Dodjela invalidskih kolica na elektromotorni pogon, namijenjenih mladima uzrasta od 15 do 20 godina, održana je danas u Doboju, u krugu Osnovne škole „Vuk Stefanović Karadžić“.
A.A.
U utorak je održana tematska sjednica Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o fiskalnoj reformi. Na njoj je, između ostalog, bilo riječi i o izmjenama Zakona o porezu na dohodak što će podrazumijevati i promjenu u platama. Minimalna plata neće biti povećana, ali iz Vlade FBiH obećabvaju da će najmanja isplata radniku biti 1200 KM. Šta izmjene koje su najavili znače i na koga se odnose? Donosimo pojašnjenje.
Na press konferenciji nakon sjednice Vlade FBiH federalni premijer Nermin Nikšić saopštio je kako će spomenuti prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak uskoro biti upućen u Parlament FBiH, te da će se razmatrati po skraćenom postupku
Najvažnija izmjena koju donosi je ta da će radni učinak radnika postati neoporeziva kategorija. Kako je i saopćeno iz Vlade FBiH, u dijelu koji ne podliježe oporezivanju dodaje se novi stav koji glasi: “novčane naknade zaposleniku na ime dijela plaće za radni učinak shodno važećim propisima o radu, do 200 KM mjesečno, za period od dana početka primjene ovog zakona do 31. 12. 2025. godine.“
Naime, prema Zakonu o radu Federacije BiH (Član 75) plata radnika sastoji se od, između ostalog, osnovne plate i dijela plate za radni učinak, ukoliko je isti ostvaren. Radni učinak definiše poslodavac u skladu sa općim propisima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Šta bi, ukratko, sve navedeno trebalo značiti za radnike u ovom bh. entitetu pitali smo i ekonomskog analitičara i federalnog zastupnika, Admira Čavalića.
“Ovo nije fiskalna reforma koja se najavljivala i koja će suštinski riješiti probleme radnika u FBiH na način da zaista dođe do značajnog povećanja plate. Ovo je jedan temporalni zakon, koji se odnosi na to da se formira novi dio neoporezivog do 200 KM i odnosi se na tzv. radni učinak. Radni učinak se uglavnom više veže i više postoji u javnom sektoru, nego u privatnom sektoru FBiH”, naglasio je ekonomista Admir Čavalić u razgovoru za N1.
Shodno tome, kaže Čavalić, zakon će više i pogodovati uposlenicima javnog sektora.
Šta je sa privatnim sektorom i izjavom Mijatovića da poslodavci neće moći isplatiti platu nižu od 1.200 KM?
Na press konferenciji pojašnjeno da je cilj osigurati radnicima da dobiju iznos veći od 1000 KM.
“Onog momenta kad se usvoje izmjene i dopune Zakona o dohotku u Federaciji, nakon toga usvajamo uredbu o minimalnim mjesečnim primanjima radnika u FBiH. Ni ovaj put od 1. januara 2025. godine minimalna plata neće biti 1.000 KM, ali niti jedan poslodavac neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Zavisi koliko će to tačno biti kad usvojimo izmjene i dopune”, saopštio je danas federalni ministar razvoja i poduzetništva Vojin Mijatović.
Čavalić se osvrnuo i na taj segment obećanja.
“Kada je riječ o radnicima u privatnom sektoru, tu je u kontekstu priče o 1.200 KM minimalnih primanja bitno spomenuti da se temelji na tri vrlo uslovna bloka. Odnosi se na topli obrok, naknadu za prevoz i radni učinak. Sve navedeno može biti dovedeno u pitanje, sve je uslovno, pa čak i radni učinak za koji se u Zakonu navodi ‘ukoliko se ostvari’. Naravno, sve to zavisi i od kolektivnih ugovora, pravilnika, posebnih propisa – odnosno svega onoga što nije prisutno u privatnom, koliko u javnom sektoru u FBiH”, pojasnio je Čavalić.
Ipak, dodaje kako odobrava ovakve poteze, te oni za njega predstavljaju ‘institucionaliziranje jednokratne pomoći’ do nekih drugih alternativa.
