Ukidanje Wizz Airove baze i većine letova na Međunarodnom aerodromu Tuzla ovih dana glavna je tema u Tuzlanskom kantonu. Uprava Aerodroma i Vlada Tuzlanskog kantona sada su u nezavidnom položaju, jer je potrebno pronaći alternativu, odnosno druge niskobudžetne avioprijevoznike.

Izgradnja trećeg odlaznog terminala, gotovo pola miliona prevezenih putnika u prošloj i rekordan broj putnika u ovoj godini zasjenila je informacija o ukidanju Wizz Airove baze i obustavi većine letova sa Međunardnog aerodroma Tuzla. Svi se pitaju – prijeti li zbog svega navedenog tuzlanskom aerodromu zatvaranje?

Obrazloženje aviokompanije

„Ne, ne. Wizz Air je najavio zatvaranje baze od septembra, a nastaviti će da saobraća sa smanjenim kapacitetima. Bez obzira na obo što se ovo desilo, na našu žalost, mi ćemo nastaviti da ubrzano tražimo zamjenu za Wizz Air na onim destinacijama koje su oni najavili da će prestati da koriste“, poručuje Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Iz Wizz Aira su kao obrazloženje naveli da letove ukidaju zbog promjenjivog ekonomskog okruženja, kao i operativnih izazova uzrokovanih vremenskim prilikama u regiji. Pravi razlog je, tvrde iz resornog ministarstva, taksa koja iznosi 3 marke, a koju avioprijevoznici uplaćuju na ime Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, a zbog koje je ranije i kompanija Ryanair prestala da leti iz Tuzle.

„Sada imamo problem sa aviokompanijama low costerima koje jednostavno ne mogu poslovati uz ovaj namet koji se dešava sa tog državnog nivoa. Mislim da je Tuzlanski kanton kolateralna šteta te tri marke na tom nivou“, ističe ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK-a Denis Bećirović (DF).

Ukidanje takse

Na upit Federalne televizije o tome razmatraju li mogućnost ukidanja takse koja se nameće kao prepreka radu tuzlanskog aerodroma, iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH kažu da je tzv. ‘putnička naknada’ preporuka Međunarodne organizacije za civilno zrakooplovstvo i da služi za adekvatno ispunjavanje nadležnosti direkcije.

„Naglašavamo da sve države, kako u regionu tako i EU, imaju ovu naknadu, a BHDCA je prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, te je naknada koja je propisana u BiH najniža“, stoji u saopćenju.

Podsjećaju i na to da su lokalne zajednice u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele na sebe plaćanje ove naknade, a hoće li sličan potez na kraju učiniti i tuzlanska vlast, koja je trenutno na meti kritika opozicije, nije poznato. Vlada TK-a i uprava aerodroma su aerodromsku taksu po odlazećem putniku Wizz Airu naplaćivali dvadeset puta skuplje nego Ryanairu, zbog čega Wizz Air ovako odgovara, tvrde iz SDP-a. Vlada, s druge strane, tvrdi da su ispoštovali sve uvjete koje je WizzAir postavio.

„Mi smo uradili, u smislu infrastrukturnih ulaganja, sve što je bilo zahtijevano. I onda kada ste nam tražili garancije, mi smo dali novac, pripremili novac za investicije“, navodi ministar Bećirović.

Kako danas stvari stoje, ističe predsjednik skupštinskog Kluba SDP-a Dževad Hadžić, postojat će treći izlazni gate, ali neće biti nijednog baznog aviona: „Ustvari, imat ćemo definitivno gašenje Aerodroma Tuzla“.

Najviše ispaštaju putnici

Najviše će ispaštati putnici – trenutno ne znaju ni šta će se desiti sa aerodromom. No, ne žale se samo na aktuelne probleme.

Pozitivan trend poslovanja Aerodroma Tuzla doprinio je i razvoju turizma, pa i privrede Tuzlanskog kantona. Neke lokalne zajednice su razvojem Aerodroma zabilježile značaj ekonomski razvoj, a što bi se moglo promijeniti smanjenjem letova ili, u najgorem slučaju, gašenjem aerodroma.

„Smještajni kapaciteti su povećani na području Živinice, a ukoliko se desi ukidanje ovih letova, naravno da će se reflektirati na turistički promet u smislu broja dolazaka turista i očekujemo da bi mogao biti pad od 1,5 do 2 posto“, precizira Merima Aljić, savjetnica u Turističkoj zajednici TK-a.

Šta su stvarni razlozi povlačenja Wizz Aira, teško je zaključiti. No, jasno je da to nisu razlozi ekonomske prirode, s obzirom na to da je Wizz Air u Tuzli prevezao 410 hiljada putnika samo u prvoj polovini godine. Hoće li se odgovornost nastaviti prebacivati sa jednih na druge ili će neko, umjesto toga, djelovati, ostaje da se vidi.

(fokus.ba)