Svakim danom povećava se broj onih koji su napustili Bosnu i Hercegovinu. Pa iako je ova tema jedna od najaktuelnijih već godinama relevantne institucije je u potpunosti ignorišu i ne nude nikakva rješenja.

Tako je samo u šest godina prije pojave pandemije koronavirusa, prema podacima ankete o radnoj snazi koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, državu napustilo više od pola miliona osoba, piše Buka.

Odlazak je na kratko usporen prošle godine zbog pandemije i mjera koje su bile na snazi, ali je ponovo inteziviran tokom 2021.

Poređena radi podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH govore kako je, zaključno sa 30. novembrom 2020. godine, u Sloveniju otišlo 6.618 radnika, a samo u deset mjeseci ove godine čak 16.198 građana naše zemlje što je čak za 0,66 posto više u odnosu na 2018. godinu, koja je do sada bila godina s najviše ostvarenih posredovanja u zapošljavanju!

Adnan Ferhatbegović, inžinjer elektrotehnike koji se posvetio istraživanju demografskih prilika u našoj zemlji i regionu kaže da je neosporno da naša domovina svake godine gubi ogroman potencijal, ine samo to jer obzirom na ubrzano starenje preostale populacije, odnos penzionera i zaposlenih je iz dana u dan sve nepovoljniji – što prema važećim projekcijama znači da će PIO fond, ali i mnoge druge funkcije države doći u pitanje.

Nepovoljna klima za investiranje uslijed ogromne birokratske procedure, korupcija i privredni kriminal, te nestabilna politička situacija glavni su razlozi, koje Ferhatbegović navodi kao razlog nepostojanja stranih investicija u zemlji, što za posljedicu ima loše tržište rada, a potom i nedovoljno radnih mjesta i nizak standard zaposlenih.

“Ako broj od 16 000 zaposlenih građana Bosne i Hercegovine u Sloveniji stavimo u kontekst najvećih kompanija u zemlji, dolazimo do dva zaključka. Prvi je da je broj BH radnika koji je zaposlen u Sloveniji približno jednak ukupnom broju zaposlenih u 4 najveće kompanije u FBiH, a drugi da je ukupan godišnji prihod 4 najveće kompanije u FBiH oko 3 milijarde KM. Dakle, na godišnjem nivou gubimo otprilike 3 MILIJARDE KM koje bi bile generisane kroz nove vrijednosti koje bi ovi radnici kreirali u zemlji da su zaposleni. Pomnožimo ovaj iznos sa nekoliko decenija radnog staža i doći ćemo do nevjerovatno velikih iznosa od kojih se vrti u glavi. A to je gubitak u samo jednoj godini, i to u odnosu na jednu zemlju – gdje je ostatak EU i svijeta”, zaključuje Ferhatbegović i napominje da bi pored već rečenog ovi radnici, da su zaposleni u našoj zemlji, većinu prihoda trošili ovdje, čime bi se stimulisala ekonomija zemlje, a ovdje bi se plaćali i porezi i doprinosi. Nažalost, zaključuje, velika većina ovih radnika će za sobom “povući” i porodice, što problem čini većim i težim.

Nevjerovatno je, ističe, da ne postoji zabrinutost donosioca odluka, da skupštine kantona, entiteta i države ne zasjedaju po ovom pitanju.

“Apsolutno nestvarno i nadrealno. O ovom fenomenu šutnje nad najvećim problemom u istoriji Bosne i Hercegovine pisat će jednog dana istoričari, istraživat će taj fenomen bježanja od stvarnosti sociolozi”, kategoričan je Ferhatbegović.

I strategije koje rade naše institucije ukazuju na alarmantnu situaciju.

Spomenimo samo Strategiju zapošljavanja u Federaciji BiH za period od 2021. do 2027. godine koja kaže da bi Bosna i Hercegovina do 2040. godine mogla ostati bez 420.000 radnika!

