“Zovem se Husein Galijašević. Rođen sam 1945. godine u Tešnju, odrastao sam u njemu, volim ga i na neki način sam svoj život posvetio ovom gradu”, počinje svoju priču tešanjski hroničar ili kako sam sebe naziva internet hroničar Husein Galijašević.

Potiče iz stare tešanjske porodice Galijašević za koju se u sidžilima (sudskim spisima) spominje da je 1740. godine njegov predak kapetan Ahmet Galijašević zakupio Gazi Husrev-begov vakuf.

Husein je svoj život posvetio tehničkim naukama, po struci je mašinski inžinjer.

“Pripadam onoj generaciji koja je sa ovih prostora intenzivnije krenula u srednju školu, a budući da tada u Tešnju nije bilo te škole, išao sam u tehničku školu u Tuzlu. Poslije toga sam završio Mašinski fakultet u Sarajevu. Radio sam kratko u firmi ‘Trudbenik’ u Doboju i onda su me ljudi iz Tešnja doveli ovdje kako bismo razvijali tešanjsku privredu”, nastavlja Galijašević u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Svoj radni vijek nastavlja u tešanjskoj firmi ”Pobjeda” koja je pred sami rat u Bosni i Hercegovini u trima fabrikama imala skoro 1.600 uposlenih. Tokom rata je obnašao dužnost pomoćnika ministra za namjensku proizvodnju, a poslije rata je bio na funkciji pomoćnika ministra za namjensku proizvodnju i ministra odbrane Federacije BiH.

Godine 2007. je penzionisan, tako da je u penziji već 12 godina. Dok je trajao radni vijek, Galijašević je imao planove koje je planirao ostvariti kada dođe u penziji. I ostvario ih je.

“Planirao sam kupiti računar i štampač, bilježiti nešto jer sam i ranije bio ljubitelj toga. Ovdje je jedan mladić otvorio web stranicu, tako da sam počeo sa bratom Alijom Galijaševićem, koji je isto tako jako mnogo pisao o Tešnju. Tada sam se i ja još više zainteresirao te počeo istraživati, i po našoj biblioteci i po kućnim arhivama”, govori Galijašević o svom spisateljskom početku.

Često su mu ljeti naši ljudi koji dođu iz inozemstva znali reći “možeš li napisati ko je umro da znamo”. To ga je ponukalo da počne pratiti dešavanja u gradu.

“Svako jutro pijem kafu u gradskoj kafani, u blizini se nalazi i tabla na kojoj su smrtovnice koje sam počeo redovno fotografisati i objavljivati ih. Jednostavno, u 14 dana napišem šta se dogodilo, i nazovem to ‘Tešanjskim dnevnikom'”, priča Galijašević.

Nekoć je u četrnaest dana objavljivao tešanjske događaje, a danas to čini sedmično. Objavljuje ih na lokalnim portalima. No, na kraju godine ih sumira u jednu knjigu.

“Danas su se mnogi i navikli, pa mi šalju i pozivnice za događaje. Pokušavam sve propratiti u ‘Tešanjskom dnevniku’, npr. izbore, ko je izabran u Tešnju, u kantonu, uglavnom me Tešnjaci interesuju. Pratim privredne događaje, čim vidim fabrički kostur, odem saznati šta se to gradi, kolika je investicija, šta će u njoj biti pravljeno. Također, pratim i ono što radi Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, JU Muzej Tešanj, Opća biblioteka, Općina Tešanj”, kazuje Galijašević, dodajući da kada je sport u pitanju, ne prati sve utakmice, nego sumira rezultate kada sezona završi.

Dosad je objavio 61 fotografiju grada Tešnja, a oko 500 fotografija ljudi. Kako jačina zaborava ne bi ugasila sjećanje, počeo je, uz sedmične događaje, objavljivati i stare fotografije.

“Njihova se vrijednost ogleda u tome što sam, recimo, prije 11 godina iskoristio dosta ljudi kojih danas nema, a koji su mi identificirali fotografije prije Drugog svjetskog rata. Međutim, danas tih ljudi nema, tako da moja generacija samo može identificirati fotografije nakon Drugog svjetskog rata. Objavljujem fotografije i pojašnjenja osoba ili događaja koji se nalaze na njima. Posljednji kojeg sam predstavio je prvi visoko obrazovani čovjek u Tešnju Omer Smailbegović“, priča Galijašević.

