IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Sloveniju je od jučer moguć ulazak bez odlaska u karantin samo sa negativnim PCR testom iz EU, odnosno šengenskog područja, i to ne starijeg od 24 časa, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu slovenačke Ambasade u Beogradu.

Novom odlukom više nije moguće ulaziti sa negativnim PCR testom koji je urađen u institucijama u Srbiji ili drugoj državi van EU, odnosno šengenskog područja.

Kako se navodi, ulazak u Sloveniju iz države na crvenoj listi, među kojima je i Srbija, bez upućivanja u karantin kod kuće ili bez prilaganja negativnog rezultata testa na prisustvo virusa korona dozvoljava se samo za sedam izuzetaka, prenosi N1.

Ova mjera ne odnosi se na prekogranične dnevne radne migracije, dakle za osobe koje su u radnom odnosu u jednoj od država članica EU ili drugoj državi šengenskog područja, za šta imaju dokaz, odnosno potpisanu izjavu kojom dokazuju razlog za prelazak granice kao dnevni radni migranti i vraćaju se u roku od 14 časovca od prelaska granice.

Drugi izuzetak su lica koja su upućena na ili sa izvršenja zadataka u sektoru međunarodnog prevoza i to pri prelasku granice dokazuju potvrdom za radnike u sektoru međunarodnog prevoza, potvrdom Komisije o izvođenju zelenih voznih pojaseva ili drugim odgovarajućim dokumentom iz kog se može videti da ga je uputio poslodavac.

Nova mjera ne odnosi se ni na osobe koje vrše prevoz robe u Sloveniju ili iz Slovenije u privrednom saobraćaju, kao i za teretni saobraćaj u tranzitu i napušta Sloveniju u roku od osam sati po prelasku granice

Kao četvrti izuzetak od nove mjere navode se osobe koje putuju u tranzitu kroz Sloveniju i napuštaju je najkasnije u roku od šest sati po ulasku.

Peti izuzetak su predstavnici stranog bezbjednosnog organa /policije ili pravosuđa/, koji izvršava zvanični zadatak i napušta Sloveniju čim je to po izvršenju zadatka moguće.

Šesti izuzetak su osobe koje su dovezene u Sloveniju spasilačkim ili sanitetnim vozilom, kao i pratećoj zdravstenoj pratnji u tom vozilu, a sedmi izuzetak su osobe sa diplomatskim pasošem.

Kako se navodi, više ne važe izuzeci zbog uključenosti u vaspitanje i obrazovanje, zbog hitnih poslovnih razloga, zbog planiranog hitnog zdravstvenog pregleda ili zahvata, za dvovlasnike ili zakupodavce zemljišta u pograničju ili na obe strane državne granice, zbog održavanja kontakata sa članovima uže porodice, radi pristupa prodavnicama i uslugama u susednoj državi. U svim tim slučajevima je potrebno imati negativan test, inače će lice biti upućeno u karantin, naglašavaju iz Ambasade Slovenije.

U Zagrebu je danas u 93. godini preminula bivša atletičarka i televizijska novinarka Milka Babović.

Zbog zdravstvenih tegoba hospitalizovana je prije dva i po mjeseca u KB Dubrava. Bila je zaražena virusom korona.

Milka Babović rođena je 27. oktobra 1928. u Skopju, a u Zagrebu je živjela od 1948. godine gdje je studirala hemiju na Tehnološkom fakultetu.

Diplomirala je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu 1963. Govorila je engleski i njemački, služila se francuskim i ruskim.

Kao članica Mladosti, bila je atletska reprezentativka Јugoslavije, dvaput svjetska studentska prvakinja u trčanju na 80 metara s preponama (1953.u Dortmundu i 1957. u Parizu).

Na EP u Bernu, 1954, bila je peta na 80 metara s preponama.

Uz to, 17 puta bila je prvakinja Јugoslavije, 27 puta rušila je državni rekord (u nekoliko disciplina), 26 puta bila je članica reprezentacije, dva put prvakinja Balkana.

Pregovori između uposlenika Kantonalne bolnice Zenica koji su članovi Nezavisnog struktovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu FBiH i nadležnog ministarstva Zeničko-dobojskog kantona i menadžmenta KBZ-a traju više od godinu.

