Smirivanje epidemiološke situacije nadležne ustanove u našoj zemlji koriste za intenzivnu pripremu početka vakcinacije protiv Covida 19.

Nakon najave da bi prve količine vakcina mogle da stignu krajem ovog mjeseca analiziraju se planovi vakcinacije, uvjeti transporta i skladištenja, a u pripremi je i obuka medicinskog osoblja.

Nadležni u Republici Srpskoj poručuju da je sačinjena finalna verzija plana vakcinacije. U Federaciji BiH se na tome još radi.

Od prvog registrovanog slučaja zaraze koronavirusom do prvog vakcinisanog stanovnika BiH, sada je sigurno, proći će manje od godinu dana.

Prve količine vakcine biće isporučene putem COVAX sistema nabavke i odmah upotrijebljene.

Branislav Zeljković, ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS - "Biće otprilike par hiljada doza u prvom startu, nemamo sad tačan broj. Mi spremno očekujemo vjerovatno će to biti par hiljada koje ćemo moći odmah da pustimo na teren da se vakcinišu upravo prioritetne kategorije."

Goran Čerkez, pomoćnik ministra za javno zdravlje FBiH - "Prema najavi to će najvjerovatnije biti prva količina Pfizerova vakcina. Tačno koja je količina još uvijek ne znamo. Očekuje se da tu informaciju dobijemo blagovremeno."

U Federaciji BiH, kažu, ažuriraju planove vakcinacije. Izvjesno je da se neće mnogo razlikovati od onog u RS. Prvi u redu za vakcinaciju biće zdravstveni radnici.

Jela Aćimović, epidemiologinja u Institutu za javno zdravstvo RS -  "Zdravstveni radnici zato što su oni kategorija stanovnika koja je najviše izložena kovidu s obzirom da rade sa oboljelima. S druge strane rade sa vrlo osjetljivim kategorijama stanovnika i mogu na njih da prenesu kovid i ono što je takođe bitno zdravstvene radnike moramo čuvati njihovo zdravlje jer su nam bitni u borbi protiv pandemije u ovom trenutku."

Nakon zdravstvenih radnika biće vakcinisani zaposleni i korisnici domova za stare. Uz njih i populacija starija od 65 godina, a potom i osobe sa hroničnim oboljenjima koja predstavljaju podlogu za teži ishod zaraze.

Peti prioritet je radnosposobno stanovništvo sa većim brojem kontakata. Kada dođu na red, svi ostali stanovnici moći će da se prijavljuju i vakcinišu u skladu sa raspoloživom količinom, ali i vrstom vakcina.

Branislav Zeljković, ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS - "Građani će biti upoznati sa svim vakcinama koje budu dostupne. U onom trenutku kada budu mogli birati biraće. Nadam se da će biti dostupne dovoljne količine da mogu birati."

(akta.ba)

Krajnji cilj je jasan. Stvaranje kolektivnog imuniteta. Za to je, kažu stručnjaci, potrebno vakcinisati 60 do 70% stanovništva. Vakcinacija je preporučena i osobama koje imaju antitijela i to mogu da urade odmah po nestanku akutnih simptoma bolesti.

Jasenko Karamehić, imunolog - "Mi ne možemo 100% reći ni da ti koji su preboljeli posebno asimptomatski slučajevi da neće dalje prenositi oboljenje znači preventivno profilaktički i oni dolaze u obzir da se vakcinišu."

Bosna i Hercegovina je u prvoj fazi naručila milion i 232 hiljade doza vakcine iz COVAX sistema nabavke, te 892 hiljade doza iz mehanizma nabavke EU. Republika Srpska planira i nabavku 200 do 400 hiljada doza ruske vakcine. Nadležni uvjeravaju da bi vakcine različitih proizvođača u naručenim količinama trebalo da stignu u prvom kvartalu ove godine.

Ankica Gudeljević, ministarka civilnih poslova BiH - "Iskazane potrebe u oba mehanizma će dolaziti u više alokacija, a nadležne zdravstvene institucije će identificirti krajnje korisnike istih."

U naredna tri dana u Ministarstvu civilnih poslova očekuju potvrde nižih organa o spremnosti za prijem vakcine. Nadležni uvjeravaju da prve količine neće biti potrebno skladištiti, jer će biti odmah upotrebljene.