Naglašava koliko je važna riječ koja ode u javnost te kako greške ne smiju biti svakodnevnica. Ima prijatelja Muju Pobrića, lektora, koji pregleda njegove tekstove i ispravlja sve greške na koje naiđe.

Nisu samo lijepi događaji oni o kojima piše. Bude i teških trenutaka.

„Jedno jutro idem u svoju kafanu i vidim munaru na cesti. Vrh munare Ferhad-begove džamije na cesti. E sad, možete zamisliti kako sam se osjećao, živio si kraj te munare čitav život, a sad je ona pala“, priča o događaju iz 2017. godine kada je snažan vjetar srušio munaru Ferhad-begove džamije u Tešnju.

Poplave su ono što je, također, ostavilo traga na njega. „Godine 2014. sam operisao žuč, ali sam se već nakon četiri dana pridigao i otišao obići naša poplavljena područja. Obišao sam ih, također, i tokom poplava prije nekoliko mjeseci“, ističe Galijašević.

No, nisu samo teški trenuci posrijedi, bude tu i komičnih situacija.

„Imam prijatelja Ševketa Turalića koji je pisao načelniku kako je velika buka u ulici u kojoj se nalazimo, te kako bi trebalo nešto poduzeti u vezi s tim. Pošto stalno listam nešto po biblioteci, nađem u jednom časopisu krajem prošlog stoljeća gdje jedan anonimni čitalac iz Tešnja piše da kočije prave toliku buku u Tešnju da bi načelnik morao nešto poduzeti. I sad, ja prepišem Turalićevu molbu načelniku u ‘Tešanjski dnevnik’, a potom napišem i ono što je tražio anonimni čitalac. Na kraju stavim svoj komentar: ‘Ovo je sigurno neki njegov predak, samo što se nije potpisao'“, govori kroz smijeh Galijašević.

Ljeto mu je, kaže, najinteresantnije. Nikada nije sjeo, a da neko ne dođe i kaže „ja vas znam, ali vi mene ne znate. Svaka vam čast“.

Bude tu često ljudi iz inozemstva, jedan je došao iz Australije i rekao mu kako ga redovno prati, kao i sve ono što sroči u ”Tešanjskom dnevniku”. Dođu ljudi i tražiti informacije o nečemu, a šta li će tek biti za 20-30 godina kada je danas tako, zaključuje Galijašević.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je da čovjek ulaže u dvije komponente kada dođe u penziju. Jedna je fizička, a druga duhovna, i niti jedna se ne smije zapostaviti. Fizičku gradi tako što radi oko bašte koju ima, a psihičku sakupljajući, pripremajući i pišući svoj ”Tešanjski dnevnik” koji iza njega ostaje gradu i Tešnjacima kako bi se sjećali da je jednom živio jedan čovjek koji je živio za ovaj grad.

(AA)

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podsjetilo je danas da je Zakonom o računanju vremena propisano da ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u oktobru/listopadu, tako što se kazaljke na satovima pomjeraju za 60 minuta unazad.

