Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, u saradnji sa organima nadležnim za unutrašnje poslove, donio je Pravilnik o saobraćaju u zimskim uslovima. Ovim pravilnikom propisuju se pravila o odvijanju prometa u zimskim uvjetima, zimska oprema i period u kojem je obavezno posjedovanje i upotreba zimske opreme u prometu, ograničenja u prometu u zimskim uvjetima, način informiranja učesnika u prometu o privremenoj zabrani ili ograničenju prometa u zimskim uvjetima.

Pod zimskim uvjetima na cestama podrazumijeva se situacija kada:

a) pada snijeg i nalazi se na kolovozu;

b) na kolovozu ima ugaženog i zaleđenog snijega;

c) pada kiša i ledi se na kolovozu;

d) je kolovoz zaleđen.

Zimska oprema

U periodu od 1. novembra tekuće do 1. aprila naredne godine, bez obzira na vremenske uvjete, vozila, izuzev vozila kategorije “L”, “T” i “C”, moraju posjedovati opremu za promet u zimskim uvjetima.

Zimska oprema obuhvata: pneumatike za zimsku upotrebu (MS, M+S, M&S, Snow Winter i dr.) na svim točkovima vozila ili pneumatike za zimsku upotrebu (MS, M+S, M&S, Snow Winter i dr.) na pogonskim točkovima i lance za snijeg, odnosno druge uređaje za povećanje trakcije pripravne za postavlјanje na najmanje dva pogonska točka ili pneumatike za lјetnu upotrebu na svim točkovima s najmanjom dubinom profila od 4 mm i lance za snijeg, odnosno druge uređaje za povećanje trakcije pripravne za postavlјanje na najmanje dva pogonska točka.
Izuzetno van perioda iz stava (1) ovog člana, na dijelu ceste, kada na kolovozu vladaju zimski uvjeti, mogu se na točkove postaviti lanci za snijeg, odnosno drugi uređaji za povećanje trakcije.

Pneumatici na vozilima moraju odgovarati dimenzijama što ih je prijavio proizvođač, ovisno o najvećoj dopuštenoj brzini kretanja vozila i najvećem dopuštenom opterećenju osovina na kojima su pneumatici postavlјeni, te na istoj osovini vozila moraju biti jednaki po dimenzijama, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti, konstrukciji, marki, proizvođaču i tipu.

Ograničenja prometa

Za vrijeme zimskih uvjeta iz člana 2. ovog pravilnika zabranjuje se promet motornim i teretnim vozilima sa priklјučnim vozilom koja ne posjeduju zimsku opremu, kao i vozilima koja posjeduju a ne koriste zimsku opremu.

Izuzetno od stava (1) ovog člana, nadležni organ za unutrašnje poslove, u saradnji sa nadležnim organom za promet, može van perioda iz člana 3. stav (1) ovog pravilnika na određenoj cesti ili dijelu ceste, u određene dane ili u određenom periodu propisati posjedovanje i korištenje zimske opreme za pojedine kategorije vozila, bez obzira postoje li na toj određenoj cesti ili dijelu ceste zimski uvjeti.

U slučaju obimnijih snježnih padavina, većih snježnih nanosa, smetova ili pojave poledice nadležni organ za unutrašnje poslove, uz saglasnost nadležnog organa za promet, može privremeno zabraniti ili ograničiti promet za sva vozila ili pojedine kategorije vozila na određenoj cesti ili dijelu ceste.

Izuzetno od stava (3) ovog člana, nadležni organ za unutrašnje poslove može na licu mjesta privremeno zabraniti promet određenoj kategoriji vozila dok se ne steknu uvjeti za sigurno odvijanje prometa.

Nadležne institucije koje održavaju i upravlјaju cestama, u saradnji sa nadležnim organom za unutrašnje poslove, upoznat će javnost o privremenoj zabrani ili ograničenju prometa za sva vozila ili pojedine kategorije vozila na određenoj cesti ili dijelu ceste putem sredstava javnog informiranja i postavit će odgovarajuću prometnu signalizaciju.

Čišćenje vozila

Ovlašteno lice nadležnog organa unutrašnjih poslova će isklјučiti iz prometa motorno i priklјučno vozilo na kojem se nalazi snijeg ili led koji bi mogli utjecati na kretanje vozila u prometu, odnosno preglednost vozača i sigurnost drugih učesnika u prometu.

Prestanak važenja propisa

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o prometu u zimskim uvjetima (“Službeni glasnik BiH”, broj 13/07).

Građani BiH koji su zakazali termine za dobijanje radne dozvole za rad u Njemačkoj u sklopu Pravila za zapadni Balkan morat će se ponovo prijaviti.

