Po njezinim riječima, HNŽ je posljednja županija u Federaciji koja je, nakon izbora 2014. dobila svoju vladu. Naime, ona je imenova skoro punu godinu dana nakon održanih izbora.
Pri tome, smatra Lučić, ono što izaziva krajnje razočarenje je da problem ni u kojem trenutku nije bio u programskim ciljevima i sukobu različitih viđenja što treba uraditi kako bi se poboljšala kvaliteta života u Županiji, već je problem u startu sveden na sukob oko podjele ministarskih mjesta u novoj vladi.
Govoreći o radu Vlade, koordinatorica je kazala kako su, zbog loših rezultata Vlade u tehničkom mandatu, ukupni rezultata rada Vlade za 2015. godinu ispod prosjeka prethodnog mandatnog razdoblja. Odnosno po intenzitetu rada i broju održanih sjednica to je najlošiji rezultat u posljednjih pet godina.
Od 10 županijskih vlada u FBiH, lošije rezultate od Vlade HNŽ-a imaju jedno vlade Zapadnohercegovačke, Posavske i Hercegbosanske županije.
Što se tiče realizacije zakona Vlade HNŽ-a, u promatranom razdoblju ona je izuzetno mala. Tako je Vlada u 2015. godini usvojila svega 12 zakona.
Iz CCI-ija navode kako je Vlada u 2015. godini usvojila i neke mjere koje mogu utjecati na poboljšanje života građana, te mjere u svrhu proračunskih ušteda. Radi se usvajanju Odluke o zabrani novog upošljavanja u ministarstva, druga tijela uprave, ustanove i druge institucije koje se financiraju iz Proračuna HNŽ-a.
Iz te organizacije također upozoravaju kako Vlada u kontinuitetu krši Zakon o ravnopravnosti spolova. Naime, novi, kao i prethodni saziv Vlade u svom sastavu nema ni jednu ženu, iako Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH jasno propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog spola 40 posto i da se sve drugo smatra diskriminacijom.
Kada je u pitanju rad Skupštine HNŽ-a za spomenuto razdoblje, Vesna Milas iz CCI-a istaknula kako je skoro četveromjesečna pauza u radu Skupštine, između sjednica u svibnju i rujnu, bila neposredno uzrokovana raspadom prvotne tročlane koalicije.
Napomenula je kako je u 2015. godini Skupština usvojila vrlo malo zakona. Usvojeno je svega šest zakona, a samo dva su potvrđena u nacrtu. Među 23 nerealizirana zakona su i zakoni od izuzetnog značaja za život građana u HNŽ-u.
Skupština je ipak, i pored skromnog rada tijekom 2015. usvojila i neke mjere koje mogu utjecati na poboljšanje kvalitete života nekih građana. Radi se, uz ostalo, o Informaciji o položaju osoba s invaliditetom te pokretanja programa asistenata u nastavi kao i usvojenju zaključaka o pokretanju inicijative prema Vladi i Parlamentu FBiH o otpisu duga javnim ustanovama iz oblasti zdravstva.
Pojedinačna aktivnost dijela zastupnika Skupštine u 2015. godini bila je poprilično skromna, ocjenjuje Milas, te dodaje kako niti jednom od 12 održanih zasjedanja Skupštine nisu nazočili svi zastupnici, a čak pet zastupnika nije postavilo ili pokrenulo niti jedno pitanje ili inicijativu u 2015. godini.
I pored izuzetno niskog intenziteta rada i produktivnosti zastupnici, su u velikom broju profesionalizirali svoj status u Skupštini i iz proračuna redovito primaju plaće i ostvaruju ostale privilegije. Isto tako, petnaest zastupnika Skupštine HNŽ-a ima status uposlenih u toj skupštini, a još četvero, koji su i izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH, uposleno je u Parlamentu.
Petnaest od 30 zastupnika koji su bili aktivni u ovom razdoblju je profesionaliziralo svoj status u Skupštini HNŽ-a , odnosno imali su status uposlenih i na temelju toga primali punu plaću. To su Boris Bošnjak (HDZ BiH), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Luka Faletar (HDZ 1990), Anel Kljako (SBB), Osman Macić (SBB), Andrea Pehar (HDZ BiH), Zijat Mušić (SDA), Dario Pušić (HDZ BiH); Ivona Raguž (HDZ BiH), Zoran Raić (HDZ BiH), Amir Šelo (SDA) , Ajman Šoše (SDA), Šerif Špago (SDA), Drago Tule (HDZ BiH), Amer Zagorčić (SDP).
Šest zastupnika Skupštine HNŽ-a su izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH. Njih četvero je u Domu naroda PF BiH profesionaliziralo svoj status, a to su Osman Ćatić (SDA), Tomislav Martinović (HDZ BiH), Đuro Prkačin (HDZ BiH) i Vesna Saradžić (SDP).
Također, umjesto da informacija o primanjima zastupnika bude dio informacija javno dostupnih na stranici Skupštine HNŽ-a, postoji problem u dolasku do tih podataka, pa ih ni CCI nije bio u mogućnosti uvrstiti u svoje izvješće.
S druge, pak, strane u listopadu 2015. godine prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku u HNŽ-u je zabilježeno 48 229 zaposlenih osoba, dok su evidentirane 34 123 nezaposlene osobe. Prosječna neto plaća u HNŽ-u iznosila je 905 maraka.
Zbog svega navedenog, CCI je predstavnicima vlasti u HNŽ-u uputio paket inicijativa za unapređenje njihovog rada u idućem razdoblju, među kojima su i izmjene odgovarajućih zakona, kako bi se primanja i privilegije javnih dužnosnika na županijskoj razini te rukovodstava u javnim poduzećima uskladila sa sve lošijim životnim standardom građana Županije, tj. kako bi ta primanja bila dovedena u pravedniji odnos s prosječnom plaćom u Županiji, kao i da Vlada bude pokretač javnog dijaloga u Županiji, o potrebi ograničavanja utjecaja političkih stranaka na cjelokupan život zajednice, pri čemu iz CCI-a posebno ističu zapošljavanje, odnosnu potrebu fiksiranja broja funkcija na koje stranke mogu postavljati svoje ljude nakon izbora, a omogućavanje da se na sva druga radna mjesta dolazi na osnovu sposobnosti i stručnosti.
I na kraju iz CCI-ija podsjećaju na nužnost dogradnje izbornog zakonodavstva BiH kako bi se omogućilo unošenje u Izborni zakon BiH preciznih rokova za formiranje vlasti, uz obvezno stvaranje mogućnosti za raspisivanje izvanrednih izbora u situacijama nepoštovanja rokova, blokada u radu institucija i nemogućnosti postizanja dogovora političkih aktera u razumnom roku.
(FENA) I.S.