Za adekvatno skladištenje većih količina vakcina očekuju donaciju UNDP-a. U državnom parlamentu danas je zatražena verifikacija svih vrsta vakcina koje su u upotrebi u svijetu radi nesmetanog uvoza, kao i otvaranje mogućnosti direktne nabavke.

Zlatko Miletić, izaslanik u Domu naroda PSBiH - "Da se omogući ljudima da uđu u pregovarački postupak kako bi odmah sa proizvođačima vakcina mogli ući u proces nabavke istih. Zašto je to bitno ukoliko to ne uradimo od vakcinacije neće biti ništa ili ćemo čekati do Bogojavljenja najmanje tri četiri mjeseca."

Nadležni upozoravaju da opuštanja i dalje ne smije biti iako su uvjereni da smo u vakcini dobili snažnog saveznika u borbi protiv širenja koronavirusa koji vraća nadu u povratak normalnom životu.

Predivnu ljubavnu priču koja je bila suočena s brojnim predrasudama podijelila je 41-godišnja Filipinka Ingrid Andrade koja je zbog ljubavi došla živjeti u Miričini kod Gračanice.

Ingrid Andrade u braku je sa Adnanom Oštrakovićem s kojim ima dvije kćerke Leilu i Stellu i već sedmu godinu živi u Bosni i Hercegovini, nakon što su svoju višegodišnju vezu na daljinu odlučili da krunišu brakom.

“Ništa nas nije spriječilo da budemo zajedno. Adnan me pitao da li želim da se udam za njega nakon određenog perioda naše veze i da odemo živjeti u BiH. Pristala sam, iako to nije bila nimalo laka odluka jer smo različitih vjeroispovijesti. Nas dvoje smo se upoznatli putem društvene mreže Facebook za vrijeme njegovog rada u Afganistanu, a dok sam ja radila u Dubaiu gdje smo se i vjenčali. Uspjeli smo našu ljubav na daljinu da krunišemo zajedničkim životom. Nikada ranije nisam bila u BiH i nisam ništa znala o vašoj zemlji. Međutim, ipak sam došla. Pobijedila je ljubav i emocija prema Adnanu.” – kazala je na početku razgovora za Tuzlanski.ba Filipinka Ingrid Andrade.

Kako su porodica i prijatelji reagovali na odluku da se udate i preselite u Bosnu i Hercegovinu?

“Iskreno, roditelji su bili skeptični u vezi moje odluke, jer nisu znali ni gdje se nalazi BiH, ni kako se tamo živi, a ne poznaju ni mog zaručnika ni njegovu porodicu. Primjerice, moj šef mislio da ovdje i dalje traju ratni sukobi i stalno me pitao da li sam sigurna da želim otići, da li je sigurno ovdje i tome slično. Meni je također bilo sve nepoznato, jer nisam znala gdje dolazim i kakav je način života ovdje, kakva je porodica mog supruga i okolina” – priča nam Ingrid.

Da li ste se susretali sa predrasudama zbog tzv. “miješanog braka”?

“Da, susretali smo se sa predrasudama zbog toga što smo različite vjere, ali i zbog toga što sam ja sa Filipina. Ljudima je jednostavno neobično da vide takav par i teško sve to prihvataju” – pojasnila je.

Kako navodi u razgovoru za Tuzlanski.ba Ingrid na Filipinima ima majku, oca, tri sestre i brata.

“Posjetila sam ih 2 ili 3 puta, ali oni nisu nikada došli u Bosnu i Hercegovinu. Mama se vjerovatno plaši puta, jer je potrebno 23 sata da se dodje sa Filipina do BiH, ali ja bih zaista željela da nas posjete i vide kako naš život izgleda ovdje”

Kako ste prihvaćeni od strane porodice svog supruga?

“Mužu su roditelji prvobitno rekli da nađe neku curu iz svog sela ili neku drugu djevojku. Bili su šokirani njegovom konačnom odlukom. Međutim, moj muž je tvrdoglav, i on je odlučio da oženi mene, što se i dogodilo. Njegova majka se plašila da sam mnogo dugačija, ali kada je vidjela da znam da kuham, sijem, popravljam stvari, kao i većina žena u BiH, sve je došlo na svoje. Ona me tretira kao svoju kćerku, možda zato što ima dva sina i nije nikada imala kćerku i zbog toga što sam daleko od svoje porodice. Pomažemo jedna drugoj u svemu, i svi kao porodica se super slažemo” – pojašanjava naša sagovornica koja putem Facebook stranice “Ingrid in Bosnia” i istoimenog YouTube kanala svojoj publici predstavlja kako izgleda život u BiH.

