U Bosni i Hercegovini skoro 40 posto kompanija nema svoju internet-stranicu, dok društvene mreže koristi malo više od 50 posto njih, pokazalo je istraživanje „Korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija u preduzećima“, koje je provela Agencija za statistiku BiH.

Istraživanje pokazuje da 99,4 posto preduzeća ima pristup internetu, a 68,7 posto njih osigurava prenosive uređaje koji omogućavaju mobilnu internet-mrežu za poslovne potrebe.

Tokom 2020., zbog utjecaja pandemije COVID-19, 10,7 posto više preduzeća započelo je ili povećalo napore s ciljem povećanja internet-prodaje robe ili usluga. Prema istraživanju, online prodaju proizvoda ili usluga tokom 2020. godine ostvarilo je 20,1 posto preduzeća.

Ekonomista Igor Gavran za „Avaz“ je kazao da je jedino logično pretpostaviti da je nivo digitalne pismenosti kompanija prije pandemije bio još gori.

“U pandemiji svi su morali, makar iz očaja i kao jedini izlaz, pokušati poslovati online. Mnogi su i uspjeli i pandemija je upravo pokazala kako je to ogroman prostor za razvoj, gdje su potpuno novi kanali prodaje stvoreni i novi biznisi pokrenuti”, kazao je Gavran.

Dodao je da je jedan od razloga nedovoljne digitalizacije privrede i isto tako nedovoljna ili još gora (ne)digitalizacija javne uprave.

“Naime, ako bi se nadležne vlasti i one službe koje privreda koristi učinile u većoj mjeri funkcionalnima u digitalnom obliku, onda bi privreda bila snažno motivirana za njihovo korištenje. A kad jednom naviknete koristiti digitalne tehnologije, brže i lakše ćete proširiti obim i na vlastitu promociju i kanale prodaje”,  pojasnio je Gavran.

Prema njegovim riječima, očito je da nedostaje i edukacija, jer je jedino logično objašnjenje za nekorištenje digitalnih tehnologija u privredi da nema svijesti o tome koliku korist bi to donijelo.

“Niko ne odbija manje troškove i veću zaradu, dakle, očito preveliki broj privrednika ne razumije prednosti. Potrebne su i naprednije tehnologije u cijeloj BiH jer 5G mreža nije ni u snovima, a i 4G je tek djelimično dostupna u nekim sredinama. Brzine pristupa internetu klasičnim „žičnim“ pristupom katastrofalno su niske čak i u centru Sarajeva. Kakve su, onda, mogućnosti privrednicima izvan glavnog grada”, upitao je Gavran.

“Imamo brojne najave iz Evropske unije o velikim sredstvima dostupnim zapadnom Balkanu za digitalnu agendu. Vlasti bi makar iz tih sredstava trebale pomoći, i to kombinacijom ulaganja u infrastrukturu, razvojem vlastitih digitalnih usluga, promocijom i edukacijom – istakao je Gavran.

(Avaz)