A.A.

A.A.

U Općini Tešanj održana je promocija rezultata projekata mladih koje je podržala Omladinska banka Tešanj u 2024. godini. Realizovan je 21 projekat mladih ukupne vrijednosti 60.594,68 KM. Registrovana su dva mikrobiznisa-osnovni grant i zaposlene dvije mlade osobe. Finansirana su i dva mikrobiznisa sa dodatnim grantom i novozaposlene dvije osobe.

Osim predstavnika Općine Tešanj i Fondacije Mozaik, ceremoniji su prisustvovali i mladi koji su svojim zalaganjem najviše zaslužni za realizaciju ovih pojekata koji će doprinijeti boljem životu i aktivnostima, prije svega, mladih ljudi.

U proteklih sedamnaest godina saradnje sa Fondacijom Mozaik, na području općine Tešanj uspješno su realizovana 202 projekta vrijednosti oko 653.671 KM.

Program Omladinske banke ima za cilj da poveća učešće mladih u razvoju lokalnih zajednica kroz aktivnu ulogu u procesima donošenja odluka, te pružanje podrške aktivnostima mladih u njihovim zajednicama kroz dodjelu bespovratnih novčanih sredstava projektima neformalnih grupa mladih.

Prezentaciju možete pogledati OVDJE

U znak podrške kolegama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, koji su već četvrtu sedmicu u generalnom štrajku, u ponedjeljak će se održati štrajk upozorenja svih prosvjetnih radnika u osnovnim i srednjim školama Federacije BiH. Ovo je potvrdio za Oslobođenje Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, dodavši da će obustava trajati od 12.30 do 13.30 sati.

- Na protestima će biti i članovi organa Sindikata osnovnog obrazovanja i Sindikata srednjeg obrazovanja cijele Federacije, tako da će biti i fizička podrška našim kolegama i njihovim zahtjevima, kazao je Šatorović.

Ustvrdio je da Vlada HNK-a zanemaruje svoje ustavne obaveze, pokazujući da joj obrazovni sistem i obrazovanje nisu na prvom mjestu, te da se time pokušava poslati poruka da niko više ne upisuje nastavničke fakultete, jer nisu valorizovani rad sa djecom i školovanje budućih naraštaja.

- Možda je to i njihova namjera, da na taj način svoje pozicije zadrže i duže. Poznato je da se u ovom kantonu, bez obzira na izbore, ne mijenjaju tako često vlade. Može se jednostavno doći do dogovora. Budžet od 400 miliona KM može bez ikakvih posebnih problema donijeti ispunjenje svih zahtjeva radnika u HNK-u. Njihove plate su među najnižim u FBiH. U odnosu na Zeničko-dobojski kanton su niže za 300 KM. Ako poredite budžete ZDK-a i HNK-a i broj stanovnika koji živi u pomenuta dva kantona, pokazuje se da Vlada ZDK-a puno racionalnije iskorištava budžetska sredstva od Vlade HNK-a i ispunjava svoje obaveze, naglasio je Šatorović.

A jednosatni štrajk upozorenja jučer je održao Sindikat Sveučilišta u Mostaru, iz kojeg traže unapređenje prava radnika, što uključuje povećanje plaća, isplatu naknada i jednokratnu pomoć zbog povećanih troškova života. Podršku su im uputili iz Koordinacije sindikata obrazovanja osnovnih i srednjih škola HNK-a.

(oslobodjenje.ba)

Lista najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini na kraju 2024. godine koja je objavljena prošle sedmice, izazvala je ogroman interes javnosti i jako puno reakcija.

Ova lista oslikava dvije važne stvari što se tiče naše ekonomije. Kao prvo, pokazuje koji sektori su najrazvijeniji, ali i na kojim geografskim područjima je skoncentrisano najviše bogatstva.