“To je zapravo bila ideja mog muža, jer ja ovdje nemam posao. Kada sam tek došla nisam nikako govorila bosanski jeziki nisam imala drugih načina da iskoristim svoje vrijeme. Tako da je on došao na ideju da počnem da snimam, znajući da dosta mojih prijatelja ne zna ni gdje se nalazi Bosna i Hercegovina, pa da im sve to prikažem preko video zapisa. Tako je i bilo, počela sam snimati i pokazala sam ljudima gdje je to BiH, da ovdje više nije rat, i njene gradove i ljepote. Ljudi sa Filipina mi posebno sada za vrijeme pandemije pišu da posjećujem neka mjetsta u BiH i snimam im, jer ne mogu trenutno nigdje da putuju”  – kaže nam ova simpatična Filipinka.

Kultura življenja na Filipinima i u BiH ima dosta sličnosti, ali i različitosti

Ingrid u razgovoru  kaže kako kultura življenja na Filipinima i u Bosni i Hercegovini ima dosta sličnosti, ali i stvari koje se razlikuju.

“Ove dvije kulture su slične po tome kada vam dođu gosti, napravit ćete najbolju hranu, servirati sve i baš lijepo ih ugostiti. Međutim, razlika u tome je što u BiH servirate svojim gostima hranu tj. izvadite u tanjir i to stalno radite, dok na Filipinima se napravi hrana, ali svako uzme svoj tanjir i stavi onoliko koliko želi. Možete ustati i donijeti sebi hrane koliko god želite tokom cijele noći, to ne radi domaćin. Kako sam primijetila ovdje je kafa skoro pa obavezna, i kad god vam neko dođe pijete kafu. Na Filipinima je to drugačije i kafa uopšte nije obavezna, nego ukoliko želiš vodu, domaćin će ti donijeti vodu. Velika je razlika i u odgoju djece. Na Filipinima vas roditelji već sa 10 godina smatraju kao odraslim osobama, i od malena učite i da kuhate, pospremate za sobom, čistite i sve što je potrebno. Sve ove stvari uče i dječaci i djevojčice, dok je u BiH to potpuno drugačije. Vidim da ovdje majke rade većinu stvari umjesto svoje djece, a za sinovima posebno rade, koji često ne znaju ni skloniti za sobom stvari ili oprati suđe i sl.. Svoju djecu ovdje učim i da kuhaju, pospremaju za sobom, čiste, sve kako bi bili sposobni za samostalan život” – pojašnjava nam Ingrid koja je nastavak svoje ljubavne priče prepustila svom suprugu Adnanu Oštrakoviću koji se također nosio sa određenim predrasudama kada su njihova veza pa kasnije i brak bili u pitanju.

“Treba imati određen stav da se neko odluči na takvo nešto, posebno poznavajući naš mentalitet. Postoji tu mnogo obostranog prilagođavanja na drugo i drugačije. Ljude je strah jer misle ako sebe promijene da samim tim i gube sebe kao ličnost. Meni je super što imam osobu koja je iz druge zemlje koja nama nije tako bliska, jer sam želio da upoznam drugačiju kluturu, navike, običaje” – kaže Oštraković.

Ingrid kaže da su roditelji teško prihvatili njenu odluku, kako ste vi kao suprug prošli kroz to?

“Bio sam tvrdoglav i imao sam posao vani, tako da sam se udaljio od ovisnosti roditelja prvo finansijski, a nakon toga i emocionalno. Kada upoznate druge kulture i radite sa različitim ljudima stalno, shvatite da to nije strašno, jer svi mi imamo slična iskustva i slične probleme. Moram da kažem da se njen period adaptacije kada je u pitanju život u BiH još uvijek u potpunosti nije završio. Njoj je teško zbog drugačije sredine. Međutim, ja sam uvijek tu da pomognem i olakšam joj. Prošle godine Ingrid je upisala i kurs bosanoskog jezika gdje ima još osoba koje imaju slične poteškoće poput nje. Naš je jezik njima prilično komplikovan, ali svaki danom sve je bolje. Primjerice, naše kćerke Leila i Stella govore engleski, a sa djedom i nenom uče bosanski. Mogu se izraziti na oba jezika kada se to od njih traži” – priča nam Adnan.