Shodno tome, ljetno računanje vremena završit će u nedjelju, 27. oktobra/listopada pomjeranjem kazaljki za jedan sat unazad, te će vrijeme u 03 sata 00 minuta 00 sekundi biti računato kao 02 sata 00 minuta 00 sekundi, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, prenosi Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Nacrt odluke, čija bi primjena dovela do drastičnog poskupljenja procesa polaganja vozačkih ispita, uskoro bi mogao da se nađe pred Savjetom ministara BiH, što u dobrom dijelu auto-škola smatraju finansijskim udarom na buduće kandidate, ali i na privredu, koju potresa manjak profesionalnih vozača.
Računica iz banjalučkih auto-škola pokazuje da kandidat za vozačku dozvolu B kategorije, a koji sve položi iz prve, sada može proći sa troškom nešto većim od 800 KM, a usvoji li se ova odluka, cijena će, tvrde, iznositi više od 1.600 maraka.
Za A kategoriju polaganje bi moglo dostići cifru veću od 700 maraka, umjesto sadašnjih oko 300 KM, i usvoji li se ova odluka, tvrde u auto-školama, to će uticati na povećan broj motociklista bez vozačke dozvole na putevima.
"Za vozače autobusa kompletan put do vozačke dozvole, bude li usvojena sporna odluka, koštaće blizu 2.100 KM, a sada je 1.200 KM", kažu u auto-školama.
Ogorčeni su i roditelji budućih vozača, jer ovaj udar, ističu, neće moći podnijeti.
"Šta političari misle, da samo njihova djeca treba da imaju vozačku dozvolu", pita se Banjalučanka čija bi kćerka iduće godine trebalo da polaže vozački ispit.
Slaže se s njom i Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, koji ističe da je ovakav slijed događaja katastrofalan.
"Svjesni smo činjenice da nemamo profesionalnih vozača. Umjesto da su stimulisali mlade da polažu vozački, oni uvode povećanje cijene, što je van svake pameti. Malo ko od roditelja može to da plati. Ko god savjetuje vlast da tako nešto uradi, ne misli dobro ni građanima ni privrednicima u RS i BiH", kaže Grbić.
Njegovo mišljenje dijeli i Siniša Radošević, vlasnik jedne banjalučke auto-škole, koji napominje da je neprihvatljivo da put do vozačke dozvole poskupi više nego duplo.
"Takav udar građani ne mogu da podnesu, ne računajući ove koji sjede u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH. Uvedu li to, biće manje kandidata, a smanjiće se i broj auto-škola", kaže Radošević za "Nezavisne".
Važećim pravilnikom nisu propisane cijene osposobljavanja kandidata i trenutno auto-škole slobodno određuju cijene, ali bi takva praksa mogla postati prošlost.
"Ministarstvo komunikacija i prometa BiH pripremilo je tekst Nacrta odluke o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače i uputilo ga na mišljenja nadležnim organima za obrazovanje (entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja i Vladi Brčko distrikta BiH)", rekli su za "Nezavisne" iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Nakon što su, kako dodaju, razmotrili i analizirali sva dostavljena mišljenja na tekst Nacrta odluke, sproveden je postupak javnih konsultacija, a svi učesnici su, kako tvrde, podržali donošenje ove odluke.
"Naredni korak bilo je upućivanje Nacrta odluke na mišljenja u skladu s Poslovnikom o radu Savjeta ministra BiH Uredu za zakonodavstvo i Ministarstvu finansija i trezora BiH. Trenutno Ministarstvo postupa u skladu sa sugestijama datim u Mišljenju Ministarstva finansija i trezora, odnosno provodi određene analize, nakon čega slijedi upućivanje ove odluke na razmatranje i usvajanje od strane Vijeća ministara BiH", kažu iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Iz tog ministarstva pravdaju se da je cilj donošenja ove odluke eliminisanje nelojalne konkurencije i, kako kažu, neprirodno niska cijena osposobljavanja kod pojedinih auto-škola, a koja, tvrde, ide nauštrb kvaliteta procesa osposobljavanja.
Iz auto-škola na to odgovaraju da sporna odluka ne donosi kvalitetniju obuku, jer se u samom procesu polaganja, izuzev cijena, ništa ne mijenja. Podsjećaju da je zvanična statistika pokazala da samo sedam odsto nezgoda izazivaju vozači početnici, oni koji imaju do dvije godine vozačkog staža.

Svaki stanovnik Bosne i Hercegovine dnevno proizvede 0,97 kg komunalnog otpada, pokazali su podaci Agencije za statistiku BiH za 2018. godinu.
Količina ukupnog otpada porasla je u odnosu na godinu ranije, ali je porasla i količina otpada prikupljenog javnim odvozom.

U toku 2018. godine proizvedeno je 1.243.973 tona komunalnog otpada, što je 355 kg po stanovniku godišnje. Javnim odvozom prikupljeno je 920.540
tona, što je za 0,7% više u odnosu na prethodnu godinu.

U ukupnoj količini prikupljenog otpada, miješani komunalni otpad učestvuje 90,9%, odvojeno prikupljeni komunalni otpad 4,0%, otpad iz vrtova i parkova 3,1% i ambalažni otpad 2,0%.

Na odlagališta otpada u 2018. godini je odloženo 957.494 tona otpada, što je za 0,7% više u odnosu na prethodnu godinu.

Komunalni otpad predstavlja otpad iz domaćinstva, kao i otpad koji je zbog svoje prirode i sastava sličan otpadu iz domaćinstva, a potiče od poslovnih subjekata.

Podaci koje je danas objavila Agencija za statistiku BiH prikupljeni su na osnovu godišnjih izvještaja javnih komunalnih preduzeća i drugih preduzeća koja se bave prikupljanjem i odlaganjem otpada, kao i preduzeća koja upravljaju odlagalištem otpada.

Za razliku od zemalja članica Evropske unije, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju sekundarne sirovine i energija, BiH je suočena sa kompleksnim i višestrukim problemima u upravljanju otpadom. Rješavanje tih problema i orijentacija prema cjelovitom i savremenom upravljanju otpadom jedan su od preduvjeta za približavanje EU.