I iz Vlade FBiH su istakli da je ovaj prijedlog dopune izmjena Zakona o porezu na dohodak i najavljena uredba zapravo hitna mjera u 2025. godini koja bi omogućila poslodavcima, kako navode, povećanje plaća zaposlenicima bez poreznog opterećenja.
“Ovaj prijedlog ima za cilj motivirati poslodavce da zaposlenicima omoguće veće neto prihode, što može dovesti do veće potrošnje i podrške ekonomskom rastu. Time se smanjuje finansijsko opterećenje za zaposlenike koji zarađuju ispod određenih pragova, čime se povećava njihova kupovna moć i poboljšava kvaliteta života. Istovremeno, izuzeće prihoda povezano je s radnim učinkom zaposlenika prema poslodavcu, što stvara pozitivnu sinergiju između njih, rezultirajući obostranim pozitivnim učinkom. Predloženo izuzeće dijela prihoda na ime radnog učinka ima svrhu da dodatno potakne produktivnost i motivaciju na tržištu rada”, istaknuto je iz Vlade FBiH.
Podsjetimo, pored seta fiskalnih reformi, danas je bilo riječi i o jednokratnoj pomoći za penzionere. Definisano je da će im ona biti isplaćena tokom mjeseca novembra, te da će za tu svrhu u FBiH biti izdvojeno 37 miliona konvertibilnih maraka.
O iznosu pomoći za penzionere čitajte ovdje.
(N1)
KB Zenica jedina državna bolnica u Federaciji gdje je moguće izvršiti vantjelesnu oplodnju
13 Nov 2024Zavod za zdravstveno osiguranje Federacije prošle godine izdao je 433 saglasnosti za subvencioniranje vantjelesne oplodnje. Doktori potvrđuju da je iz godine u godinu sve veći broj parova koji se bore sa neplodnosti, a vantjelesne oplodnje na području Tuzlanskog kantona izvode se samo u privatnim klinikama, jer u državnoj nema opreme koja je potrebna za ovakav zahvat.
Iz godine u godinu broj parova koji se odlučuju na proces vantjelesne oplodnje zbog različitih poteškoća prilikom začeća je sve veći, kažu iz klinika za vantjelesnu oplodnju u Tuzlanskom kantonu. Brojni su uzroci ovakvih poteškoća, a dva su faktora trenutno najzastupljenija.
„Žene ulaze sad u brak sa 30, razmišljaju o trudnoći sa 35, sustižu ih mogući problemi medicinske prirode, neke bolesti, ali i ta reproduktivna starost. Imamo sad novi uzrok neplodnosti, a to su razdvojeni parovi. Žene žive ovdje, a bračni partneri rade u inostranstvu, objašnjava Adem Balić, subspecijalista fetalne medicine.
U našem društvu se uglavnom neplodnost pripisuje ženi, a trenutno stanje pokazuje da čak 50 posto problema pri začeću imaju muškarci, te je zbog toga važno da se oba partnera uključe u proces traženja uzroka. U Tuzlanskom kantonu se vantjelesne oplodnje obavljaju u privatnim klinikama, jer UKC Tuzla nema mogućnost njihovog izvođenja.
„Ovaj klinički centar je iškolovao kadrove, imamo dvoje subspecijalista humane reprodukcije već 6 godina, za nekoliko dana ćemo imati trećeg subspecijalistu, imamo dva klinička embriologa koji su pred kraj specijalizacije. Mi smo prije nekoliko godina oformili jedan dio koji bi mogao biti odjeljenje – nismo nikad dobili tu opremu“, navodi Azra Hadžimehmedović, specijalista ginekologije i akušerstva i subspecijalista humane reprodukcije.
Jedina državna bolnica na području Federacije u kojoj je moguće izvršiti vantjelesnu oplodnju je Kantonalna bolnica u Zenici, koja je verifikovana i već godinama provodi ove procese.
„U praksi to znači da mi sve pacijente sa područja FBiH na neki način ovdje zbrinemo da mogu svoje gamete ostaviti, a u nekim slučajevima, ako se radi o bračnim partnerima, i embrije“, ističe Ermin Čehić, načelnik Odjela za humanu reprodukciju Kantonalne bolnice Zenica.