Kako je Adnan kao Bosanac prihvaćen od strane suprugine porodice, sviđaju li vam se Filipini?

“Ja sam bio kod njene porodice na Filipinima već dva puta. Prihvatili su me zaista dobro, njima nije toliko strano da imaju snahu ili zeta iz druge države, jer njih puno radi vani i to im se često dešava. Na Filipinima možete sresti jako puno bračnih parova koji su iz različitih zemalja. Međutim, meni je prva posjeta bila neobična, jer nisam znao šta da očekujem i doživio sam jednu vrstu kulturnog šoka. Deset dana mi je trebalo da shvatim gdje sam došao i šta se dešava. Drugi put je već bilo bolje, jer sam znao šta da očekujem od svega. Zemlja je puna ljudi, dok u BiH to nije slučaj, ulice su toliko pune da ne možeš kretati normalno. Ja tamo ne bih smio npr. da vozim automobil iako sam vrhunski vozač, jer je toliko motociklista i ljudi, i jako dugo vam treba da dođete od tačke A do tačke B što iritira” – zaključio je na kraju razgovora naš sagovornik.

U video prilozima koje smo odabrali možete pogledati na koji način Filipinka Ingrid Andrade predstavlja svoj život u Bosni i Hercegovini. Ingrid na YouTube prati blizu 7 hiljada osoba dok je na Facebook stranici prati blizu 34 hiljade osoba.

 (tuzlanski.ba)

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je žuti meteoalarm zbog niskih temperatura na području cijele BiH.

U zavisnosti od područja minimalna temperature kretat će se od -5°C, u planinama i do -10°C, navodi se u meteo upozorenju.

Žuti meoteoalarm označava potencijalno opasne vremenske prilike koje nisu neuobičajene, ali je potreban oprez ako će se prakticirati aktivnosti koje su izložene meteorološkim rizicima.

Narednih dana u BiH oblačno, u pojedinim dijelovima snijeg ili susnježica

U Bosni i Hercegovini danas će veći dio dana biti pretežno oblačno vrijeme. Prolazno slab snijeg ili susnježica se očekuju u Bosni i na sjeveru Hercegovine od sredine dana prema poslijepodnevnim satima. U večernjim satima razvedravanje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -1 i 3, na jugu BiH od 6 do 9 stupnjeva.

Visina snijega u 07 sati (cm): Bjelašnica 183, Ivan-sedlo 30, Bihać 14, Livno, Sarajevo-Bjelave 7, Tuzla 5, Bugojno, Gradačac i Sanski Most 4.

U četvrtak u Bosni i Hercegovini novo naoblačenje u jutarnjim satima koje će uvjetovati snijeg ili susnježica, na jugu BiH i kišu. Vjetar umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -8 i -3, na jugu BiH do 0, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -3 i 2, na jugu BiH od 3 do 6 stupnjeva.

U petak u BiH umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima slab snijeg u centralnim i istočnim područjima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -8 i -3, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -4 i 1, na jugu BiH od 2 do 5 stupnjeva.

U subotu u Bosni će biti pretežno oblačno. Sunčanije u Hercegovini. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između -10 i -5, na krajnjem jugu BiH do -1, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -5 i -1, na jugu BiH od 2 do 5 stupnjeva, saopćeno je iz Odsjeka za analizu i prognozu vremena Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Pri ulasku u EU, ako ne žele platiti dažbine, bh. građani mogu da ponesu samo dvije kutije cigareta, umjesto deset, kako je to doskora bila praksa.

Novo pravilo izazvalo je talas nezadovoljstva među pušačima iz BiH koji rade u zapadnoevropskim zemljama, te su, po navici, nosili šteku cigareta.

Marinko Marčeta, vozač kamiona iz Podbrda, kod Mrkonjić Grada, koji teretnjakom krstari širom Evrope, kaže da je novonastala situacija i te kako pogodila i njega i njegove brojne poznanike.