Jedna regija koja se izdvaja u tome je Zapadnohercegovački kanton. Naime, iz ovog kantona dolazi čak šest od 20 trenutno najbogatijih ljudi u BiH. Od toga četvero iz Širokog Brijega, te po jedno iz Gruda i Posušja, piše Biznisinfo.ba

Regija koja se također izdvaja jeste Tešanj, grad iz kojeg dolaze tri osobe zastupljene na ovoj listi.

Tokom analize, ustanovljeno je da u Tešnju postoji veći broj privrednika čije su kompanije u snažnom usponu, pa je vrlo moguće da se već narednoj listi nađu neka nova imena iz ovog grada.

U RS-u, najveće bogatstvo koncentrisano je u sjevernom dijelu, od Mrkonjić Grada, preko Banje Luke, do Prnjavora i Dervente.

Kada je riječ o sektorima, vidljivo je da dominira trgovina. Polovina poduzetnika zastupljenih na listi su vlasnici trgovačkih lanaca ili šoping centara. Nekima do njih, doduše, ovo nije glavni biznis. Sektor prodaje naftnih derivata također je zastupljen s dva predstavnika kojima je ovo glavni biznis.

Kada je riječ o proizvodnom sektoru, tu dominira proizvodnja hrane i pića, aluminijskih proizvoda i kablova, te u jednom slučaju papira i higijenskih sredstava. U usponu su finansijski sektor i stanogradnja. Većina predstavnika na listi posluje u više sektora.

Cijelu listu pogledajte OVDJE

Poslodavci se “zalažu” za povećanje plaća i primanja radnika i njihov bolji položaj sve do trenutka dok ne dođu u situaciju da to moraju i uraditi, saopćio je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

U prilog tome, kako dodaju, govori i “kukanje” poslodavaca koje slušamo posljednjih dana na uredbu Vlade kojom je planirano da minimalna primanja radnika u Federaciji BiH od nove godine budu 1.200 KM.

– Slušamo različite prijetnje da će deseci hiljada radnika ostati bez posla ukoliko pomenuta uredba stupi na snagu. Gotovo identične stvari smo slušali i od poslodavaca u Crnoj Gori i bosanskohercegovačkom entitetu RS kada se kod njih povećavala minimalna plaća pa, gle čuda, nije bilo masovnih otpuštanja – ističu u saopćenju.

Sindikat i radnici su, tvrde, čekali da se promijeni vlast i da u Vladu FBiH dođu ljudi kojima će radnici biti važniji od profita poslodavaca i koji će se boriti za bolji ekonomsko-socijalni položaj radnika i penzionera.

– Predugo smo trpili one kojima su poslodavci krojili dnevni red i koji su radili sve u interesu i tako prebogatih poslodavaca. Izjave iz vrha Udruženja poslodavaca Federacije BiH o tome da je za radnike u npr. tekstilnoj industriji bolje da rade za 900-950 KM nego da ostanu bez posla dovoljno govori o tome kako oni i ljudi slični njima gledaju na radnike. Neka predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović samo jedan mjesec živi sa svojom porodicom od 900 KM pa neka nam onda svima pokaže kako je to moguće, poželjno i nadasve dostojanstveno.

A, radnicima je dosta da ih ponižavaju poslodavci koji ih gledaju i tretiraju kao robove te neće ostati i raditi za tih 900 KM već će otići kod poslodavca, u BiH ili inostranstvu, koji ih je spreman platiti onoliko koliko doista vrijede. Ko god ne može poslovati osim da radniku lomi leđa za mizeriju, ne da ne treba da radi nego mu treba zabraniti da radi – naveli su.

Savez samostalnih sindikata BiH poziva Vladu FBiH da ne podlegne pritiscima kojima je izložena od onih koji uživaju u bogatstvima stečenim preko leđa potplaćenih radnika.

– Vrijeme je da stanete na stranu onih koji pune budžete i zahvaljujući kojima ova država živi. A, što se tiče “privrednika” koji smaraju komentarima tipa “ma nemoj, vidi se da nikad nisi zaradio marku u privatnom sektoru” – njima poručujemo “nisi ni ti, radnici su ti sve zaradili!”