Federalni zavod zdravstvenog osiguranja pokriva pet pokušaja vantjelesne oplodnje, ali ne i testiranja i procese koji se moraju obaviti prije finalnog procesa, a koji iziskuju mnogo novca. Prošle godine su izdate ukupno 433 saglasnosti za subvencioniranje vantjelesne oplodnje.
„Pravo na liječenje putem BMPO na teret sredstava budžeta Federacije, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici, i to za:
a) tri pokušaja intrauterine inseminacije, u skladu s medicinskim indikacijama i smjernicama za liječenje u iznosu od 100% cijene utvrđene u Cjenovniku zdravstvenih usluga koje se finansiraju sredstvima Fonda solidarnosti
b) pet pokušaja izvantjelesne oplodnje, i to: prvi pokušaj se finansira u iznosu od 100% cijene utvrđene u Cjenovniku, svaki naredni pokušaj finansira se u iznosu od 50% cijene utvrđene u Cjenovniku.
Neplodnost se može tretirati na različite medicinske načine, a vantjelesna oplodnja je krajnji postupak koji se provodi kada se sve druge mogućnosti iscrpe. Zbog osjetljivosti teme nismo uspjeli pronaći sagovornike koji bi s nama podijelili svoje iskustvo, ali, kako i stručnjaci navode, ovo je tema koja nikako ne smije biti tabu u našem društvu.
Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 13.11.2024.(srijeda) i 14.11.2024.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:
Dana 14.11.2024.(četvrtak):
PJD Tešanj
DV 10 kV Tešanj 2
Trafo područja; Bajina Glava, Logobare, Vukovo Slatina, Vukovo Mostić i Dubalj, od 09:00 do 10:30 sati.
od 11:00 h do 11:10 h i drugi termin od 12:30 h do 12:40 h na trafo područiju:Alpina Bromy,BSB,Radušica,Mešići,
Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.
Bivši zamjenik reisu-l-uleme i dugogodišnji profesor Gazi Husrev-begove medrese i hatib Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, hafiz Ismet-ef. Spahić preminuo je u 84. godini života.
Bio je dobitnik i "Plakete Grada Sarajeva", kao i brojnih drugih priznanja.
Među njima je priznanje za njegov doprinos u radu i afirmaciji učenja hifza u BiH. Efendija Spahić rođen je 1940. godine u Puhovcu kod Zenice, a Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1959. godine u Sarajevu.
Prvi stepen Ekonomije završio je u Zagrebu 1968. godine, a fakultet je nastavio u Beogradu.
Dužnost imama je započeo u Visokom 1962. godine. Od 1965. do 1978. godine bio je glavni imam na području Odbora Islamske zajednice Visoko.
Bio je profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi od 1978. godine, a titulu hafiza je stekao 1980. godine. Prvim imamom i hatibom Gazi Husrev-begove džamije imenovan je 1985. godine.
Za zamjenika reisu-l-uleme izabran je 1993. godine. Na mjesto vršioca dužnosti direktora Gazi Husrev-begove medrese postavljen je 1998. godine.
Objavljivao je tekstove vjerskog sadržaja u IIN Preporod i drugim glasilima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Autor je knjige hutbi u izdanju El-Kalema.
Usljed magle koja smanjuje vidljivost na području cijele Bosne na snazi je žuto upozorenje.
Tako upozorenje važi za sarajevsku, bihaćku, tuzlansku i prijedorsku regiju gdje je magla prisutna po kotlinama, a na području banjalučke, fočanske i višegradske regije i uz rijeke.
“Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom. Budite svjesni lokalno guste magle. Može izrazito uticati na rutinske aktivnosti na otvorenom. Može izazvati kašnjenje letova i zatvaranje aerodroma, otežane uslove za vožnju i duže vrijeme putovanja”, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Unutrašnji dug Federacije BiH kojim upravlja Federalno ministarstvo finansija iznosio je na kraju juna ove godine 1,10 milijardi KM, pokazuju podaci Federalnog mnistarstva finansija.
