Sudeći prema Indeksu razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija Međunarodne unije za telekomunikacije iz 2015. godine, Bosna i Hercegovina ne bilježi napredak.

- U prošloj godini BiH je bila na 77. mjestu, dok je, primjera radi, u 2008. zauzimala 64. mjesto, 2007.  je bila na 58. mjestu, a u 2002. na 66 mjestu. U poređenju sa zemljama u okruženju, zauzimamo posljednje mjesto,  Republika Hrvatska je na 42. mjestu, Republika Srbija na 51., a Crna Gora na 65 mjestu – izjavio je generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH Predrag Kovač u  Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH) gdje je danas obilježen Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva.

Načina za napredak, kako je dodao Kovač, uvijek ima, a kada je BiH u pitanju, napredak u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i usluga prvenstveno zavisi od toga da li će i kada država donijeti ključne strateške dokumente za razvoj ove oblasti - politiku sektora telekomunikacija, ali i strategiju o širokopojasnom pristupu, koju jedino Bosna i Hercegovina u okruženju nema.

Ove godine tema kojom se obilježava 17. maj, Svjetski dan telekomunikacija je „IKT poduzetništva za društveni uticaj“, sa naglaskom na kreiranje potencijala za mlade inovatore, start-up i tehnološke habove kao pokretače inovativnih rješenja.

Direktor RAK-a je kazao da je pozitivno da Bosna i Hercegovina postaje prepoznatljiva u regionu kao ambiciozna zemlja kada su u pitanju tehnološki habovi koji imaju za cilj kreiranje tehnoloških kompanija, koje će biti konkurentne na svjetskom tržištu.

- Kako bi podržala ove procese, Regulatorna agencija za komunikacije poduzima sve što je u njenoj nadležnosti u cilju razvoja tržišta telekomunikacija. To prvenstveno podrazumijeva harmonizaciju regulacije sa regulatornim okvirom Evropske unije i usmjerenost ka praćenju globalnih trendova, uz primjenu adekvatnih mjera za jačanje konkurencije i ostvarenje uslova za razvoj nove infrastrukture i usluga – dodao je Kovač.

Pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH Željko Knežević je kazao da je razvoj i širenje IKT do neslućenih razmjera  direktno uticao, a i dalje utiče, na razvoj tekomunikacija i informacijskog društva, oblikujući život čovjeka, način kako on živi, uči, radi i komunicira u potpuno novo okruženje, gdje sve postaje integrirano, međusobno povezano i digitalno.

Podsjetio je da IKT sektor spada među najuspješnijie i najprofitabilnijie privredne grane, koji je svojim nevjerovatno brzim razvojem napravio revolucionarni zaokret u životima ljudi i načinu njihovog međusobnog komuniciranja.

-Međutim, iako su IKT ključni pokretač globalne ekonomije, sve se više napušta paradigma razvoja IKT-a kao primarnog cilja. Danas je IKT alat pomoću kojega se, kroz izgradnju odgovarajuće širokopojasne infrastrukture, servisa i sadržaja, ostvaruje krajnji cilj, a to je pametan ekonomski rast – dodao je Knežević.

Naglasio je da su mala i srednja IKT poduzeća, start-up kompanije te razni oblici njihovog udruživanja kao što su IKT hubovi i tehnološki parkovi  pokretači  inovacija i praktičnih rješenja koje ubrzavaju napredak, posebno u zemljama u razvoju.

-Bosni i Hercegovini kao zemlji u razvoju IKT sektor, a posebno IKT industrija također može pomoći u tehnološkom napretku ali imati i važnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje – dodao je Knežević.  

Međutim i pored evidentnog napretka, po njegovim riječima, IKT sektor i IKT industrija u BiH se susreće sa mnogim problemima koje usporavaju njegov razvoj. Knežević je izdvojio da nema konzistentne strategije razvoja informacijskog društva u skladu sa svjetskim i europskim trendovima u ovoj oblasti, niti dugoročne strategije IKT industrije bazirane malim i srednjim poduzećima, zatim nedovoljno je razvijena svijest o važnosti i potrebi razvoja IKT sektora i IKT poduzetništva za opći ekonomski i društveni napredak, a obrazovni sistem nije prilagođen potrebama tržišta rada. Također je nedovoljno ulaganje u istraživanje, inovacije i korišćenje EU fondova u ovoj oblasti.

-Bosna i Hercegovina i njene institucije na svim nivoima vlasti se pod hitno moraju aktivno uključiti u rješavanje ovih problema i povećati svoju ulogu u stvaranju ambijenta za nesmetani i ubrzani razvoj IKT sektora. Pri tome je izuzetno važno da se intenzivira partnerstvo javnog i privatnog sektora te u aktivnoj suradnji sa akademskom zajednicom dovede ovaj sektor u centar zbivanja ekonomskog i društvenog razvoja utemeljenog na znanju, gdje će IKT poduzetništvo biti katalizator tih procesa – naveo je Knežević.

Predsjednik Udruženja BH TEL Himzo Bajrić je izrazio nadu će se i kod nas u BiH promijeniti svijest i da ćemo mijenjati naš sistem obrazovanja u smjeru obrazovanja kadrova za razvoj i za budućnost.  

-IKT je šansa za male narode i zemlje da se predstave cijelom svijetu i ponude svoje vrijednosti za razmjenu i dalji sveopšti napredak. Propuštanje prilike za razvojem i inventivnom upotrebom IKT tehnologije značilo bi ujedno i propuštanje prilike za naše priključenje razvijenom društvu – kazao je Bajrić.

Potpredsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić je kazao da društveno politička zajednica treba i mora dati veći značaj razvoju telekomunikacija bez kojih je danas nezamislivo poslovanje, obrazovanje, medicina i bilo koji segment društvenog života.

-BiH poprilično ide u korak sa svijetom, a operateri rade kvalitetan i težak posao u kome je neophodno prati svjetske trendove i dostignuća – kazao je Egrlić.   

Obilježavanje Svjetskog dana telekomunikacija, kako je dodao, već je postala tradicija u VTKBiH kada se na jedan simboličan način pokušava skrenuti pažnja javnosti na važnost ovog sektora koji je jedan od najbrže rastućih u svijetu.

Kako je poznato, 17. maj se obilježava kao Svjetski dan telekomunikacija od 1969. godine, kao znak sjećanja na osnivanje Međunarodne unije za telekomunikacije i potpisivanje prve Međunarodne konvencije o telefoniji i telegrafiji davne 1865. godine. Ovaj dan je zvanično proglašen Svjetskim danom telekomunikacija 1973. godine.

(FENA) D.V.