“U apsolutnom smislu, sužavanje radno sposobnog stanovništva od 15. do 64. godine života donijet ie gubitak od preko 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine”, zaključeno je u ovom dokumentu, a podcrtano kako zapošljavanje ostaje naš gorućim izazovom, posebno kada je riječ o određenim grupama stanovništva, kao što su mladi, niskokvalifikovane osobe, žene i Romi, piše Buka.

Privredna društva iz Federacije Bosne i Hercegovine neće potpisati dobijene ugovore sa elektroprivredama u FBiH, prema kojima su cijene električne energije za privredu višestruko povećane i do 350 posto za pojedine kompanije.

Ovu odluku je donijelo Udruženje poslodavaca FBiH i pozvalo svoje članice, ali i sve druge kompanije u FBiH da ne potpišu nove ugovore sa višestruko uvećanim cijenama o nabavci električne energije sa elektroprivredama.

Iz UPFBiH još jednom pozivaju Vladu Federacije BiH da hitno poduzme sve neophodne mjere i da putem upravljačkih odbora u javnim elektroprivrednim preduzećima u FBiH donese odgovarajuće odluke kojima će se ograničiti rast cijena električne energije za privredna društva koja se ne snabdijevaju u okviru univerzalne usluge.

U tom smislu, povećanje cijena električne energije za pojedinog kupca električne energije u 2022. godini ne smije biti više od 20 posto, u odnosu na ugovornu cijenu za snabdijevanje električnom energijom koju je taj kupac imao na dan 01.09.2021. godine.

Ukoliko Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dozvoli povećanje cijena električne energije od 150 do 350 posto za privredna društva u FBiH, doći će do masovnog gašenja pogona, gubitka radnih mjesta i smanjenja plaća zaposlenima. Također će doći do smanjenja izvoza, a bit će i manje investicija u
nove pogone, tehnologije i nova radna mjesta.

Povećanje cijena električne energije privredi u FBiH vodi povećanju cijena hrane, roba i usluga koje plaćaju građani, koji će u stvari jedini biti pogođeni. Tako da bi troškovi života po jednom domaćinstvu na godišnjem nivou mogli rasti i više od 500 KM. To će rezultirati povećanom inflacijom, ali i biti karta u jednom pravcu za odlazak iz BiH mladih, kvalificiranih kadrova.

Vlada FBiH je jedina koja to može spriječiti. Pozivamo Vladu FBiH da hitnoreagira i ograniči povećanje cijena električne energije za privredna društva na maksimalno 20 posto.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je danas zatražila da se pripremi odluka o nepriznavanju tehničkog pregleda vozila, koji je napravljen izvan Federacije Bosne i Hercegovine, a sve do implementacije usaglašenog pravilnika o tehničkim pregledima vozila.

Kako su saopćili iz entitetske vlade, zadužili su Ministarstvo prometa i komunikacija da donese ovakvu odluku. To je učinjeno nakon što je usvojena informacija resornog ministarstva o poduzetim aktivnostima po ovom pitanju.

U informaciji je navedeno da je, kako je navedeno, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u saradnji s Federalnim ministarstvom unutrašnjih poslova pripremilo informaciju o mogućnosti obustave primjene obavještenja Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, a koja se odnosi na priznavanje tehničkih pregleda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

"Sačinjena (informacija, op. a.) je slijedom zaključaka Vlade FBiH, donesenih na 266. i 268. sjednici, a na osnovu kojih je Vlada uputila pismo Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kojim ga je upoznala o spornom obavještenju te je zatraženo njegovo povlačenje do pune implementacije pravilnika o tehničkim pregledima vozila", obrazloženo je.

Ukazano je da pravilnik, kako je istaknuto, nije implementiran u cijelosti te da nije osigurano funkcionisanje jedinstvenog informacionog sistema, kojim bi se rezultati mjerenja na uređajima direktno preuzimali, a kako bi mogućnosti zloupotreba i utjecaja na rezultate tehničke ispravnosti vozila bile svedene na minimum.