"Poznato je da smo svi mi, kada dolazimo kući, pri povratku u EU nosili šteku cigareta. Tako smo ostvarivali značajne uštede. To, međutim, više nije moguće. Sada u EU smijemo prenijeti samo dvije kutije cigareta. Naravno da je to udar na naše budžete, pošto su cigarete u inostranstvu dosta skuplje", ističe Marčeta za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, kutija cigareta koje puši u BiH košta pet maraka, a u Sloveniji 3,70 evra, dok u Njemačkoj, gdje provodi najviše vremena, za jednu kutiju izdvaja oko sedam evra.

"Računica je jasna. I te kako se isplatilo pri svakom odlasku na posao ponijeti sa sobom šteku cigareta. Uštede nisu bile male. Međutim, s obzirom na novo pravilo, te dvije kutije koje mogu ponijeti ispušim dok dođem do Slovenije ili Njemačke", napominje Marčeta.

Iz Carinske uprave Hrvatske je za "Nezavisne novine" potvrđeno da su izmjene propisa o unosu akciznih duvanskih proizvoda u ličnom prtljagu putnika stupile na snagu 1. januara 2021. godine, a odnose se na one koji putuju iz trećih zemalja, gdje spada i BiH.

"Od tog datuma pri unosu robe u carinsko područje EU u ličnom prtljagu putnika oslobađanje od uvoznih davanja odnosi se na sljedeće količine duvanskih trošarinskih proizvoda: 40 cigareta, 20 cigarilosa (pri čemu se cigarilosom smatraju cigare neto težine do tri grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duvana za pušenje, 50 grama grijanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama novih duvanskih proizvoda", precizirali su iz Carinske uprave Hrvatske.

Dakle, te količine je moguće unijeti bez plaćanja uvoznih dažbina (carina, PDV, akciza).  Do 31. decembra 2020. godine pri ulasku u EU oslobađanje od uvoznih davanja odnosilo se na 200 cigareta (odnosno 10 kutija tj. jednu šteku).

Moglo se unijeti i 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje. U EU se, bez plaćanja dažbina, do posljednjeg dana prošle godine moglo ići i sa 250 grama grijanog duvanskog proizvoda, te 25 mililitara e-tekućine.

Jedna žena iz BiH, koja deset godina putuje u Njemačku, nedavno je na hrvatskoj granici doživjela hladan tuš. Navodi da se lično uvjerila da je u EU odskora nemoguće, bez plaćanja dažbina, unijeti više od dvije kutije cigareta.

"Vratili su me s hrvatske granice u BiH. Bila sam iznenađena, nigdje nisam pročitala ni čula da se više ne može prenijeti šteka cigareta, nego samo dvije kutije. Kada sam se vratila u BiH, bh. carinici su mi rekli da mnogi ljudi nisu upućeni u nova pravila, pa su se vraćali i bacali cigarete", ističe ova žena.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 14.01.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.Trafo područje Banovci br.1149, od 09:00 do 10:30 sati
2.Trafo područje Vukovo Stara br.1049, od 10:30 do 11:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Agonija s državnom nabavkom vakcina protiv koronavirusa natjerala je ljekare, koji se već skoro godinu dana bore s pandemijom da stvar preuzmu u svoje ruke, a partnere su pronašli u kantonalnim vladama.

"Ostvareni su kontakti Vlade Zeničko-dobojskog kantona s Pfizerom i tu je naš sindikat preuzeo ulogu medijacije, da se to što prije ostvari. Želimo potaći državu, entitete i kantone da se uključe u direktnu nabavku i da vidimo ko će prije, da se osnovna misija ispuni, odnosno da se vakcine što prije nađu u Bosni i Hercegovini", kaže za Klix.ba Rifat Rijad Zaid, predsjednik Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH.

Kako je potvrđeno za naš portal sastanak između predstavnika kompanije Pfizer i Vlade ZDK održan je jučer.

Zaid kaže kako očekuje i ostale kantone da se uključe, a informacije govore kako su se posebno zainteresovali Hercegovačko-neretvanski i Kanton 10.

"Prije svega očekujemo da Federacije preuzme inicijativu u nabavci. Najsretniji bi bili da država nabavi, ali očito je da to ide jako sporo i jako teško. Ako ne može država neka krenu niži nivoi vlasti, ali neko mora napokon pokrenuti stvari", kazao je on.

Ljekari su svjesni da proces treba kordinirati Vlada FBiH i Federalno ministarstvo zdravstva, ali kako kažu, mora se početi od nečega.