– Trenutno čekamo odgovore menadžmenta bolnice i ministarstva. Mi smo već tužili KBZ zbog promjena pravilnika o satnici koje nisu donesene u skladu sa zakonom. Tužba je kolektivna jer time želimo izbjeći velike troškove naše ustanove koji bi zasigurno nastali da se išlo sa pojedinačnim. Tražili smo nekoliko puta da nas primi direktor KBZ-a Rasim Skomorac, ali nismo dobili odgovor – kaže Fajrudin Heco, čelnik sindikalne organizacije u KBZ-u.

U vrijeme pandemije koronavirusa mi se borimo za elementarna prava

Prema njegovim riječima, problem je nastao nepotpisivanjem kolektivnog ugovora.

– Mi u ZDK nemamo potpisan kolektivni ugovor, dok ljekarski sindikat ima. Kolektivni ugovor nije potpisan jer je pregovarački tim ministarstva razvlačio razgovore. Na Mirovnom vijeću je dogovoreno da se potpiše kolektivni ugovor za 2021. godinu, ali šta ćemo sa 2020. Mislimo da se u pravilniku o radu može retroaktivno izjednačiti vrijednost satnice za nekoliko mjeseci i mi bismo u tom slučaju odustali od tužbe. Još prije početka pandemije prihvatili smo uvjete kolektivnog ugovora, ali je ministar zdravstva Adnan Jupić svjesno pustio da isteknu svi rokovi. Povrijedila nas je činjenica da su nam vrijeđali inteligenciju i dostojanstvo, to je nepoštivanje radnika. U vrijeme pandemije koronavirusa mi se borimo za elementarna prava. Mi nismo ostali radnici u zdravstvu kako nas žele prikazati, mi smo radnici u zdravstvu – ističe Heco i dodaje da je generalni štrajk posljednja opcija.

Ministar Jupić, pak, tvrdi, suprotno.

Žestok je upliv politike u rad sindikata

– Mi uopće ne pregovaramo sa sindikalnom organizacijom KBZ-a jer je ona samo jedna od 16 u sastavu Kantonalnog sindikata. Upravo je Kantonalni sindikat saopćio da ne podržava niti opravdava kao razlog za protestnu šetnju organiziranu u četvrtak tačku u vezi s nepotpisivanjem kolektivnog ugovora. Znači, sindikalna organizacija KBZ-a uopće nije u sistemu dogovaranja. Žestok je upliv politike u rad sindikata. Nije tačno da sam odugovlačio sa pregovorima. Moralo se čekati da Zavod za zdravstveno osiguranje ZDK izda fiskalnu izjavu. Čim smo je dobili, ušli smo u finalizaciju pregovora i evo mogu najaviti da će kolektivni ugovor biti potpisan u utorak, 29. decembra, u 11 sati – naglašava Jupić.

Podvukao je da će radnici u zdravstvu dobiti ono što im je nuđeno još prvog dana pregovora.

– U odnosu na prošli kolektivni ugovor satnica će sa 2,35 KM biti povećana na 2,6. Znam da su plaće u zdravstvu male, ali ovo je maksimum što možemo uraditi u vrijeme kada je ekonomska kriza izazvana pandemijom, a da ne trpe oni kojima se pruža zdravstvena usluga. I sam bih volio da su plaće veće jer sam i sam zdravstveni radnik – govori Jupić.

(zenicablog)

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, vršilac dužnosti premijera Mirnes Bašić i direktor SAMS-GROUP d.o.o. Kakanj Amer Hadrović potpisali su ugovor o dodjeli koncesije za eskploataciju prirodne vode iz vodozahvata "Hladivode" kod Kaknja.

Koncesija je dodijeljena na period od 30 godina. Pored jednokratne koncesione naknade u iznosu od 5.418,48 KM, koncesionar će plaćati tekuću koncesionu naknadu u visini od 1,5 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog eksploatacijom izvorišta.

Ministar Bašić ranije je sa direktorom kompanije "Tešanjski kiseljak" d.o.o. Tešanj Arminom Hrvićem potpisao ugovor o dodjeli koncesije za eksploataciju mineralne vode sa izvorišta "Dolac" u Raduši kod Tešnja. Koncesija je dodijeljena na 30 godina, a "Tešanjski kiseljak" će osim jednokratne koncesione naknade od 15.000,00 KM, također plaćati i tekuću naknadu u visini 1,5 posto ukupnog prihoda ostvarenog korištenjem izvorišta.