Iako podržavamo ovu uredbu kao alternativno i privremeno rješenje, naš glavni zahtjev ostaje što skorije usvajanje Zakona o minimalnoj plaći – zaključuju iz Sindikata.

U četvrtak, 26.12.2024. godine u 16 sati, s posebnom radošću, otvaramo objekat nove Sportske dvorane u Jelahu, naveo je načelnik općine Tešanj na svom FB profilu.
 
Ovo je peta sportska dvorana koju u Tešnju otvaramo od 2018. godine, sedma od 2006.! Radove smo počeli u februaru 2021. godine, a objekat otvaramo za manje od četiri godine. Uloženo je oko 3 miliona, ali je uloženo i puno truda, energije, pažnje i strpljenja. Ovo je naravno projekat iz Strategije razvoja općine Tešanj, u kojem su mnogi dali doprinos i podršku (ne baš svi).
 
Dvorana je u dimenzijama 52x32,8x12 m sa svim potrebnim sadržajima i kapacitetom od 750 mjesta+4 mjesta za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. Dvorana je projektovana za organizaciju svih vrsta sportskih i kulturnih događaja, pa i reprezentativni sport.
 
Osim glavnog sportskog terena i tribina, izgrađeni su i prateći sadržaji: svlačionice, prostorije za trenere i sudije sa sanitarnim prostorima (tuševi i wc), prostor za ugostiteljski sadržaj, kancelarije i fitnes. Ukupna površina korisnog prostora je oko 4500 m2 i parking prostora oko 8000 m2.
 
Završena je i izgradnja saobraćajnice od Poslovne zone Ciglana do Sportske dvorane, a završetkom gradnje saobraćajnice koja povezuje Poslovnu zonu Ciglana sa Regionalnim putem 474 i ulicom Braće Kotorić, dvorana u Jelahu će imati pristup sa tri strane.
 
Finansijska sredstva su obezbijedili Općina Tešanj, Vlada FBiH i Vlada ZDK. U realizaciji projekta imali smo uspješnu saradnju sa mjesnom zajednicom Jelah, projektantima, izvođačima, nadzorom, naveo je između ostalog Huskić.
 

Novi načelnik Stanara Aleksandar Ristić iz Ujedinjene Srpske, pored fotelje prvog čovjeka ove lokalne zajednice, zadržao je i onu direktorsku u osnovnoj školi „Desanka Maksimović“ u kojoj sjedi od 2015. godine.

Funkciju zadržao uz saglasnost kolektiva

Zakon mu to ne brani, preciznije, ovakve situacije nije ni predvidio, što je potvrdila i nadležna Komisija. Ristić sa druge strane u razgovoru za CAPITAL tvrdi da je funkciju zadržao uz saglasnost kolektiva kako bi se završio proces spoljnog vrednovanja rada škole.

Naime, on se nedavno obratio Republičkoj komisiji za utvrđivanje sukoba interesa od koje je tražio mišljenje o tome da li bi bio u sukobu interesa ako bi i dalje obavljao ove dvije funkcije.

„Na prethodno održanim lokalnim izborima izabran sam za načelnika opštine Stanari. Od 2015. godine obavljam funkciju direktora osnovne škole. Da li za navedene dvije funkcije postoji sukob interesa?“, naveo je on u svom upitu.

Iz komisije je dobio zanimljiv odgovor. Formalnopravno on ne bi prekršio zakon, jer zakon ovakav slučaj nije ni predvidio. Ipak, nije dobio njihovu saglasnost za ovu ideju. Preciznije, kako su ga upozorili, prekršio bi duh, a ne slovo zakona.

Navode da je kao načelnik jedinice lokalne samouprave, izabrani predstavnik i kao takav je tretiran Zakonom o sprečavanju sukoba interesa (član 2) u organima vlasti RS.

Dodaju da su članom 3. Zakona propisani principi djelovanja, između kojih je i da su izabrani predstavnici u obavljanju javne funkcije dužni da se ponašaju savjesno i odgovorno, zakonito, nepristrasno i časno, da se pridržavaju etike poziva i funkcije koju obavljaju.