"Ili ćemo sjediti i čekati skrštenih ruku ili ćemo početi raditi, ostvariti kontakte. Očekujemo da se nama priključe i FBiH i država jer oni dosad čekaju samo famozni COVAX koji omogućava da neko ozbiljnije vakcinisanje krene tek na ljeto", kazao je Zaid.

Očito je da su ljekari pronašli političare koji razumiju njihove potrebe.

Prva isporuka vakcina preko COVAX mehanizma u našu zemlju trebala bi doći krajem ovog mjeseca ili početkom narednog, a najkasnije 10. februara. Riječ je o malim količinama koje bi sukcesivno trebale pristizati.

(klix.ba)

Više od 300 uposlenika društvene mreže Twitter potpisalo je internu peticiju kojom se poziva da se predsjedniku Donaldu Trumpu trajno zabrani pristup platformi nakon racije na američki Kapitol 6. januara.

Twitter prati odlučnija akcija Facebooka, koji je u četvrtak suspendovao Trumpa na neodređeno vrijeme. Facebook, Twitter, YouTube i druge platforme počeli su uklanjati objave ili ograničavati njegov račun u srijedu nakon što je predsjednik objavio video u kojem hvali svoje pristalice zbog napada na Kapitol.

Ova odluka Twittera je konačna i permanentna.

“Nakon pažljivog pregleda nedavnih tweetova s ​​@realDonaldTrump naloga i konteksta oko njih, trajno smo suspendovali račun zbog rizika od daljnjeg poticanja na nasilje”,  rekli su iz kompanije Twitter.

Navodi se da se tweet u vezi s inauguracijom može smatrati daljnjom izjavom da izbori nisu legitimni, što je povreda Twitter smjernica o istinitosti informacije koja dolazi s računa s multimiliomskom publikom. Također se navodi da bi se tweet mogao protumačiti kao da Trumpova navodna naznaka da bi inauguracija bila “sigurna” meta za nasilje jer on ne bi prisustvovao.

Trumpova druga izjava o američkim patriotama sugeriše da “planira i dalje podržavati, osnaživati ​​i štititi one koji vjeruju da je pobijedio na izborima”.

Zabrana Twittera izričito se odnosi na “@realDonaldTrump račun”, a ne lično na predsjednika Donalda Trumpa. Ograničenja za Trumpa odnose se na njegov lični račun, s obzirom na indirektno pozivanje na nasilje, navodi ova kompanija.

(Agencije)

Gotovo da nema dimnjaka na području hrvatsokg grada Petrinje koji u potresu nije oštećen ili uništen.

“Uslijed potresanja i statike koja više nije sigurna, kako na objektima tako i na dimnjacima, opasnosti su višestruke. Od mogućnosti gušenja do kojeg može doći uslijed poroznosti dimnjaka, pogotovo onih koji su starije gradnje, do požara koji mogu dodatno ugroziti stanovnike i prilikom čega može doći do ljudskih žrtava”, rekao je za RTL Hrvoje Ostović, zapovjednik Operativnog vatrogasnog zapovjedništva Petrinja.

Prilikom sanacija nalaze i na opasnosti iz Domovinskog rata.

“Nažalost kroz aktivnosti, a bilo je gotovo 2500 intervencija koje su vatrogasci odradili na terenu, uz sve ostale zadaće s ciljem pomaganja građanima Petrinje, u dva slučaja smo usred saniranja krovova i dimnjaka zatekli i minsko-eksplozivna sredstva. Apelujemo da građani predaju takva sredstva ako ih imaju, bez sankcija se mogu predati nadležnoj policijskoj upravi, ali i da nam prilikom sanacije daju informaciju o tome kako ne bi došlo do povrede vatrogasaca”, poručio je Ostović.

Damir Varešlija rođen u Zenici, s porodicom je preselio u Irsku 2000. godine. Završio je studij biohemije na Univerzitetu Trinity College Dublin, a doktorirao 2014. godine. Od tada je zaposlen kao istraživač-saradnik na Medicinskom fakultetu RCSI University of Medicine and Health Sciences. Tu se, među ostalim, bavi molekularnom karakterizacijom metastaziranim ćelijama kod pacijenata koji imaju rak dojke.