Kako su naveli u Vladi FBiH, također je sama obavijest Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine donesena pozivanjem na primjenu ovog pravilnika, što je upitno, i kao takvo neprihvatljivo u konkretnom slučaju.

S obzirom na to da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine do sada nije razmatralo ovo pitanje te da nije bilo reakcija mjerodavnih tijela na povlačenje sporne obavijesti, a uzimajući u obzir održane sastanke Ministarstva s Udruženjem stanica tehničkog pregleda vozila pri Privrednoj komori FBiH, kao i inicijative Udruženja osiguravajućih društava u FBiH, predloženo je donošenje odluke o nepriznavanju tehničkih pregleda s područja izvan FBiH, saopćili su iz Vlade FBiH.

(klix.ba)

Udruženje poslodavaca Federacije BiH organizuje sutra štrajk upozorenja polučasovnom obustavom rada u stotinama privrednih društava zbog ugovora koje su privredni subjekti dobili od elektroprivreda iz FBiH, a kojima im se cijena električne energije za naredni period povećava i 350 odsto.

Predstavnicima medija u Željezari Ilijaš izjavu će dati direktor Zlatan Šehić u 10.30 časova.

U “Arselor Mitalu” Zenica izjavu će dati generalni direktor Nikhil Mehta u 14.00 časova, a u poslovnoj zoni “Pobjeda” Tešanj novinarima će se obratiti Elvedin Ćosatović u 10.00 časova, najavljeno je iz ovog udruženja.

U “GS-TMT” Travnik izjavu će dati direktor Snježana Kupruner u 10.30 časova.

Štrajk upozorenja Udruženja poslodavaca FBiH zbog povećanja cijene struje za 350 posto.

Zbog izbora Trgovske gore za odlaganje nuklearnog otpada iz NE Krško, u Bosni i Hercegovini protestuju samo ekološka udruženja. Vlasti čak ni ne upozoravaju više Hrvatsku, a mnogi strahuju da je sve unaprijed dogovoreno.

Prije nekoliko dana u hrvatskim medijima se pojavila vijest da je gotovo 700 blokova sa otpadom iz nuklearne elektrane Krško krenulo put Trgovske gore, na granicu sa BiH, gdje bi bili uskladišteni. Opština Dvor u Hrvatskoj je prošle godine utvrdila prostorini plan u kojem je kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori označena kao buduće skladište radioaktivnog otpada niskog i srednjeg intenziteta, čije vlasništvo Hrvatska dijeli sa Slovenijom i koje mora uskladištiti do 2023.

Iako se ispostavilo da je vijest o početku prebacivanja otpada bila lažna, iz udruženja koja se bave zaštitom životne sredine u BiH poručuju da je bila smišljena, jer je stanovništvo uz rijeku Unu uznemireno a BiH ništa ne preduzima po tom pitanju.

„Smišljene provokacije”
“Takve provokacije imaju za cilj da slome otpor građana, da bi se stekao utisak da je to već gotova stvar. Iako daleko od gotovog, briga više je nerad bh. institucija. Koliko je diplomatija zakazala vidimo po tome što niti jedna zemlja nije otvoreno stala uz nas, tako da smo praktično prepušteni samovolji Hrvatske”, upozorava za DW Mario Crnković iz nevladine organizacije Green team, koja je od početka uključena u cijeli proces.

I zaista, BH diplomatija je u slučaju Trgovske gore pokazala da, ne samo da ne postoji, već da su ljudi koji su na ključnim mjestima, uglavnom nesposobni za bilo kakvu zaštitu, u ovom slučaju prirode – od entitetskih ministarstava, do Savjeta ministara, smatraju ekolozi. To, kako ističu, pokazuje i nedavna posjeta premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, gdje se pokazala sva nesposobnost i nezainteresovanost vlasti za ovo pitanje.

“Ovo pitanje trenutno nije problematično, ali u budućnosti može da stvori veliki probem. Imamo dobre razgovore i dogovore, da će naši stručnjaci učestvovati u razgovorima u Hrvatskoj, kako bi se smanjio prisutni strah. Moj poziv Vladi Hrvatskke je da pokuša da pronađe drugu lokaciju”, rekao je prvi čovjek Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, nakon sastanka s hrvatskim premijerom Plenkovićem.