Drugima dati šansu

Članom 9. zakona, navode oni, zabranjeno je primanje i traženje poklona za glasanje ili zaposlenje, privilegovanje stranačkih prijatelja i rodbine, uticati na dobijanje poslova, koristiti povlaštene informacije u cilju ostvarenja vlastite koristi i slično.

„Formalnopravno vršenjem funkcije načelnika i direktora javne ustanove ne bi došlo do kršenja zakona jer iste a priori nisu regulisane, međutim uzimajući u obzir odredbe člana 2.,3., i 9. Zakona o sprečavanju sukoba interesa i cjelokupan duh zakona, Komisija ne može da da saglasnost za istovremeno vršenje gore navedenih funkcija. Vrsta ugovora kojim želite regulisati vaš radni status nije regulisana Zakonom o sprečavanju sukoba interesa te se na isti Komisija ne bi očitovala“, napominju oni.

U komisiji su mu ostavili da sam odluči da li će zadržati obje funkcije, ali mu i sugerišu da ima i drugih kojima treba dati šansu.

„Stanari su manja lokalna zajednica koja mora raditi na svom boljem razvoju i razvijanju resursa i potrebno je da svi imaju jednake šanse za zaposlenje i napredak. Shodno svemu gore navedenom Komisija zauzima navedeni stav, a vi postupite u skladu sa svojim moralnim načelima i odlučite da li je to savjesno i odgovorno na osnovu funkcije koju vršite“, zaključuje se u rješenju koje potpisuje predsjednik komisije Obrenka Slijepčević.

Odrekao se prosvjetne plate

Ristić kaže da nema ambiciju da u isto vrijeme sjedi na dvije stolice.

„Pitao sam kolektiv šta o tome misli i dobio sam od njih stoodstotnu podršku da ostanem. Ja ne mogu da odem sada kada školu očekuje proces eksternog vrednovanja. To je najsloženiji proces koji jedna škola ima, a ja kao neko ko je vodi devet godina znam šta nas očekuje. Mislim da ne bi bilo korektno da odem sada“, kaže on.

Dodaje da se iz moralnih razloga odrekao prosvjetne plate.

„Čim se stvore uslovi da u školi imamo nekoga ko može da je preuzme i ja ću otići. Ne veličam sebe, ali pokušavam da ovo bude bezbolnije za sve i u korist svih“, zaključio je Ristić.

U Transparency internationalu BiH kažu da se ne sjećaju da li su ikada čuli za sličan slučaj.

Napominju da Zakon o sprečavanju sukoba interesa u RS ne tretira javne ustanove i nespojivost funkcija te da je ovo tumačenje komisije tačno.

Kako bi se CIK odredio prema ovom pitanju

Međutim, dodaju oni, taj isti zakon tretira nespojivost u javnim preduzećima pa komisija ni to ne sankcioniše i uporno nalazi načine da obesmisli primjenu tog zakona.

Pitanje je, kaže Srđan Traljić, portparol ove organizacije, da li je ovo sporno sa stanovišta izbornog zakona.

„Taj zakon kaže da jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost, osim ako ovim zakonom nije drugačije regulisano. Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti. Dakle s obzirom na to da ranije nismo imali ovakve slučajeve pitanje je kako bi se CIK odredio po ovom pitanju jer se niko ranije nije dosjetio da vodi istovremeno i opštinu i javnu ustanovu tako da tu nemamo praksu“, kazao je Traljić.

 
Izraelske snage uhapsile su najmanje 14 Palestinaca, uključujući dvoje djece na Zapadnoj obali, navodi novinska agencija Wafa.

U izvještaju se citira Komisija za pitanja pritvorenika i bivših zatvorenika i Klub zatvorenika koji su rekli da su se hapšenja dogodila u oblastima Nablus, Ramallah, Jenin, Hebron i Tulkarem.