Kako ističe u razgovoru za Fenu dr. Varešlija, savremena medicina sve je uspješnija u borbi protiv tumora, zahvaljujući znanju i tehnološkom napretku. Iako više žena (nego ikad prije) preživljava tu bolest, ako se tumori počnu širiti po tijelu (poznat kao “sekundarni” ili “metastatski” rak dojke) bolest nažalost postaje neizlječiva.

– Mada se sekundarni rak dojke ponekad može kontrolirati, ne može se izliječiti. Procjenjuje se da 15 do 30 posto pacijentica sa sekundarnim rakom dojke razvija tumore u mozgu, s tim da je mozak uobičajeno mjesto za širenje raka dojke, pluća i melanoma – naglasio je.

Kako je kazao, to širenje raka na mozak može uzrokovati iscrpljujuće simptome poput napadaja epilepsije, glavobolje, povraćanja i nekoordinirano kretanje, što može ozbiljno uticati na kvalitetu života osobe.

– Opcije liječenja su ograničene jer mozak ima jedinstvenu barijeru, (poznatu kao krvno-moždana barijera) koja ga štiti od bilo čega štetnog i sprječava da mnogi ciljani tretmani i hemoterapija dođu do njega – dodao je.

Kako ističe dublinski naučnik dr. Varešlija, ne tako davno dobio je stipendiju od dobrotvorne organizacije Breast Cancer Now, u iznosu od više od 660.000 funti, za petogodišnje istraživanje tog kliničkog problema.

Varešlija i njegov tim iz RCSI rade na identificiranju i razumijevanju različitih prekidača gena koji pomažu raku dojke da se proširi na mozak. Kako je kazao, učinit će sve što je u njihovoj moći da bi unaprijedili razumijevanje o tome ‘koji geni zavaravaju mozak da postane spreman domaćin odbjeglim ćelijama raka dojke’.

– Ta oblast nije dovoljno klinički ispitana. Drago nam je što će biti realizirana posebna istraživanja u potencijalni razvoj naših otkrića, u tretmane u korist pacijenata s metastatskim rakom dojke u mozgu – istaknuo je.

Kako pojašnjava, njihova istraživanja žele shvatiti kako rak dojke može prestati reagovati na trenutne tretmane i što čini da se rak ‘vrati’ i proširi na druge dijelove tijela.

– Istražujemo kako možemo manipulisati lošim genima kako bismo spriječili širenje i utvrdili možemo li identifikovati bilo koju novu terapiju zasnovanu na aberantnim genima – naglasio je.

Precizira da mu je to treća nagrada kao glavnog istražitelja, u posljednje tri godine. Imao je, kaže, dovoljno sreće da slijedi svoje istraživačke ciljeve.

– Naravno nije bio idealan start za tu stipendiju, zbog pandemije virusa korone. Ipak, naš rad nije prestao u 2020., ali je bio sporiji i s mnogo više restrikcija. Teško je normalno istraživati u laboratoriji sa socijalnom distancom, bio je potreban ograničen pristup za osoblje laboratorija i restriktivan rad u smjenama – istaknuo je.

Za epidemiološku situaciju u Irskoj kaže da je donedavno bila relativno u redu, a sad ‘zbog praznika broj pozitivnih na virus korona je veliki, nalazimo se u još jednom strogom zaključavanju’.

– To nije dobro za ekonomiju niti za mentalno zdravlje ljudi, ali je apsolutno potrebno. Vakcina je neophodna. Virus neće nestati sam od sebe, stalno se vraća i bez vakcine nema povratka u normalan život. Nadam se da će se naša istraživačka zajednica moći fokusirati odnosno u potpunosti vratiti na rješavanje problema raka – istaknuo je.

Doktor Varešlija prati i situaciju na Balkanu. Nada se da će uskoro, sa ostalim članovima porodice, moći posjetiti Bosnu i Hercegovinu. Za bh. dijasporu u Dublinu kaže da je minimalna, a nisu niti adekvatno organizovani. Ima osjećaj da ni država nema neku jasnu strategiju za dijasporu.

– Vjerujem da ima dosta ljudi koji bi mogli doprinijeti razvoju države. Čak i ako nemam puno kontakata s ljudima koji žive u BiH, imam familiju i prijatelje Bosance i Balkance koji su način povezivanja sa mojim korijenima. Oduševljen sam i počastvovan što sam nagrađen stipendijom, pogotovo kad mogu da zastupam jednu generaciju ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine – kazao je dr. Varešlija.