No, odmah potom je Penković, u prisustvu Tegeltije, potvrdio ono što se znalo i ranije, da je kasarna Čerkezovac, već ranije izabrana kao lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i da se to po svemu sudeći, neće mijenjati.

“Vratiti Dubrovnikom”
Sa pravne strane gledano, smatra Vitomir Popović, član Pravnog tima iz BiH, država ne može mnogo da uradi, čak i da se otvori mogućnost arbitraže u ovom postupku, jer je Hrvatska pripreme počela još prije nekoliko godina, a prema dostupnim podacima, radovi na pripremanju bivše vojne kasarne, uveliko traju. Iako postoji odluka Predsjedništva BiH od prije nekolio godina, da se ovo pitanje hitno riješi sa Hrvatskom, do danas je ostalo samo na apelima, za koje nisu imali sluha sa druge strane.

“Ukoliko Hrvatska ne uvaži naše zahtjeve, onda nam slijedi obraćanje Međunarodnom sudu pravde. Druga mogućnost je da građani iz BiH podnesu tužbe protiv Hrvatske. Ona bi vjerovatno odbila to, tako da bi nakon toga bilo prostora da se tužbe podnesu Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu”, kaže Popović, navodeći da postoji i mogućnost reciprociteta, što bi bila zadnja opcija, u ovom trenutku možda najrealnija.

“Ukoliko se ne budu okanuli Trgovske gore, jednog dana mogu da dobiju nuklearni otpad iznad Dubrovnika, na najbližoj tački sa BiH. Jer ništa za nas nije manje vrijedan Novi Grad i Bihać, nego za njih Dubrovnik. To su legalne metode reciprociteta”, zaključuje Popović.

Opširnije OVDJE.

Skupština opštine Loznice donijela je u četvrtak odluku o stavljanju van snage odluke o donošenju prostornog plana grada Loznice od 29. jula 2021. godine, u kojem je bio i projekat Jadar, odnosno izgradnja rudnika litijuma kompanije Rio Tinto, a odluka je donijeta bez debate o toj temi, uprkos negodovanju pojedinih odbornika da se tome nije vodio pretres.

Predsjednica Skupštine opštine Loznica Milena Manojlović Knežević rekla je da je 46 odbornika glasalo za, od 54 prisutna odbornika, prenio je FoNet. Niko nije bilo protiv, ostali su bili uzdržani.

Odluka je donijeta, naglasila je Manojlović Knežević i istakla da se "dogovorila sa kim je trebalo da se dogovori" o načinu da se o toj temi ne vodi pretres. Podsjetimo, 29. novembra građani su protestovali u Loznici ispred skupštine grada, zahtijevajući povlačenje prostornog plana tog grada, kojim je bila predviđena izgradnja rudnika litijuma, a peticiju protiv prostornog plana u tom kraju potpisalo više od 5.000 ljudi, od ukupno 80.000 stanovnika.

Građani tog dijela Srbije, okupljeni u udruženja građana kao i opozicioni predstavnici i dio stručne javnosti, usprotivili su se izgradnji rudnika smatrajući da bi to imalo pogubne posljedice.

 Odbornici su predložili da se Skupština Loznice o tome izjasni i zatraži od Vlade Srbije da donese Uredbu kojim bi taj plan prestao da važi, ali su odbornici odbili da taj prijedlog stave na dnevni red sjednice, javio je FoNet.

Aktivista Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta izjavio je da odlukom Skupštine grada Loznice o stavljanju van snage prostornog plana u kojem je projekat Jadar nije riješen problem Rio Tinta u Srbiji, već je potrebno da Vlada Srbije poništi sve sporazume sa tom kompanijom i ukine svoju uredbu iz 2020. godine.