U drugom kvartalu dug je povećan u odnosu na prethodni kvartal za 12,07 odsto, odnosno u nominalnom iznosu za 118,7 miliona KM. dok je prvom kvartalu povećan za 6,36 odsto, odnosno u nominalnom iznosu za 58,7 miliona KM.
Najveći dio unutrašnjeg dio otpada na trezorske obveznice – ukupno 930 miliona KM, dug po trezorskim zapisima iznosi 167,9 miliona KM, dug po obveznicama ratnih potraživanja 2,2 miliona KM, a dug po obveznicama stare devizne štednje 1,7 miliona KM.
U prvom kvartalu održane su dvije aukcije dužničkih vrijednosnih papira – jedna aukcija trezorskih zapisa dospijeća šest mjeseci u iznosu od 28,45 mil. KM, kao i jedna aukcija trezorskih obveznica dospijeća tri godine u iznosu od 30 mil. KM.
U drugom kvartalu održano je ukupno šest aukcija vrijednosnih papira Federacije BiH. Održane su četri aukcije trezorski zapisa dospijeća tri i dvanaest mjeseci u iznosu od 29,45 mil. i 10 mil KM, i dvije aukcije trezorskih zapisa sa dospijećem od devet mjeseci sa iznosima od 30 mil. KM, kao i dvije aukcije trezorskih obveznica dospijeća tri i pet godina sa iznosima od 40 mil. KM, piše Indikator ba.
Ukupan dug kojim upravlja Federalno ministarstvo finansija na dan 30.juna 2024. godine iznosio je 6,15 milijardi KM i veći je od duga u prethodnom kvartalu nominalno za 4,84 miliona KM ili za 0,08 odsto.
Vanjski dug je u padu i iznosio je 5,0 mlrd KM i nominalno je manji za 113,8 miliona KM odnosno za 2,21 odsto u odnosu na stanje vanjskog duga sa 31.martom 2024. godine, piše Biznis.ba.
Na području centralne Bosne u subotu izmjeren je izuzetno zagađen i opasan zrak, javlja Anadolu.
Najlošiji zrak je u Zenici gdje je u na lokalitetu centar i Radakovo gdje je registrovan izuzetno zagađen zrak koji može izazvati dodatne zdravstvene probleme za stanovništvo.
Istovremeno u Sarajevu i to na Bjelavama registrovan je vrlo zagađen, a na Vijećnici, Otoci, kao i na Ilidži, Vogošći i Ilijašu zagađen.
Zrak je zagađen i u Kaknju, Tuzli i Lukavcu.
Ovoj značajnoj humanitarnoj akciji prisustvovali su ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a Amir Hurtić, zamjenik gradonačelnika Grada Doboja Slavko Kovačević, te direktor Osnovne škole „Vuk Stefanović Karadžić“ Ljubiša Blagojević.
Ova donacija, omogućena sredstvima Grada Doboja i Grada Konjica, ima za cilj unapređenje kvaliteta života mladih osoba s invaliditetom, pružajući im veću mobilnost i podržavajući njihovo aktivnije uključivanje u društvene i obrazovne aktivnosti. Inicijativa simbolizuje predanost lokalnih zajednica u osnaživanju i podršci mladima kojima je potrebna dodatna pomoć, doprinoseći izgradnji inkluzivnijeg društva - saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Realizacija donacije
Hurtić je zahvalio predstavnicima Grada Doboja i Grada Konjica na sredstvima koja su omogućila realizaciju donacije. Istaknuo je da ovaj primjer saradnje pokazuje kako zajedničkim naporima možemo napraviti značajne promjene u životima naših mladih sugrađana.
- Danas smo svjedoci jedne važne i humane inicijative koja nam pokazuje koliko je važno da zajedno radimo na stvaranju društva u kojem će svaka mlada osoba imati jednaku šansu za bolji život i veće mogućnosti. Dodjela ovih invalidskih kolica na elektromotorni pogon nije samo simbol podrške mladim ljudima s invaliditetom, već i pokazatelj predanosti našeg društva da im osiguramo osnovna prava na mobilnost, samostalnost i uključivanje u sve društvene aktivnosti – kazao je Hurtić.