(klix.ba)

Dok se ubiru ogromni prihodi od akciza i cestarina, javnost s pravom očekuje intenziviranje radova na autocesti na Koridoru 5C. Federalna televizija provjerila je kako ide gradnja novih osam kilometara na putu od Zenice prema sjeveru naše zemlje.

Izuzetno složena geološka situacija na dionici Nemila - Zenica sjever uslovljava dinamiku radova za koje je predviđeno 30 mjeseci. Pripremni radovi na dvije poddionice od Vranduka do Vrace su u jeku od augusta, a najzahtjevniji dio podrazumijeva izgradnju tri tunela.

"Trasa kojom prolazi autocesta je u nagibu od oko 75% i ovo što sad radimo je vrh gologije, geotehnike i građevinarstva", ističe Ahmed Mušija, predstavnik JP Autoceste Federacije BiH.

Poddionica Vranduk – Ponirak, iako nije najduža, jedna je od zahtjevnijih. Na dužini od oko pet kilometara bit će izgrađen veliki broj objekata. Posao vrijedan 76,5 miliona maraka povjeren je konzorciju azerbejdžanske firme te domaćih građevinara.

"Najznačajniji objekti na ovoj poddionici su mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2, koji će se graditi konzolnom gradnjom, zatim vijadukti Koprivna 1, Koprivna 2 i Crni potok, te tunel Vranduk. Zbog složene konfiguracije terena veliki je broj potpornih konstrukcija", navodi Sanda Lucić, inžinjer na gradilištu Hering Široki Brijeg.

Na dijelu poddionice Ponirak – Vraca predviđena je gradnja tunela Zenica, čime će put prema Žepču biti kraći za šest kilometara. Vrijednost je 69 miliona maraka, izvođač radova je Euroasfalt.

"Izvođač radova sada radi na pripremi i mobilizaciji gradilišta i pristupnih puteva da bismo mogli ući u tunel prije zime i ispuniti rok od 30 mjeseci", objašnjava Mušija.

Za novih osam kilometara modernog autoputa, čime će nakon izgradnje dionice kroz Nemilu višegodišnji posao gradnje trase zeničke zaobilaznice dobiti smisao, osigurana su sredstva kod EBRD-a i OPEC fonda. Poslovi bi mogli trajati tri godine.

(akta.ba)

Podaci istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult, pokazuju da je od završetka rata do sada BiH napustilo 150.000 ljudi, a najviše se radi o visokokvalifikovanoj mladoj radnoj snazi.

Prema njihovim istraživanjima, pored opšteg stanja, finansijska situacija je jedan od glavnih razloga zbog kojeg BiH ostaje bez radnika. Na isti zaključak došao je i portal Posao.ba u okviru svog istraživanja o stanju regionalnog tržišta, koje dokazuje da je situacija slična i u zemljama regiona.

U zadnje tri godine tržište rada u BiH, Srbiji i Crnoj Gori bilježi intezivan porast potražnje za radnicima.

Nermana Ajanović-Hajdarpašić iz kompanije Kolektiv, kazala je da je u 2019. godini taj porast potražnje manje izražen nego što je to bilo u prethodne dvije godine i dosta je sporiji.

"Ono što mi po podacima iz istraživanja možemo zaključiti jeste da dolazi do stagnacije kada je potražnja za zaposlenicima u pitanje. Kada je riječ o ukupnom tržištu, radnih mjesta koja su oglašeni u svim medijima, ne samo na portalu Posao.ba, u BiH je u 2019. godini došlo do porasta potražnje za 10 posto, dok je u Hrvatskoj  došlo do pada od 2 posta, za Crnu Goru nemamo podataka o ukupnom tržištu", rekla je Ajanović-Hajdarpašić.

Predstavila je pregled najtraženijih kategorija zanimanja od kojih je kategorija prodaje i trgovine među najtraženijim kategorijama poslova u BiH, na drugom mjestu je turizam i ugostiteljstvo dok se na trećem mjestu situacija mijenjala iz godine u godinu.

U 2017. godini kao najtraženije treće zanimanje bila je proizvodnja, u 2018. građevinarstvo a u 2019. skladištenje, transport i logistika.

Neka od zanimanja za kojima je porasla potražnja jesu vozači ali i skladištari.

