Deset posto meda na bh. tržištu nije ispravno - pokazale analize Agencije za sigurnost hrane BIH. Radi se, uglavnom o uvoznom medu. Nasuprot stranom, domaći med se pokazao kao visoko - kvalitetan, no prinosi nisu dovoljni da se pokriju domaće potrebe.
Godišnje svaki stanovnik BiH u prosjeku pojede 500 grama meda. Stanovnici Evropske unije potroše 2,5 kilograma. Prinosi koje ostvare pčelari u BIH nisu dovoljni za domaće, a ni za izvozne potrebe. Da bi svima upala kašika u med, pčalarima se mora dati prilika da proizvedu respektabilne količine.
“Mi imamo pčelarski fond. Mi imamo proizvodnju. Mi proizvedemo 2.000 tona, a potrošimo 4.000 tona. To znači mi 2.000 tona uvozimo, to je šansa za nas“, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.
I nije do proizvođača. Znanja i volje ima, ali ambiciju pčelara za većim prinosom ne prati država. I izdvajanja za poticaje su rasla, ali nisu dovoljno. Pčelari poručuju da nisu zadovoljni.
“Mi smo 2010. imali 10 maraka poticaja na košnici, tada je i ovca isto bila 10 maraka, sada su oni došli na 66 KM, a mi na 12 maraka i hvalimo se tim uspjehom. Kažu edukacija, mi nemamo edukaciju. Samo što udruženja organizuju udruženja. Ima li nas u školskom sustavu. Imamo li mladih pčelara – nemamo. Prosječna starost je 60 godina. Mi nemamo baze. To su činjenice“, kaže Boras Kvesić, predstavnik saveza pčelara HNŽ-a.
“Pravilnik nije sveto slovo i on se može promijeniti. Ono što najvažnije jeste da smo otvoreni za unaprijeđenje tog dokumenta i da imamo pravilnik koji nismo imali dosad“, ističe Husnija Kudić, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede.
A ono čega imamo i viška je uvozni med. I to sumnjivog kvaliteta. Prošla godina je za bh. pčelare bila medonosna. No, zbog jefitinih patvorina domaći med kod otkupljivača ne dolazi na red.
“Slovenija je kao članica EU je povukla jednu inicijativu prema EK da se radi izmjena pravilnika o medu koji bi onemogućio plasman patvorenog meda iz Kine i Poljske gdje imamo cijenu od 1 do 3 eura, što jasno govori da je riječ o patvorenom medu“, kaže Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane BiH.
Ako mislimo dobro pčlarstvu u BIH moramo educirati proizvođače, ali i kupce. Med koji se prodaje pored puta, bez deklaracije, od neprovjerenog prodavca nije siguran med.