- Zeničko-dobojski kanton obiluje brojnim izvorištima prirodne vode, čiji je kvalitet nadaleko poznat. Opredjeljenje Vlade je da sve raspoložive resurse stavimo u funkciju razvoja, od kojeg će korist imati cjelokupno društvo - rekao je premijer Bašić.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 27.12.2020(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

-PJD Tešanj
Trafo područje Tešanj Cerovac br.1183, od 08:30 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Ukupan broj aktivnih fiksnih telefonskih linija dominantnih operatera u Bosni i Hercegovini u trećem kvartalu ove godine iznosio je 566.421, što je pad od 4,1 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Ukupni odlazni saobraćaj fiksne telefonske mreže u trećem kvartalu iznosio je 371.264.377 minuta i bilježi pad od 0,8 posto u odnosu na isti period lani, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Broj korisnika mobilne mreže u trećem kvartalu iznosio je 3.472.994 i smanjen je za 8,7 posto, dok je odlazni saobraćaj mobilne mreže u trećem kvartalu iznosio 629.436.262 minuta, što pokazuje rast od 7,7 posto u odnosu na treći kvartal lani.

Broj poslanih SMS poruka u trećem kvartalu bio je manji za 17,5 posto, dok je broj poslanih MMS poruka veći za 17,5 posto u odnosu na treći kvartal lani.

Ukupan broj internet priključaka putem fiksne mreže u trećem kvartalu iznosio je 751.250 i bilježi rast od 6,1 posto u odnosu na isti period prošle godine.

(indikator.ba)

Svi ključevi službenih automobila, na moj zahtjev, vraćeni su u 16.00 časova u prostorije Kabineta, poručio je gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković.

"Niko više nema pravo da koristi službene automobile u privatne svrhe kao što je to do sada bio slučaj", rekao je Stanivuković.

Kaže da 70 odsto službenih automobila godinama nije bilo na parkingu ispred Gradske uprave, nakon radnog vremena.

"Donijećemo odluku da svi službeni automobili moraju biti obilježeni i ona je spremna. Spreman je i novi pravilnik o upotrebi ovih vozila. Među ovim ključevima nalaze se automobili u vrijednosti od preko 100.000 KM, koje ćemo prodati, jer za građane Banje Luke postoje prioritetnije stvari", rekao je on.

Gradonačelnik Banje Luke je istakao da rasipničkom ponašanju moramo stati u kraj, te da je ovo je samo prvi korak u tom naumu i da večeras donosi još niz odluka.

(akta.ba)

 Dolazeća administracija u SAD, koja na dužnost stupa 20. januara, i EU izrazili su želju da sarađuju na zapadnom Balkanu, ali ta saradnja još nema definisanu formu niti usaglašene politike. Najveći izazov za uspjeh evro-američke politike u BiH i regionu će biti mogućnost ili nemogućnost da načelne i deklarativne ciljeve usaglase i koordinišu, a onda i sprovedu u praksi bez međusobnog takmičenja i rivalstava u personalnoj ili političkoj orijentaciji.

Razlog što još nema konkretnih detalja u vezi s planovima u narednom periodu leži u činjenici da je u SAD na vlasti i dalje administracija koju predvodi Donald Tramp, pa se evropski saveznici i dalje ustručavaju pokretati konkretne akcije u želji da ispoštuju formalnu primopredaju vlasti, a nova administracija, osim značajne, ali ipak i dalje deklarativne podrške novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena BiH u čestitki povodom 25 godina Dejtona, još se nije počela detaljnije baviti našim regionom.

Osim toga, zemlje članice EU više nemaju jedinstvenu politiku prema zapadnom Balkanu, osim formalno deklarisane politike otvorenih vrata za članstvo u EU. To se pokazalo, između ostalog, i činjenicom da zemlje članice nisu uspjele da usaglase zaključke u vezi s početkom pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije.

U službi za odnose s javnošću Evropske komisije su za "Nezavisne" rekli da je za EU uska koordinacija i partnerstvo sa SAD od esencijalne važnosti na zapadnom Balkanu, posebno, kako ističu, u dijalogu između Beograda i Prištine, za koji napominju da je to proces koji vodi EU. Ukazali su nam na zaključke Savjeta EU za spoljne poslove o želji EU da se ostvari strateška saradnja u brojnim regionima svijeta, uključujući i region zapadnog Balkana.

"Gdje god to bude moguće, našu saradnju trebalo bi proširiti i uključiti sve demokratije koje dijele naše mišljenje. EU je spremna da nastavi saradnju u svim područjima", saopšteno je nakon sjednice.