"Najtraženije kategorije zanimanja u Srbiji nisu se promijenile u posljednje tri godine. Tu su na prvom mjestu prodaja, zatim IT i na trećem mjestu je mašinstvo. Kada je riječ o Hrvatskoj ni tu nije došlo do promjena unajtraženiji zanimanja u posljednje tri godine. Najtraženiji je turizam i ugostiteljstvo na drugom mjestu je prodaja i na trećem mjestu je proizvodnja i zanatske usluge", kazala je Ajanović-Hajdarpašić.

U 2018. godini u sve tri zemlje došlo je do porasta broja Ino poslova, poslova koji su oglašeni za rad u inostranstvu. U Hrvatskoj je to 11 posto, u Srbiji za 82 posto i u BiH za 38 posto.

Udio u ukupnom broju oglasa najveći je u BiH, 9 posto svih oglašenih oglasa odnosi se na rad u inostranstvu.

Zemlje koje najčešće traže radnike iz BiH su Hrvatska, Njemačka i Slovenija, iz Hrvatske radnike najviše traži Njemačka, Slovenija zatim BiH a radnike iz Srbije najčešće traži Crna Gora, Hrvatska i Slovenija.

"Ovakvi pokazatelji dovode do toga da je jasno i očigledno kruženje u regionu. Svaka zemlja koja gubi svoje radnike, pokušava ih naći u susjednim zemljama", pojasnila je.

Najtraženije kategorije zanimanja za rad u inostranstvu u BiH najčešće su građevinski radnici, ugostiteljski i proizvodni radnici, u Srbiji se najčešće traže inžinjeri, zatim proizvodni i građevinski radnici. U Hrvatskoj najveća potražnja vlada za radnicima u prodaji, ugostiteljstvu i građevini.

Istraživanjekoje je radio portal Posao.ba u okviru najvećeg globalnog istraživanja o mobilnosti radne snage u kojoj je učestvovalo preko 400.000 ljudi, a u kojem su usčestvovali i ljudi iz BiH kazali su da je njih 80 posto spremno prihvatiti posao u inostranstvu ako bi im se za to pružila prilika.

Ajanović-Hajdarpašić je kazala da je ovaj procenat u odnosu na ukupnost u svijetu znatno niži i iznosi oko 57 posto.

Istraživanje je još pokazalo da su digitalni stručnjaci znatno spremniji da prihvate priliku u inostranstvu.

Za ljude u BiH kao najveći razlog prhvatanja posla u inostranstvu navode bolje životne standarde, ekonomsku sigurnost i bolja plata. U okviru rezultata na globalnom nivou kao razlozi navode se jačanje profesionalnog iskustva, bolje karijerna prilike i sticanje novog radnog iskustva.

U svojoj prezentaciji koju je održala u okviru 6. Gospodarskog foruma Žepče, u organizaciji RAŽ-a, kazala je da se tržište rada Bosne i Hercegovine značajno promijenilo u proteklih godina, a te promjene najviše su pogodile poslodavce.

"Zbog fluktuacija zaposlenih, odlaska ljudi u inozemstvo, te potreba za novim vještinama, problem nedostatka kvalifikovane radne snage postao je još izraženiji. Sve je teže pronaći odgovarajuće kandidate te poslodavci moraju posebnu pažnju posvetiti privlačenju kandidata i procesu zapošljavanja zbog čega se nerijetko obraćaju profesionalnim agencijama i regruterima", kazala je Ajanović-Hajdarpašić.

Ono što je pozitivno u svemu tome  jeste da poslodavci sve više pažnje posvećuju dobrom upravljanju ljudskim potencijalima, te izgradnji brenda poslodavca kako bi privukli i zadržali ljude.

(akta.ba)

Brexit je u neizvjesnosti dok se približava najnoviji rok, 31. oktobar, za izlazak Britanije, a podijeljeni parlament raspravlja o tome.
Britanski izlazak iz Europske unije u zastoju je u utorak nakon što je parlament odbio brze rokove premijera Borisa Johnsona za ratifikaciju njegova dogovora o izlasku navevši ga da zaustavi zakon o tome dok čeka odgovor iz Bruxellesa.

Brexit je u neizvjesnosti dok se približava najnoviji rok, 31. oktobar, za izlazak Britanije, a podijeljeni parlament raspravlja o tome.

Johnson je zabilježio rijetku pobjedu nakon što su zastupnici glasali 329 prema 299 za Johnsonov dogovor da ide u drugo čitanje što bi omogućilo da se o sporazumu raspravlja i na njega stavljaju amandmani. Bio je to prvi put da je parlament signalizirao potporu dogovoru o tome kako će Britanija napustiti EU, mada još uvijek u ranoj fazi zakonodavnog procesa.