Potvrđeno je to Nezavisnim novinama u Ambasadi Njemačke u BiH.

Naime, kako su pojasnili, od 1. januara na snagu stupa na snagu nova uredba, koja predstavlja nastavak uredbe koja prestaje da važi krajem 2020. godine, a da bi se građani BiH mogli prijaviti za dobijanje radne dozvole u Njemačkoj morat će se prijaviti na web-stranici Ambasade za zakazivanje termina, bez obzira na to da li su već ranije imali rezervisan termin, jer dosadašnji termini više neće važiti.

Važno je napomenuti da ovo ne važi za zapošljavanje kvalifikovane radne snage, kao i za deficitarna zanimanja, već se odnosi samo na Pravilo za zapadni Balkan.

U Ambasadi Njemačke ističu da od 1. januara 2021. godine na snagu stupa pravilo koje će naslijediti postojeće.

"Time je savezna vlada i nakon 2020. godine omogućila građanima Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije privilegovan pristup njemačkom tržištu rada. Kao i dosad, ovo pravilo vrijedi za bilo koju vrstu zaposlenja, nezavisno od toga da li osoba posjeduje priznate kvalifikacije ili ne. Ovo novo pravilo će vrijediti do kraja 2023. godine", naglasili su oni za "Nezavisne".

Preciziraju da i dalje uslov za dobijanje vize ostaje potreba dobijanja potvrde Savezne agencije za rad Njemačke.

"Termini za podnošenje zahtjeva u skladu s novim pravilom će biti otvoreni čim se ukinu ograničenja putovanja koja su trenutno na snazi zbog pandemije kovida, kada će se moći nastaviti s izdavanjem odgovarajućih viza. Željeni termini, koji su zakazani u skladu s dosadašnjim pravilom, više neće moći biti uzeti u obzir. Isto važi i za termine koji su dodijeljeni s konkretnim datumima i satnicama, a nisu mogli biti ostvareni nakon zatvaranja Odjeljenja za vize zbog uslova izazvanih koronom", naglasili su Nezavisnim, uz napomenu da se dodatne informacije mogu naći na stranici Ambasade.

Podsjećanja radi, sve do kraja ljeta ove godine nije bilo izvjesno da li će pravilo biti produženo, a pozitivna odluka donesena je na insistiranje njemačkih poslodavaca, posebno u građevinskom sektoru, koji su istakli da bez strane radne snage neće biti u mogućnosti da ispune sve ugovore.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje FBiH, koje su naveli u planovima rada za iduću godinu, istaknuto je, između ostalog da je u junu ove godine povećan broj nezaposlenih za 11.970 osoba u odnosu na prosjek broja nezaposlenih iz 2019. godine.

Ukazano je i da demografska struktura u Federaciji BiH ukazuje na ubrzano starenje stanovništva i pad nataliteta. Značajan je udio neaktivnih i nekvalifikovanih osoba u radno sposobnom stanovništvu. Poseban problem predstavlja izražena migracija kvalifikovane radne snage, naročito mladih, u zemlje Evropske unije. Istovremeno, smanjuje se broj učenika i studenata.

Finansijski plan Zavoda za zapošljavanje FBiH za iduću godinu upućen je u parlamentarnu proceduru, a o njemu će parlamentarci glasati iduće sedmice.

Naime, sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 29. decembar, a Doma naroda bit će održana dan kasnije.

Prema ovom planu, iduće godine bit će sufinansirano zapošljavanje i samozapošljavanje, kao i društveno koristan rad za oko 12.000 osoba.

"Planirano je da u 2021. godini programima aktivne politike zapošljavanja bude obuhvaćeno 12.000 nezaposlenih osoba. Planirane aktivnosti podrazumijevaju: sufinansiranje zapošljavanja kod poznatog poslodavaca, sufinansiranje samozapošljavanja kroz pokretanje Start up biznisa, sufinansiranje obuke uz zapošljavanje i sufinansiranje društveno korisnog rada", navedeno je u Finansijskom planu Zavoda za zapošljavanje FBiH.

Kao ciljne grupe navedeni su mladi, žene, stariji od 40 godina, oni koji su na birou više od godinu dana, potom oni s nižim kvalifikacijama ili bez kvalifikacija, kao i osobe s invaliditetom i članovi njihovih porodica, pripadnici boračkih kategorija, Romi, samohrani roditelji, žrtve nasilja.

Za ralizaciju aktivnih mjera zapošljavanja u idućoj godini planirano je nešto više od 73 miliona KM.

Javni pozivi za samozapošljavanje i zapošljavanje očekuju se u prvom kvartalu iduće godine.

(radiosarajevo.ba)

Slovenački policajci najavili su da će 11. januara stupiti u štrajk zbog neispunjenih obećanja o povećanju plata, a ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs zaprijetio je da će javno objaviti njihova stvarna primanja.

