemiji koronavirusa, ali ima i dalje vrlo opterećen zdravstveni sistem, razmišljaju o svojevrsnoj novčanoj penalizaciji onih koji nisu vakcinisani, a završe u bolnici zbog COVID-19. To je u razgovoru za Slovenski radio potvrdila Bojana Beović, glavna infektologinja u vladinom savjetu za epidemiju, te predsjednica Ljekarske komore.
 
Uvjet za rad
- Na jednoj su strani oni koji su bili odgovorni i vakcinisali se, a na drugoj oni koji se ne žele vakcinisati, a unatoč tomu uživaju sve beneficije - kazala je Beović, dodavši da zato dolaze inicijative da nevakcinisani koji završe u bolnici plate dodatnu participaciju, odnosni dio troškova svog liječenja.

- Mislim da bi participacija za nevakcinisane bila pravedno rješenje - kazala je Beović.

Ona se ne zalaže za uvođenje obvezno vakcinisanje jer smatra da bi to imalo suprotan učinak i izazvalo javno protivljenje vakcinaciji.

- Obavezna vakcinacija u Sloveniji bi bilo moguće samo ako se o tome osigura opći društveni konsenzus, možda čak putem referenduma - navela je Beović.

Dodala je kako smatra da bi svojim zaposlenicima neki poslodavci trebali odrediti vakcinisanost kao uvjet za rad, ali samo ako za to postoje zakonske mogućnosti.

Konačna odluka
Slovenska vlada donijela je prije dva mjeseca odluku o obveznoj vakcinaciji protiv COVID-19 za zaposlene u državnoj upravi, ali ju je, do konačne ocjene o tome je li to u skladu s ustavom, suspendirao ustavni sud koji će ovih dana o tome donijeti konačnu odluku.

U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno više od 2.100 novih zaraza koronavirusom, oko 500 manje u odnosu na stanje prije sedam dana, a i drugi epidemiološki indikatori su u silaznoj putanji. Broj hospitaliziranih još nije počeo padati, ali se smatra da je dosegnuo vrhunac.

(avaz.ba)

Obavještavamo sve demobilisane borce mlađe od 57 godina života koji su ostvarili pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu da su na osnovu Uredbe o novčanoj egzistencijalnoj naknadi obavezni u periodu od 01.12. do 31.12. dostaviti ažuriranu dokumentaciju i to:

   - Uvjerenje MUP-a o kretanju (kao dokaz o prebivalištu)
   - Uvjerenje službe za zapošljavanje da su na evidenciji nezaposlenih osoba
   - Izjavu o članovima porodičnog domaćinstva i
   - Uvjerenje o prihodima zaposlenih, odnosno dokaz o nezaposlenosti punoljetnih članova domaćinstva (Za osobe koje nisu u radnom odnosu ili se ne vode na na Zavodu za zapošljavanje, potrebno je dostaviti Uvjerenje nadležne Porezne službe da li obavljaju samostalnu djelatnost vlastitim radom, da li imaju drugih prihoda na osnovu izdavanja u zakup poslovnih ili stambenih prostora, te da li se vode i od kada u jedinstvenom sistemu registracije poreznih obveznika, kada i od strane koga je izvršena zadnja uplata zdravstvenog osiguranja).

Red.

broj

VRSTA INFORMACIJE

DNEVNO STANJE

1.

Prirodne nepogode i druge pojave i događaji

/

2.

Stanje puteva

 

Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi i čisti.

Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh i čist.

Lokalni putevi: suhi i čisti.

Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima i bez posebnih ograničenja.

3.

Klimatološki i drugi uslovi

 

Stanje u 07:00 sati: umjereno oblačno;

-Temperatura zraka u 07:00 sati: 3ºC;             

-Relativna vlažnost: 63%;

-Relativni pritisak: 1012mbar;

-Pravac i brzina vjetra: - m/s;

-Količina padavina za protekla 24 sata: - lit/m2;

-Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA, TEŠANJKA – U granicama normalnog. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 94 cm.

4.

Informacije iz Policijske uprave

 

U protekla 24 sata na području općine evidentirana je:

-          1 prijava građana.

5.

Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela

 

-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 60 intervencija, od toga 9 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 19 osoba.

-Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođene su 3 muške i 2 ženske bebe.

6.

Snabdjevanje energentima, vodom i stanje telefonskih veza

 

ELEKTRIČNA ENERGIJA– Uredno snabdjevanje.

VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava  zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

TOPLOTNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje.

TELEFONSKE VEZE-  Uredno funkcionišu.

7.

Ostale informacije

/

 

Predstavnički dom Federalnog parlamenta sinoć je na sjednici zaključkom zatražio od Federalnog ministarstva finansija stavljanje van snage Pravlnika o dinamici zamjene fiskalnih sistema u FBiH.

Zaključak Predstavničkog doma je usvojen, a federalna ministrica obećala je za govornicom da će to učiniti. 

Istim zaključkom je Vlada FBiH zadužena da uputi u parlamentarnu roceduru novi zakon o fiskalnim sistemima radi unapređenja postojećih rješenja u ovoj oblasti, a od Ministarstva finansija i Vlade je zatraženo donošenje provedbenih akata kako bi se mogao implementirati Zakon o eletronskom potpisu FBiH (Službeni glasnik BiH 91/06).

Predstavnički dom PFBiH također traži da u budžetu Federacije za iduću godinu bude planiran potrebni novac za subvencioniranje obaveza prilagođavanja fiskalnih kasa, odnosno za provedbu sistema nakon usvajanja zakona o fiskalnim sistemima.

 

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) od jutros provode akciju na području Grada Zenica, koja za cilj ima pretres prostorija te hapšenje osumnjičenih za navodne malverzacije počinjene u Javnom komunalnom preduzeću “Zenica-trans prevoz putnika”, potvrdila je Feni portparolka Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona Asmira Redžić.

– Mogu samo potvrditi da je akcija u toku te da ćemo više informacija znati nakon njenog okončanja – istakla je Redžić. SIPA je početkom godine iz Gradske uprave Zenica te pomenutog preduzeća izuzimala dokumentaciju, a meta istražitelja bilo je izuzimanje Autobuske stanice Zenica od strane Grada.

Tužilaštvo ZDK-a provodilo je istragu protiv zeničkog gradonačelnika Fuada Kasumovića i njegovih saradnika, među kojima i protiv gradskog pravobranioca Zlatka Osmanovića, tadašnjeg direktora “Zenica-transa” Besima Husakovića, predsjednika Nadzornog odbora Vahdeta Drine…

U projektu, kojeg zajednički provode Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), njeno Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), te Savez Udruženja pčelara u Zeničko - dobojskom kantonu, predstavnicima šesnaest općinskih pčelarskih udruženja iz cijelog Kantona uručeno je 3.500 sadnica pitomog kestena (Castanea sativa).

Manje migracija, zdravije košnice

- Svrha projekta je da ovaj prostor obogatimo medonosnim biljem, a jedna od tih drvenastih biljki je pitomi kesten, izuzetno medonosan, dajući izuzetno velike količine polena i veoma kvalitetan, i jako cijenjen med kod krajnjih potrošača, ističe Kasim Velić, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.

On je istakao da će Institut i za naredne godine kandidovati kod nadležnih iste ili slične projekte, kako bi se prostor Zeničko-dobojskog kantona obogatio medonosnim biljem, te kako bi pčelari sa područja ovog kantona imali manje potrebe za migracijama na druga područja BiH, a time i izlaganje troškovima i potencijalnim bolestima.

Munib Husejnagić, predsjednik Saveza Udruženja pčelara ZDK ističe da je "svima poznato u kakvim uvjetima živimo i radimo, od promijenjene klime, zagađenja, te je ovo jedan veliki doprinos svih učesnika u akciji kako bi pčelarima omogućili dodatnu pašu za njihove pčele, ali i zasadili korisno bilje čiji se plodovi mogu koristiti za ljudsku ishranu, te osigurali dodatne izvore kisika u doba devastirane prirode".