Međutim, nekoliko minuta kasnije zastupnici su glasali 322 prema 308 protiv prijedloga kojim bi se u tri dana zakon o Brexitu žurno progurao kroz Zastupnički dom, za što vlada kaže da je nužno kako bi se Brexit obavio na vrijeme, piše Hina.

"Moram izraziti svoje razočaranje da je dom opet glasao za odgodu", rekao je Johnson parlamentu.

Sljedeći je korak, rekao je, čekati da EU odgovori na zahtjev za odgodu roka od 31. listopada za Brexit, koji je Johnson nevoljko poslao Bruxellesu u subotu nakon što su ga na to prisilili zastupnici.

"EU sada mora odlučiti kako odgovoriti na zahtjev parlamenta za odgodu", rekao je. "Vlada mora krenuti jedinim odgovornim pravcem i ubrzati naše pripreme za izlazak bez dogovora."

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je ranije kako zahtjev za odgodu shvaća ozbiljno.

"Razgovarat ću s državama EU-a o njihovim namjerama, dok ne odluče, mi ćemo zaustaviti ovaj zakon", rekao je Johnson.

Večeras se javio Donald Tusk i kazao kako će od članica EU tražiti da se dozvoli Britaniji da produlje datum izlaska.

Prije glasanja Johnson je upozorio parlament da će, ako ne prihvate njegove rokove za usvajanje zakona o Brexitu i prisile ga na odgodu do siječnja, on odustati od pokušaja da ratificira dogovor i ići na izbore pod sloganom "Provedimo Brexit".

(Oslobodjenje)

Nestala maloljetnica iz Doboja Almasa Asanov (16) je nakon potrage locirana u Sloveniji, ali neće dugo boraviti u toj zemlji jer je njena starateljka, tetka Mejra Asanov, odlučna da je vrati kući.

"Odmah je vraćamo, obavezno, jer ona mora završiti školu. Ovaj momak Ramiz je napustio školu i on neće da ide, i sada je nagovara da i ona to uradi, a mi to ne dozvoljavamo", izjavila je tetka Mejra za "Nezavisne".

Ona je u petak dala izjavu dobojskoj policiji u kojoj je, između ostalog, navela i broj telefona sa kojeg joj je javljeno da se njena sestričina nalazi u Sloveniji sa Ramizom Salčinovićem, s kojim je u vezi.

"Uspjeli su je tamo locirati, sada samo treba da lociraju tačno mjesto gdje je. Zvao me neki čovjek, ona je navodno kod njega i sada sam u policiji dala broj", kazala je Mejra, te potvrdila da je osoba koja ju je zvala stric Ramiza Salčinovića, kod kojeg boravi ovaj maloljetnik, takođe šesnaestogodošnjak.

Iako je u srijedu ujutru otišla iz kuće u Gornjem Pridjelu u Doboj, Almasa taj dan nije bila na nastavi, saznali smo u Ugostiteljskoj i trgovinskoj školi, nego je obilazila kafiće, a zatim se zaputila na autobusku stanicu.

"Na 'Bosnaekspresovoj' stanici je kupila kartu do Ljubljane i ukrcala se u autobus na popodnevni polazak. Pošto je tamnoputa, privukla je pažnju biletara, koji se, kada je policija došla da provjeri informacije, lako sjetio putnice, a vozač koji je vozio autobus na toj relaciji je otkrio da je iz busa izašla u Ljubljani", priča naš izvor.

Iako je maloljetna, Almasa je bez problema prešla dvije granice, odnosno iz BiH je izašla na graničnom prelazu u Brodu, a zatim je iz Hrvatske ušla u Sloveniju na jednom od tamošnjih prelaza, jer prema važećim zakonskim propisima, svi maloljetnici koji su stariji od 14 godina u inostranstvo mogu putovati bez pratnje roditelja ili staratelja.

Ne znajući da njena sestričina nije bila u školi, iz koje ju je očekivala da se vrati oko podne, Mejra, koja se i ranije suočavala sa odlascima šesnaestogodišnjakinje od kuće, u srijedu naveče je prijavila nestanak.

"Jednom prilikom je Almasa otišla u Zenicu pod izgovorom da u tom gradu obavlja učeničku praksu, pošto uči za kuvara, ali se nakon izvjesnog vremena vratila i tetki rekla da je shvatila da to nije za nju", kaže naš izvor.

(Nezavisne)