“Vlada se ne drži dogovorenih sporazuma, zakona i drugih pravnih akata i svjesno ih krši uprkos našim stalnim upozorenjima, zato za 11. januara 2021. u 7.00 časova najavljujemo početak štrajka”, saopšteno je danas iz sindikata zaposlenih u policiji.

U osnovi spora je dogovorena analiza koja je trebala pokazati jesu li policajci manje plaćeni u odnosu na druge državne službenike s posebnim ovlaštenjima, odnosno druge kolege u uniformi, nakon čega bi se policijski službenici uvrstili u viši platni razred, ali jednu je analizu naručila vlada s kojom su nezadovoljni, a drugu su sami naručili kao nezavisno istraživanje.

Dok predstavnici policijskog sindikata tvrde da im je ministar unutrašnjih poslova, odbijajući njihovu prekategorizaciju u više platne razrede čak zaprijetio ukidanjem “šengenskog” dodatka za čuvanje granice od ilegalnih migracija, on to negira i tvrdi da nisu manje plaćeni u odnosu na druge kolege u uniformi, pa su sada najavom štrajka izvršili dodatni pritisak na vladu.

Hojs je danas na najavu štrajka reagovao i na “Twitteru” poručio policijskom sindikatu da će, ako do štrajka dođe, odmah javno objaviti kolike plate policajci imaju.

“Čim počne štrajk objavićemo na mrežnim stranicama ministarstva plate policajaca po pojedinim policijskim upravama i stanicama, kako bi se svi mogli uvjeriti da li je takav štrajk opravdan. Prvenstveno, svako će svoje plate moći uporediti sa platama medicinskih sestara, vojnika i drugih važnih zanimanja”, naveo je Hojs, prenose hrvatski mediji.

Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu u Evropi po broju stanovnika koji preminu usljed zagađenosti okoliša. Na stotinu hiljada stanovnika premine njih skoro 160. Lošija situacija je samo u Albaniji u kojoj premine više od 160 ljudi.

Ove zabrinjavajuće podatke objavila je Evropska agencija za okoliš (EEA) u svom izvještaju iz 2019. godine “Zdraviji okoliš, zdraviji životi: kako okoliš utječe na zdravlje i blagostanje u Evropi (Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe)”. U izvještaju je navedeno da je smrt jedne od osam osoba povezana sa zagađenošću okoliša. Od ukupnog broja preminulih osoba na Starom kontinentu, kod 13 posto dominantni uzroci smrti su zagađen zrak i visoke temperature usljed klimatskih promjena.

Kao najznačajniji zdravstveni rizik je označen zagađen zrak. Pretpostavlja se da ovaj problem za posljedicu ima preranu smrt kod 400.000 ljudi svake godine. Upozoreno je da dugotrajna izloženost zagađenom zraku može izazvati dijabetes, plućne bolesti i rak. Zagađenost zraka je dovedena u vezu sa smrtnim slučajevima usljed koronavirusa.

Iz EEA su podsjetili da je koronavirus pokazatelj da postoji povećan rizik od prenošenja bolesti sa životinja na ljude, što je posljedica uništavanja okoliša i staništa drugih vrsta.

U odnosu na Bosnu i Hercegovinu i Albaniju u ostalim zemljama regije broj smrtnih slučajeva zbog zagađenosti okoliša je manji. U ovom kontekstu, situacija je najbolja u Sloveniji gdje premine manje od 80 ljudi zbog zagađenosti okoliša. U Hrvatskoj taj broj iznosi više od stotinu, u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori više od 120. U Islandu je taj broj najmanji i iznosi manje od 60.

(klix.ba)

Čileanski predsjednik Sebastian Pinera u petak je kažnjen s 3.500 dolara nakon što je s prolaznicom pozirao za selfije na plaži bez nošenja maske, kao što se zahtijeva tokom  pandemije koronavirusa, prenijele su zdravstvene vlasti.

U Čileu je na snazi strogo pravilo nošenja maski na svim javnim površinama, dok su kršenja pravila kažnjiva sankcijama koje uključuju novčane i zatvorske kazne.

Pinera se izvinio i onda se ubrzo prijavio nakon što je početkom decembra selfie iskrsnuo na društvenim mrežama.

Predsjednik je objasnio da je hodao plažom blizu svoga doma u elitnom čileanskom primorskom gradu Kačagua, kad ga je prolaznica prepoznala i upitala može li se slikati s njim.

Selfie pokazuje da predsjednik i žena na sunčan dan stoje vrlo blizu jedno drugoga, dok nijedno ne nosi masku.