U SAD su brojni instituti i uticajni pojedinci iznijeli svoje prijedloge, a većina ih se slaže da Dejton treba ili ukinuti ili nadograditi. Osnovni razlog za jaču američku politiku u regionu bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da bude suzbijanje kineskog i ruskog uticaja u regionu. S obzirom na to da je ukidanje Dejtonskog sporazuma nerealno, jer o tome ne postoji unutrašnja saglasnost, većina konkretnih planova koje su objavili fokusira se na njegovu modifikaciju, koja bi dala jednaka prava svim građanima i pojednostavila funkcionisanje institucija.

Grad Dejton je prije dva dana objavio zaključke i preporuke njihove konferencije posvećene 25. godišnjici Dejtonskog sporazuma, u kojima se pozivaju na Bajdenovu poruku povodom ove godišnjice, u kojoj je izrazio spremnost da radi na promociji pravde, pomirenja i funkcionalne i multietničke BiH te da posao nije završen. U svojim zaključcima predlažu stratešku saradnju SAD i EU na odbrani liberalnih demokratija širom svijeta te naglašavaju da oslonac u EU u toj saradnji treba da bude Njemačka kao najvažnija zemlja u EU.
"Njemačka vlada očekuje američku inicijativu na zapadnom Balkanu, uključujući i u BiH, pod Bajdenovom administracijom. Ovo daje novoizabranom predsjedniku i njegovom timu temelj za novi pristup zasnovan na autentičnoj saradnji", kažu oni.

U osam zaključaka fokusiraju se na zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, borbu protiv korumpiranih političkih elita i pojednostavljenje administrativnog sistema. Smatraju da bi trebalo pomoći ljudima u BiH da se lakše i efikasnije bore za svoje interese, a vjeruju da OHR treba ojačati kako bi pomogao da se ove politike ostvare.

Mat Džozef, organizator konferencije i odbornik u Dejtonu, za "Nezavisne" kaže da od Bajdenove politike prema BiH očekuje da pomogne da se poboljša život običnih građana.

"Trebalo bi da se fokusira na to da pomogne istraživanje i procesuiranje predmeta korupcije, smanjenje birokratije, jačanje participacije građana BiH u vlasti, kao i da svi imaju zadovoljene osnovne potrebe. Dok budemo nastojali da počistimo korupciju kod nas u SAD, trebalo bi da pomognemo i vama da vi počistite svoju", rekao je.

Kurt Basuener, analitičar Centra za demokratizaciju politike i dobar poznavalac regiona, kaže za "Nezavisne" da je greška dosadašnjeg pristupa EU i SAD bila pretpostavka da lokalni političari zaista žele da se BiH priključi EU. On smatra da bi OHR trebalo da dobije jaču ulogu kako bi pomogao da se stvari pomjere s mrtve tačke.

"Mislim da SAD s novom Bajdenovom administracijom mogu katalizirati taj proces", smatra on.

(N.N.)

Japan namjerava da ukine automobile koji troše gorivo u narednih 15 godina i dostigne nultu emisiju ugljen dioksida, kao i da generiše dva biliona dolara rasta u zelenim tehnologijama do 2050. godine, saopštila je danas Vlada.

"Strategija zelenog rasta" podrazumijeva orijentaciju na vodonik u automobilskoj industriji, a ovo je akcioni plan čiju je realizaciju obećao premijer Jošihide Suga u oktobru.

Suga je rekao da su zelene investicije prioritet u obnovi ekonomije od posljedica pandemije kovid 19 i da bi se Japan uskladio sa EU, Kinom i ostalim zemljama koje imaju ambiciozne planove ove vrste.

Vlada će ponuditi poreske podsticaje i ostalu finansijsku podršku kompanijama u iznosu od 870 milijardi dolara godišnje kroz zelene investicije do 2030. godine i 1,8 biliona dolara do 2050. godine.

Planirano je da vozila koja troše gorivo budu zamijenjena do 2035. godine vozilima sa električnim pogonom, uključujući hibridne automobile i one koji koriste gorivne ćelije.

Da bi ubrzala širenje upotrebe električnih vozila, Vlada namjerava da značajno smanji cijenu baterija do 2030. godine.

Istovremeno se planira povećanje potrošnje vodonika na tri miliona tona do 2030. godine i oko 20 miliona tona do 2050. godine sa sadašnjih 200 tona godišnje u proizvodnji energije i saobraćaju.

(N.N.)