Povodom Svjetskog dana hrane, Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) je u Zenici organizirao skup na temu "Bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolja okolina i bolji život".

Predavači su bili dr. Jasmin Durmišević i dr.vet. Rusmir Goletić, te Rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja Kasim Velić u ime domaćina - Instituta, te gost doc.dr. Alen Mujčinović, profesor sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Najviše gladnih u poljoprivrednim područjima

Učesnici skupa su ukazali na značaj proizvodnje hrane i inovativnosti u poljoprivrednim i prehrambenim tehnologijama i pristupu savremenoj proizvodnji, ali i prodaji poljoprivrednih proizvoda.

Tri godine nakon pandemije, te mjesecima nakon ratno-logističke krize uzrokovane ratom u Ukrajini, dvije stvari su došle do izražaja. Jedna je koliko su naše ekonomije i životi međusobno povezani. Druga je taj da je na putu oporavka previše ljudi ostavljeno i ne može imati jednaku korist od inovacija i prosperiteta.

Uoči 16. oktobra, Svjetskog dana hrane, uzdrmani sukobima, ekonomskom krizom, nejednakošću, klimatskom krizom i rastućim cijenama hrane, danas 3,1 milijarda ljudi širom svijeta još uvijek ne može priuštiti zdravu ishranu.

Paradoksalno, dvije od tri osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu žive u ruralnim sredinama i uglavnom se oslanjaju na poljoprivredu za život. Suočeni s globalnom krizom gladi, moramo iskoristiti snagu solidarnosti i kolektivne akcije kako bismo izgradili održivi svijet u kojem svi imaju redovan pristup dovoljno hranjivoj hrani, istaknuto je na skupu.

- Treba raditi na smanjenju gladi i problema sigurnosti ishrane, odnosno zadovoljiti sve aspekte kvalitetne hrane i njene dovoljne količine. Na seminaru smo uspjeli to približiti na tematiku lokalne proizvodnje, kvalitetne, sigurne i zdrave hrane. Imamo sreću da se nalazimo u "centru" Evrope, na putevima hrane, tako da nemamo nekih nestašica, iako cijene drastično skaču, a po pitanju kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, što je nama kao zdravstvenoj ustanovi posebno bitno, treba posebnu pažnju posvetiti, kaže dr. Jasmin Durmišević (INZ).

Ono sa čime se poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini najčešće susreću jeste da naši, naročito mali i srednji poljoprivredni proizvođači, najčešće kažu  da imaju dobar proizvod.

Međutim, pitanje da li je taj proizvod dovoljno atraktivan tržištu. U svojoj prezentaciji nazvanoj "Inovativni poslovni modeli u proizvodnji hrane prema zahtjevima potrošača 21. stoljeća “ doc.dr. Alen Mujčinović (PPF UNSA) je nastojao  podcrtati da poljoprivredni proizvođači u BIH proizvode zaista dobre proizvode, ali potrošači traže "nešto više".

„Dodatni paket usluga“ za sve probirljivije kupce

- Proizvoditi sam proizvod koji ispunjava sve nutritivne, fiziološke i zdravstvene kriterije nije dovoljno u modernom svijetu. Treba proizvoditi taj "dodatni paket usluga", treba ostvariti interakciju s potrošačima, treba im osigurati na način koji potrošaču osigurava "superiornu vrijednost". To može biti da se potrošaču "iskomunicira" kad će se dostaviti proizvod, kvantitativno i kvalitativno koliko treba tog proizvoda, da li proizvod odgovara zahtjevima koje potrošač traži. Proizvođači u BiH uglavnom taj element zapostave, jer smatraju da je dovoljno proizvesti zdrav i ispravan proizvod i da je to "završena priča". Međutim, to je tek "početak priče". Potrošači danas nemaju dovoljno vremena da obilaze male poljoprivredne proizvođače, mala poljoprivredna gazdinstva, nego se proizvođači trebaju nametnuti i distribuirati svoj proizvod do finalnih, sve probirljivijih kupaca, istakao je dr. Mujčinović.

Na skupu su promovirani i predstavljeni inovativni modeli koji mogu i trebaju unaprijediti poljoprivredni i prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini, ali i istaknuti najčešći problemi sa kojima se poljoprivredni proizvođači susreću, kao i ukazano na potencijalna rješenja koja se nude, a već su uspješna u drugim državama

INZ