Izraelski vojnici su prijetili zatvorenicima i njihovim porodicama te su uništavali njihove domove.

Nekoliko ljudi je privremeno uhapšeno i u gradu Beit Awwa, zapadno od Hebrona, navodi Wafa.

Racije, masovna zatvaranja i ubistva postali su gotovo svakodnevna pojava za Palestince na okupiranoj teritoriji.

Duga čekanja prilikom izvoza mesa iz BiH uskoro će postati prošlost, jer je Savjet ministara BiH ukinuo kontrole Veterinarske inspekcije na granici na proizvode životinjskog porijekla koji idu prema EU i trećim zemljama, te kako kažu naši sagovornici, ovo je veoma bitno za sve proizvođače koje su izvozno orijentisani.

Naime, Savjet ministara BiH je u utorak, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, donio Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima i načinu rada Granične veterinarske inspekcije Bosne i Hercegovine, te će na ovaj način biti ukinute kontrole Granične veterinarske inspekcije pri izlazu iz Bosne i Hercegovine pošiljki proizvoda životinjskog porijekla prema zemljama Evropske unije i trećim zemljama, čime se usklađuju propisi Bosne i Hercegovine s legislativom koja je na snazi u Evropskoj uniji i kontrolama koje se sprovode u trećim zemljama.

Da je ovo veoma značajno, smatraju i privrednici koji se bave izvozom mesa, a jedan od njih je i Mesna industrije “ZP Komerc” iz Bijeljine.

Ljubiša Rosić, vlasnik ovog preduzeća, kazao je za “Nezavisne novine” da se ova pravila u okruženju primjenjuju već dugo.

“Nama će to značiti mnogo, jer će smanjiti troškove. Sve izvozne klanice imaju te benefite, za razliku od nas u BiH”, kazao je Rosić i istakao da je ovo jedna veoma lijepa vijest za sve proizvođače koji su izvozno orijentisani.

“Mi smo dugo tražili da se to kod nas primijeni”, kazao je Rosić i dodao da svoje proizvode izvoze u zemlje CEFTA.

“Mi smo imali nesreću kada nam se prošle godine pojavila afrička kuga svinja, gdje imamo još barijere u vezi sa izvozom”, kazao je Rosić.

Kako je rekao, stanje nakon pojave afričke kuge polako se stabilizuje i ističe da se nada da će u narednom periodu biti spremni da više izvoze.

I Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da je ovo dobra stvar za poljoprivredne proizvođače prilikom izvoza mesa.

“Međutim, budući da mi imamo ugroženost domaće proizvodnje dugi niz godina, došlo je do značajnog pada stočarske proizvodnje, naročito u svinjarskom sektoru, koji je pogođen u prošlom periodu zbog afričke kuge”, kazao je Marinković i istakao da BiH nema velike količine mesa za izvoz.

“Potencijal postoji i kada bismo uveli zaštitu vlastite proizvodnje, ma koliko to sada zvučalo apsurdno, ali to bi podstaklo poljoprivredne proizvođače da prošire svoje kapacitete, za šta imamo mogućnosti. U prilog ovome ide i činjenica da je u posljednje vrijeme naše tržište preplavljeno svinjskim i goveđim mesom”, kazao je Marinković.

U Pravilniku je navedeno da će žive životinje i dalje biti podvrgnute kontrolama Granične veterinarske inspekcije u cilju utvrđivanja stanja dobrobiti životinja.

Ova izmjena Pravilnika rasteretiće privredne subjekte plaćanja veterinarsko-zdravstvenih naknada koje su propisane za izvršene izvozne kontrole. Time će biti ubrzan promet robe koja se izvozi iz BiH, a granični veterinarski inspektori na raspolaganju će imati više vremena za kvalitetniji pregled pošiljki koje se uvoze u Bosnu i Hercegovinu.

Načelnik Maglaja Maid Suljaković (SDA) u srijedu je organizirao sastanak s predstavnicima trgovačke djelatnosti iz ove općine.