(avaz.ba)

Iako je vrijeme pandemije i preporuke kriznih štabova većine evropskih država su da se izbjegavaju putovanja, već ovog vikenda iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) očekuju gužve na graničnim prelazima.

Po upitima u posljednjih nekoliko sedmica, očito je da će veliki broj bh. dijaspore iskoristiti božićne i novogodišnje praznike da dođu u BIH. Već se bilježe duge kolone vozila na graničnim prelazima, iz Mađarske i Slovenije prema Hrvatskoj.

– Za imaoce bh. pasoša za ulazak u BiH nije potreban negativan PCR test. Također, državljani Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ako ulaze direktno iz svojih država, nisu obavezni imati test. Za sve ostale, ulazak u BiH je moguć samo uz posjedovanje negativnog PCR testa – navodi se.

Državljani BiH za ulazak u Hrvatsku, osim negativnog PCR testa, moraju imati dokument kojim dokazuju razlog putovanja (službeno putovanje, liječenje i slično).

Za ulazak u Crnu Goru neophodan je PCR test ili serološki test, ne stariji od 72 sata.

Srbija od 20. decembra sve strance obavezuje da, prilikom ulaska u državu, moraju imati PCR negativan test ne stariji od 48 sati.

Državljani BiH bez testa mogu ući u Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

– Preporučujemo svim vozačima da se na vrijeme informišu o uslovima putovanja, kao i o stanju na graničnim prelazima. Pozovite Informativni centar BIHAMK-a na 1282 (opcija 4), a za pozive iz inostranstva +387 33 282 100 (opcija 4) – navode iz BIHAMK-a.

Saobraćaj je pojačan na svim važnijim putevima i graničnim prelazima, gdje su zbog aktualnih kontrola moguća višesatna čekanja, naročito sa Slovenijom na ulasku (Bregana i Macelj) te Bosnom i Hercegovinom i Srbijom na izlasku iz zemlje, izvijestili su iz Hrvatskog auto-kluba.

Najveća gužva ja na Bregani gdje se za ulaz u Hrvatsku čeka čak i do 6 sati, na Maclju oko 2 sata, a toliko i na Pasjaku, javlja Index.

Ogromne gužve na granicama počele su još u četvrtak. Riječ o putnicima koji tranzituju preko Hrvatske, a ima i veći broj putnika koji ulaze u Hrvatsku, izvijestili su hrvatski mediji.

"Malo su pooštrene procedure kao i u Hrvatskoj tako i u Sloveniji, nakon odluke i svaki putnik se mora evidentirati i provjeriti udovoljavali li uslovima ulaska ili tranzitiranja u RH. Do 18 sati u petak prešlo je više od 9.000 putnika, a još veću gužvu očekujemo tokom vikenda i sljedeći sedmica uoči praznikaa", rekao je Marijan Burić, pomoćnik načelnika za zaštitu državne granice gostujući u RTL Danas.

"Ali, ipak značajno je manji saobraćaj, za 70 odsto u odnosu na prošlu godinu ako gledamo cijeli 12 mjesec, a ovih dana smanjen je 35 do 40 posto u odnosu na prošlu godinu", kazao je Burić.

U BiH je u trećem kvartalu zabilježen značajan pad svih indikatora u drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju uzorkovan uticajem epidemije virusa korona, a najveći pad bio je u broju prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju koji je manji za 79,6 odsto u odnosu na isti kvartal lani.

Broj prevezenih putnika u vazdušnom saobraćaju u trećem kvartalu manji je za 79,1 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine, u drumskom saobraćaju manji je za 60,8 odsto u odnosu na uporedni period, a u gradsko-prigradskom prevozu broj prevezenih putnika manji je za 25,4 odsto.

U drumskom prevozu putnika pređeni kilometri vozila u trećem kvartalu manji su za 61,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su ostvareni putnički kilometri manji za 68,2 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Kada je riječ o gradsko-prigradskom prevozu u trećem tromjesečju, u odnosu na isti period prošle godine pređeni kilometri vozila manji su za 19,9 odsto.

U drumskom prevozu robe broj pređenih kilometara vozila u trećem kvartalu manji su za 13,9 odsto u odnosu na isti period lani, obim prevezene robe manji je za 12,8 odsto, dok su ostvareni tonski kilometri manji za 16,9 odsto.

Broj ostvarenih putničkih kilomatara u željezničkom saobraćaju u trećem kvartalu manji je za 84 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je obim prevezene robe željeznicom manji za 16,3 odsto, a broj ostvarenih tonskih kilometara manji za 23,3 odsto.

U trećem kvartalu ove, u odnosu na isti period prošle godine broj aerodromskih operacija pokazuje pad od 57,3 odsto.

(N.N.)