Jovanović je rekao da se Aleksandar Vučić ponaša kao malo dijete koje neće da primi "bocu, a onda primi sve odjednom" i da će učiniti sve i ispuniti sve zahtjeve samo da smiri situaciju do izbora. Odlukom Skupštine grada Loznica nije riješen problem Rio Tinta u Srbiji, zato ćemo se u subotu u 14 sati okupiti ispred Vlade Srbije i tražiti ukidanje i poništavanje svih sporazuma i obaveza kojim bi se Rio Tinto istjerao iz Srbije, rekao je Jovanović i naglasio da je potrebno da Vlada Srbije stavi van snage Uredbu o prostornom planu područja posebne namene za jadarit, koji je usvojen još 2020. godine.

Ovo nije kraj, nijedna normalna država ne prima u svoju kuću takvu kompaniju, osim Aleksandra Vučića, Ane Brnabić i Zorane Mihajlović. Nećemo stati dok to formalno-proceduralno ne završimo, zaključio je Jovanović a prenosi Glas Amerike.

Sud u Njemačkoj osudio je u četvrtak na doživotnu kaznu zatvora 31-godišnjeg muškarca koji je u februaru prošle godine automobilom uletio u masu na karnevalskoj proslavi u centralnoj Njemačkoj, prenosi Anadolu Agency (AA).

Regionalni sud u centralnom gradu Kaselu proglasio je Nijemca krivim po 89 tačaka optužnice za pokušaj ubistva.

Ulijetanje automobilom među ljude u Volkmarsenu, gradu sa oko 7.000 stanovnika, oko 280 kilometara jugozapadno od Berlina, dogodilo se na vrhuncu karnevalske proslave u Njemačkoj.

Niko nije smrtno stradao, ali je 90 ljudi povrijeđeno, od čega je 20 bilo hospitalizovano. Među gomilom je bilo i 26 djece.

Tužioci su optužili muškarca da je unaprijed planirao napad i postavio kameru u autu kako bi sve snimio. Muškarac, čiji identitet nije objavljen, tokom suđenja je odbio da svjedoči.

Sudije su donijele odluku da optuženi, koji je takođe osuđen po 88 tačaka za teške tjelesne povrede, snosi “posebno tešku odgovornost” za napad, što znači da neće imati pravo na automatski uslovni otpust nakon 15 godina, kao što je uobičajeno u Njemačkoj.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine danas će saznati protivnike u trećem izdanju Lige nacija, a žrijeb iz švicarskog Montreuxa neće prenositi nijedna televizijska kuća u našoj državi.

Naime, trenutno niko nema prava za reprezentativne utakmice koje se igraju pod okriljem krovne Evropske nogometne organizacije, odnosno UEFA-e, piše Klix.ba.

Naime, trenutno niko nema prava za reprezentativne utakmice koje se igraju pod okriljem krovne Evropske nogometne organizacije, odnosno UEFA-e.

Trenutno je raspisan konkurs za prijenose utakmica u periodu od 2022. do 2028. godine, a odluka o tome ko će dobiti prava trebala bi biti donesena do kraja ove godine. Identična situacije je i u našem regionu.

Konkurs uključuje prava na utakmice Evropskog prvenstva 2024. i 2028. godine, kvalifikacije za oba ta takmičenja, evropske kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2026. godine te tri izdanja Lige nacija – 2022/23., 2024/25. i 2026/27.

U ranijem četverogodišnjem periodu prava na utakmice Zmajeva imao je Sport Klub, odnosno Nova BH.

Podsjetimo, žrijeb grupa zakazan je za danas u 18 sati. Izabranici Ivayla Peteva nalaze se u drugom rangu Lige nacija i bit će nositelji svoje grupe. Nalazimo se u prvom jakosnom šeširu Lige B zajedno s Ukrajinom, Švedskom i Islandom i to su tri reprezentacije koje ne možemo izvući u grupi. S druge strane, mogući su dueli s dvije susjedne zemlje, pošto se Srbija nalazi u trećem jakosnom šeširu, a Crna Gora u četvrtom.