Podsticaj za dalji rad
Izrazio je nadu da će ova inicijativa biti inspiracija i podsticaj za dalji rad i nove projekte koji će osigurati bolje uslove za sve osobe s invaliditetom.
- Naša odgovornost je da svakodnevno radimo na jačanju inkluzije i podrške kako bi se svi građani Bosne i Hercegovine osjećali jednako vrijednima i poštovanima – naveo je Hurtić.
Ovaj događaj pružio je priliku za susret i razgovor sa mladim korisnicima i njihovim porodicama, te ukazao na važnost međusobne saradnje različitih institucija u cilju unapređenja uslova života osoba s invaliditetom – navodi se u saopćenju.
Na području Zeničko-dobojskog kantona izvršeno 40 kontrola i izrečene kazne u iznosu 33.200,00 KM
08 Nov 2024Inspektori Porezne uprave Federacije BiH - Kantonalnog poreznog ureda Zenica izvršili su 7.11.2024. godine 40 inspekcijskih nadzora tzv. akcija, na području Zenice, Žepča, Tešnja, Kaknja, Visokog, Zavidovića, Doboj Juga i Maglaja, kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine, ugostiteljstva i drugih uslužnih djelatnosti.
Predmet kontrola bila je provjera zakonitosti poslovanja poreznih obveznika, kao i poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i angažiranje neprijavljenih radnika.
U toku kontrola inspektori Porezne uprave otkrili su osam neprijavljenih radnika, četiri obveznika koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa, četiri obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 14 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.
Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranje neprijavljenih radnika, nepostojanje instaliranog fiskalnog uređaja, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja nadležnog organa, zapečaćen je jedan objekt i izdata su 22 prekršajna naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 33.200,00 KM.
Porezna uprava Federacije BiH – Kantonalni porezni ured Zenica će nastaviti aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i u narednom periodu i poziva porezne obveznike kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.
Izvoznici električne energije u Bosni i Hercegovini prihodovali su za prva tri kvartala ukupno 470 miliona konvertibilnih maraka (240 miliona eura) od tih aktivnosti, a kad se uračuna i uvoz, bilans je 301 miliona maraka (154 miliona eura). Ove stavke za isti period prošle godine iznosile su 880 odnosno 698 miliona konvertibilnih maraka, što je 449 miliona i 357 miliona eura.
Uslijed izazova sa proizvodnjom uglja i radom termoelektrana te utjecaja suše na učinak hidrocentrala, BiH je u prvih devet mjeseci ove godine pretrpjela jak pad novčanog bilansa izvoza i uvoza struje. Pritom, konkurentnost električne energije iz ove zemlje u Evropskoj uniji će biti postepeno umanjivana od početka 2026. godine.
Tada počinje naplata takse odnosno carine na ugljen-dioksid, u okviru Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM). Po svemu sudeći, države Zapadnog Balkana neće na vrijeme uspjeti da ispune obaveze kojima bi za struju omogućile privremeno izuzeće.
Neto prihod pao 57 posto
Tako je pozitivni bilans smanjen 57 posto na godišnjem nivou, na 301 milion konvertibilnih maraka (154 miliona eura). Naravno, ovi iznosi zavise od cijena uvezene i izvezene električne energije. Neki dio količine može biti naplaćen fiksno – po cijenama utvrđenima dugoročnim ugovorima, a drugi u zavisnosti od trenutnog referentnog nivoa na berzama, prenosi Balkan Green Energy News.
Najviše električne energije je izvezeno u Srbiju, za 170 miliona maraka (87 miliona eura). Slijedi Hrvatska, sa 111 miliona maraka (57 miliona eura), a za njom je Slovenija – 77 miliona maraka ili 39 miliona eura. Četvrta je Crna Gora, sa 57 miliona maraka (29 miliona eura), a odmah za njom Švicarska, 53 miliona maraka ili 27 miliona eura, piše Energetika.