Sastanak je održan na zahtjev vlasnika trgovačkih radnji i pravnih lica iz ove djelatnosti s područja ove općine, a razgovaralo se o zabrani rada nedjeljom za trgovačku djelatnost.

"Sastanku je prisustvovalo oko 35 predstavnika ove djelatnosti. Prisutni su iskazali nezadovoljstvo navedenom odlukom i tražili su da Općinsko vijeće podnese zahtjev za izuzeće ove općine iz navedenog zakona. Nakon izrade analize, detaljne informacije dostavit ćemo Općinskom vijeću na razmatranje", poručio je Suljaković za "Avaz".

Za oko stotinu radnji na području Maglaja onemogućen je rad nedjeljom, a nešto više od 30-ak predstavnika trgovačke djelatnosti došlo je da iznese svoje probleme.

Sastanku su prisustvovali i vijećnici Aida Hadžić i Mirza Mešić.

"Dobit nedjeljom se ne može kompenzirati subotom ili ponedjeljkom", poručili su predstavnici trgovaca. Podsjećamo, Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio je 31. oktobra izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, nakon što je to prethodno 23. oktobra učinio Zastupnički dom.

O neradnoj nedjelji moći će odlučivati općinska i gradska vijeća, koja će moći tražiti izuzimanje uz suglasnost entitetske Vlade, odnosno Ministarstva za trgovinu.

Ako predstavnici Evropske unije i država regiona uskoro ne postignu dogovor o izuzeću profesionalnih vozača iz pravila “90 dana u 180 dana”, prevoznici iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, uz podršku kolega iz Turske i Moldavije, planiraju blokadu glavnih saobraćajnica prema EU.

Ovo pravilo, koje je godinama na snazi, postalo je izvor ozbiljnih problema zbog novih digitalnih alata koji omogućavaju jednostavno praćenje boravka vozača u Uniji. Stroga primjena pravila izaziva kazne i neprijatnosti za vozače, a nezadovoljstvo među prevoznicima raste, piše BHRT.

Spriječiti eskalaciju

Prevoznici upozoravaju da bi blokada, koju planiraju uz angažman pola miliona drumskih transportnih jedinica, mogla ozbiljno ugroziti lance snabdijevanja ka i iz EU. Velibor Peulić, koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”, ističe kako bi usklađivanje prava profesionalnih vozača s pravima kabinskog osoblja iz drugih sektora transporta moglo spriječiti eskalaciju. Ipak, ako dogovor ne bude postignut, najavljuje se koordinirana blokada saobraćaja u cijelom regionu.

Kompanije iz Bosne i Hercegovine, koje već godinama imaju problem s nedostatkom profesionalnih vozača, upozoravaju na moguće dodatno pogoršanje situacije. Ne samo da bi još više vozača moglo otići u zemlje EU, već bi i cijele prevozničke kompanije mogle preseliti svoje poslovanje u Sloveniju ili druge zemlje Unije. To bi dodatno opteretilo domaće tržište rada i ekonomiju, upozoravaju prevoznici.

Stručnjaci također naglašavaju da bi, uz moguće blokade, primjena postojećih pravila mogla uzrokovati porast cijena transportnih usluga za 25 posto, što bi automatski dovelo do lančanog poskupljenja roba i usluga.

Negativan učinak na ekonomiju u BiH

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe kako će ovakva situacija negativno utjecati na cjelokupnu ekonomiju Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na gubitak radnih mjesta i dobit prevozničkih kompanija.

Očekuje se da će lideri Zapadnog Balkana i novo rukovodstvo Evropske unije 15. januara u Briselu razmatrati ovaj problem. Prevoznici se nadaju pozitivnom ishodu, posebno nakon presude Saveznog suda za upravu, azil i migracije u Salzburgu, koja je nedavno presudila u korist jednog vozača iz BiH.

Ova presuda daje nadu vozačima da će biti tretirani kao aktivni učesnici u transportu, a ne kao turisti podložni ograničenju boravka.

(fokus.ba)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.