Liga B:

Šešir 1: Ukrajina, Švedska, Bosna i Hercegovina i Island

Šešir 2: Finska, Norveška, Škotska i Rusija

Šešir 3: Izrael, Rumunija, Srbija i Irska

Šešir 4: Slovenija, Crna Gora, Albanija i Armenija

Mečevi Lige nacija po grupama igrat će se od 2. juna do 27. septembra 2022. godine. Polufinali se igraju 14. i 15. juna 2023. godine, a finale 18. juna 2023. godine.

Prijenos večerašnjeg žrijeba grupa moći će se gledati na stranicama UEFA-e.

Iako je tržište BiH jedinstveno, kada je riječ o lijekovima to nije slučaj jer je razlika maloprodajne marže na njih između Republike Srpske i Federacije BiH čak sedam odsto.

Naime, nakon odluke Vlade Republike Srpske, maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj smanjena je sa 20 na 18 odsto, dok je u Federaciji BiH ona 25 odsto.

"To je ogromna razlika za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i stvara prostor za manipulativne radnje", rekao je za "Nezavisne novine" Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja "Misli dobro", koje je nedavno izradilo analizu koja je pokazala da građani BiH u odnosu na region plaćaju najviše cijene lijekova.

On smatra da Federacija BiH mora ići na smanjenje maloprodajne marže na lijekove, prije svega zbog stanovništva koje živi u tom dijelu BiH, ali i zbog činjenice što građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu.

"U Federaciji BiH, kada je riječ o tržištu lijekova, vlada popriličan haos, a da je tako govori i činjenica da među kantonima ima značajnih odstupanja u cijenama istog lijeka, što svakako odgovora veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka, koje ubiru ogroman profit", ističe Vukić.

U ovom udruženju smatraju da u Federaciji BiH i te kako ima prostora za smanjenje maloprodajnih marži jer činjenica je da apoteke u Republici Srpskoj profit mogu ostvariti i na maloprodajnoj marži od 18 odsto.

Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, naglašava da ova tematika nije u nadležnosti ove agencije, već nadležnih entitetskih ministarstava.

"Ali, ne vidim da tu može biti prostora za manipulaciju, jer se to odnosi na maloprodaju, odnosno na apoteke koje su locirane bilo u FBiH, bilo u RS. Nije to jedini način na koji se formiraju cijene. Svi se oni bore zbog tržišta da im proizvodi izlaze, pa su te marže i niže", rekao je Zolak za "Nezavisne novine".

Zahida Binakaj, član Radne grupe koja definiše i nadzire kontrolu cijena lijekova i medicinskih sredstava u BiH, kaže da u Hrvatskoj postoji stepenasta marža, koja kreće od 35 odsto, pa se snižava, što zavisi od ulazne cijene lijeka ili medicinskog sredstva, na način - što je lijek skuplji, marža je manja.

"Kada je lijek skuplji, na primjer, ako je nabavna cijena 100 maraka, radimo sa pet odsto marže", rekla je Binakajeva za "Nezavisne novine".

Prema njenim riječima, skoro nikada se u praksi u FBiH ne postavlja maloprodajna marža od 25 odsto.

"Možda tamo kad lijek košta marku ili dvije, jer mi na andolu ili kafetinu zaradimo po nekoliko feninga. Ja dolazim iz Tešnja, grada u FBiH, nama dolaze ljudi, recimo, iz Gradiške, Trebinja, pošto ne mogu da nađu određene lijekove", tvrdi ona, dok iz Federalnog ministarstva zdravstva nismo uspjeli dobiti stav do zaključenja ovog broja "Nezavisnih novina".

Trenutno, u Federaciji BiH maloprodajna marža na lijekove ubjedljivo je najveća u regionu s obzirom na to da u Crnoj Gori iznosi kao u Republici Srpskoj 18 odsto, dok je u Srbiji i Hrvatskoj diferencirana, što znači da što je cijena lijeka veća marža je manja.

(N.N.)