- Ovo je zaista izuzetno korisna akcija. mi smatramo da je ovo pilot projekat i želimo sa istim partnerima nastaviti ovakve aktivnosti i u budućnosti. Nadamo se da ćemo proširiti listu učesnika, uključiti i lokalne zajednice i federalno ministarstvo kako bi što više sadnica medonosnog bilja zasadili, ističe Husejnagić.

Tehnika i ljudstvo u službi zdravlja pčela

Među pčelarima poznato je da su "pčelarske paše" sve oskudnije, zbog promjene klimatskih uvjeta, pa ovakve aktivnosti pomažu da se ovaj problem prebrodi i stanje poboljša. kad se ima u vidu da najmanje 70 posto onog što jedemo iz prirode ovisi o pčelama kao oprašivačima, to govori o značaju ovakvog djelovanja.

Muhamed Gladan, rukovodilac Veterinarskog zavoda u okviru INZ-a ističe da dugi niz godina ovaj zavod i Institut u saradnji sa resornim kantonalnim ministarstvom podržava razvoj pčelarstva. Ove godine, kao suorganizatori Međunarodnog kongresa pčelarstva odlučili su se ići i korak dalje, zajedno sa kolegama iz Zavoda za zaštitu bilja krenuti u prvu fazu nabavke i dodjele medonosnog bilja.

- Naša podrška se posebno odnosi na zaštitu zdravlja pčela, i to kroz laboratorij za dijagnostiku zaraznih bolesti pčela, a time i očuvanje pčelinjeg fonda. Nažalost, rad ovog laboratorija pčelari još uvijek ne prepoznaju kao priliku za kvalitetniji i sigurniji proizvod. Dodatno, imamo vrhunske tehničke i ljudske kapacitete za otkrivanje patvorenog, "lažnog" meda, ističe Gladan.

Sadnice iz ovog kontigenta od 2.500 komada su dobili, po raspodjeli i omjeru Saveza udruženja predstavnici  udruženja "Api-Ze","Eko-pčela" i "Nemila" Zenica, "Bagrem" i "Matica" Kakanj, "Behar" Visoko, Udruženja pčelara Breza, "Bor" Olovo, "Matica-Ana Ari" Željezno Polje, "Žepče" Žepče, "Pčelar" Zavidovići, "Bagrem-Sivša" Usora, "Lipa" Doboj Jug, "Pčela" Tešanj, "Maglaj" Maglaj i "Polen" Vareš.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

 

Savjeti za sadnju pitomog kestena

Pčelarima, ali i svim koji se odluče za sadnju pitomog kestena iz INZ-ovog Zavoda za zaštitu bilja sugerišu da je prilikom sadnje, potrebno osigurati rahlo zemljište kako bi se korijen normalno razvijao u prvoj godini nakon sadnje. Jesen ja najbolji period za sadnju.Sadne jame moraju biti nešto veće 40 – 50 cm dubine i isto toliko širine. Potrebno je osigurati dovoljnu količinu humusa. Zemlji kojom se zatrpava jama oko sadnice poželjno je dodati 0,2 kg kompleksnih mineralnih gnojiva (NPK 0:15:30) i to na način da dodato đubrivo ne dolazi u dodir sa korijenom. Razmak sadnje mora omogućiti dovoljno širok hranjivi prostor i maksimalan razvoj krošnje.

- Prije same sadnje potrebno je prikratiti sve korijenske žile, a posebno one koje su oštećene prilikom vađenja iz rasadnika. Sadi se na istu dubinu na kojoj su sadnice bile u rasadniku. Prilikom same sadnje potrebno je oko samih žila dodati usitnjeno zemljište i lagano nagaziti kako ne bi oko žila ostali tzv vazdušni džepovi što bi otežalo prijem samih sadnica. Kada se sadi u jesen, što je i najpogodnije, sadnica se ne zalijeva, već se oko nje nabaci zemlja u vidu humka (visine 15 cm) i tako ostavi do proljeća. Na isti se način vrši sađenje i u toku zime. Ako se sadi u proljeće, oko svake sadnice napravi se ljevkasto udubljenje i zalije s 8 – 10 l vode. Kada zemlja upije vodu, udubljenje treba prekriti sitnom zemljom ili zrelim stajskim gnojem u sloju od 4 – 5 cm.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.