Podaci istraživanje Instituta za razvoj mladih Kult, pokazuju da je od završetka rata do sada BiH napustilo 150.000 ljudi, a najviše se radi o visokokvalifikovanoj mladoj radnoj snazi.

Prema njihovim istraživanjima, pored opšteg stanja, finansijska situacija je jedan od glavnih razloga zbog kojeg BiH ostaje bez radnika. Na isti zaključak došao je i portal Posao.ba u okviru svog istraživanja o stanju regionalnog tržišta, koje dokazuje da je situacija slična i u zemljama regiona.

U zadnje tri godine tržište rada u BiH, Srbiji i Crnoj Gori bilježi intezivan porast potražnje za radnicima.

Nermana Ajanović-Hajdarpašić iz kompanije Kolektiv, kazala je da je u 2019. godini taj porast potražnje manje izražen nego što je to bilo u prethodne dvije godine i dosta je sporiji.

"Ono što mi po podacima iz istraživanja možemo zaključiti jeste da dolazi do stagnacije kada je potražnja za zaposlenicima u pitanje. Kada je riječ o ukupnom tržištu, radnih mjesta koja su oglašeni u svim medijima, ne samo na portalu Posao.ba, u BiH je u 2019. godini došlo do porasta potražnje za 10 posto, dok je u Hrvatskoj  došlo do pada od 2 posta, za Crnu Goru nemamo podataka o ukupnom tržištu", rekla je Ajanović-Hajdarpašić.

Predstavila je pregled najtraženijih kategorija zanimanja od kojih je kategorija prodaje i trgovine među najtraženijim kategorijama poslova u BiH, na drugom mjestu je turizam i ugostiteljstvo dok se na trećem mjestu situacija mijenjala iz godine u godinu.

U 2017. godini kao najtraženije treće zanimanje bila je proizvodnja, u 2018. građevinarstvo a u 2019. skladištenje, transport i logistika.

Neka od zanimanja za kojima je porasla potražnja jesu vozači ali i skladištari.

"Najtraženije kategorije zanimanja u Srbiji nisu se promijenile u posljednje tri godine. Tu su na prvom mjestu prodaja, zatim IT i na trećem mjestu je mašinstvo. Kada je riječ o Hrvatskoj ni tu nije došlo do promjena unajtraženiji zanimanja u posljednje tri godine. Najtraženiji je turizam i ugostiteljstvo na drugom mjestu je prodaja i na trećem mjestu je proizvodnja i zanatske usluge", kazala je Ajanović-Hajdarpašić.

U 2018. godini u sve tri zemlje došlo je do porasta broja Ino poslova, poslova koji su oglašeni za rad u inostranstvu. U Hrvatskoj je to 11 posto, u Srbiji za 82 posto i u BiH za 38 posto.

Udio u ukupnom broju oglasa najveći je u BiH, 9 posto svih oglašenih oglasa odnosi se na rad u inostranstvu.

Zemlje koje najčešće traže radnike iz BiH su Hrvatska, Njemačka i Slovenija, iz Hrvatske radnike najviše traži Njemačka, Slovenija zatim BiH a radnike iz Srbije najčešće traži Crna Gora, Hrvatska i Slovenija.

"Ovakvi pokazatelji dovode do toga da je jasno i očigledno kruženje u regionu. Svaka zemlja koja gubi svoje radnike, pokušava ih naći u susjednim zemljama", pojasnila je.

Najtraženije kategorije zanimanja za rad u inostranstvu u BiH najčešće su građevinski radnici, ugostiteljski i proizvodni radnici, u Srbiji se najčešće traže inžinjeri, zatim proizvodni i građevinski radnici. U Hrvatskoj najveća potražnja vlada za radnicima u prodaji, ugostiteljstvu i građevini.

Istraživanjekoje je radio portal Posao.ba u okviru najvećeg globalnog istraživanja o mobilnosti radne snage u kojoj je učestvovalo preko 400.000 ljudi, a u kojem su usčestvovali i ljudi iz BiH kazali su da je njih 80 posto spremno prihvatiti posao u inostranstvu ako bi im se za to pružila prilika.

Ajanović-Hajdarpašić je kazala da je ovaj procenat u odnosu na ukupnost u svijetu znatno niži i iznosi oko 57 posto.

Istraživanje je još pokazalo da su digitalni stručnjaci znatno spremniji da prihvate priliku u inostranstvu.

Za ljude u BiH kao najveći razlog prhvatanja posla u inostranstvu navode bolje životne standarde, ekonomsku sigurnost i bolja plata. U okviru rezultata na globalnom nivou kao razlozi navode se jačanje profesionalnog iskustva, bolje karijerna prilike i sticanje novog radnog iskustva.

U svojoj prezentaciji koju je održala u okviru 6. Gospodarskog foruma Žepče, u organizaciji RAŽ-a, kazala je da se tržište rada Bosne i Hercegovine značajno promijenilo u proteklih godina, a te promjene najviše su pogodile poslodavce.

"Zbog fluktuacija zaposlenih, odlaska ljudi u inozemstvo, te potreba za novim vještinama, problem nedostatka kvalifikovane radne snage postao je još izraženiji. Sve je teže pronaći odgovarajuće kandidate te poslodavci moraju posebnu pažnju posvetiti privlačenju kandidata i procesu zapošljavanja zbog čega se nerijetko obraćaju profesionalnim agencijama i regruterima", kazala je Ajanović-Hajdarpašić.

Ono što je pozitivno u svemu tome  jeste da poslodavci sve više pažnje posvećuju dobrom upravljanju ljudskim potencijalima, te izgradnji brenda poslodavca kako bi privukli i zadržali ljude.

(akta.ba)